Srpski, hrvatski i bosanski su jedan jezik...

Šandor · Post by **Šandor** » 10/02/2006 17:59

Mislim da je najbolje da ukinemo latinicu i ćirilicu i vratimo bosančicu i arebicu. I naravno, jezik koji se govorio u to vrijeme. Tada bismo radili ono što danas rade u Zagrebu.

zavrzlama · Post by **zavrzlama** » 10/02/2006 18:02

U BIH ja bih jezike podijelio po grupama.

Politicki jezik= jezik mrznje
poslovni jezik=svercersko/mafijski jezik
jezik novca=univerzalni kojeg svi razumiju
srpskomuslimansko hrvatski= jezik kojeg niko ne razumije

Maja_XXX · Post by **Maja_XXX** » 10/02/2006 18:05

Ja sam pohadjala KSC u Sarajevu i mogu reci da nosim veoma lijepa sjecanja na tu skolu.Buduci da sam ja bila u jednoj od prvih generacija,sjecam se da je struktura djece bila veoma razlicita ,narocito u srednjoj.Samo ih je cetvero bilo "cistokrvo" ovo ostalo je sve bilo izmijesano,i stvarno je bilo milina ici u takav razred.U toj skoli uopste ne postoji ni najmanji stupanj diskriminacije ,nastavnici su veoma profesionalni ,cak su i casne sestre(izuzev dvije) jakoo dobre i postene...

zlata · Post by **zlata** » 10/02/2006 18:14

Panta Rei wrote:Pa dobro slovenski i makedonski zaista jesu drugačiji jezici.

A to slovenački kažu samo oni koji poštuju srpski standard. Slovenci sami svoj jezik nazivaju slovenski, pa poštujući njih, i mi tako kažemo, jer je takav pridjev potpuno u duhu i našeg jezika (biva bosanskog).

Pa slovenski je dosta slican i slovackom. Makedonski...opet bugarskom...mada je makedonski slicniji "nasem" tj. bosanskom-hrvatskom-crnogorskom-srpskom!

danas · Post by **danas** » 10/02/2006 18:16

zlata wrote:
Panta Rei wrote:Pa dobro slovenski i makedonski zaista jesu drugačiji jezici.

A to slovenački kažu samo oni koji poštuju srpski standard. Slovenci sami svoj jezik nazivaju slovenski, pa poštujući njih, i mi tako kažemo, jer je takav pridjev potpuno u duhu i našeg jezika (biva bosanskog).

Pa slovenski je dosta slican i slovackom. Makedonski...opet bugarskom...mada je makedonski slicniji "nasem" tj. bosanskom-hrvatskom-crnogorskom-srpskom!

pa i nije bas -- makedonski kao i bugraski nema padeze, i kao i bugarski ima glagolska vremena nepoznata kod nas... znaci -- slicniji je makedonski bugarskom nego "nasem". a bugari ionako tvrde da je makedonski samo jedan njihov dijalekt

kub lajkan · Post by **kub lajkan** » 10/02/2006 18:18

Maja_XXX wrote:Ja sam pohadjala KSC u Sarajevu i mogu reci da nosim veoma lijepa sjecanja na tu skolu.Buduci da sam ja bila u jednoj od prvih generacija,sjecam se da je struktura djece bila veoma razlicita ,narocito u srednjoj.Samo ih je cetvero bilo "cistokrvo" ovo ostalo je sve bilo izmijesano,i stvarno je bilo milina ici u takav razred.U toj skoli uopste ne postoji ni najmanji stupanj diskriminacije ,nastavnici su veoma profesionalni ,cak su i casne sestre(izuzev dvije) jakoo dobre i postene...

A sta je sa te dvije?

Nego, procita li ti mozda ovih dana http://www.pincom.info/bih/opsirnije.asp?ID=36248

zlata · Post by **zlata** » 10/02/2006 18:20

Ma slazem se s'tobom. Mislila sam reci da je makedonskim slicniji "nasem" od slovenskog.

danas · Post by **danas** » 10/02/2006 18:22

zlata wrote:Ma slazem se s'tobom. Mislila sam reci da je makedonskim slicniji "nasem" od slovenskog.

a, to... nisam skontala, sorry...
slovenacki jeste jezik "srednjih" a ne "juznih" slovena po mnogim odlikama. ne slici nasem u mnogim stvarima. od lica "dvojine" pa nadalje.

gavrilo · Post by **gavrilo** » 10/02/2006 18:24

danas wrote:a, to... nisam skontala, sorry...
slovenacki jeste jezik "srednjih" a ne "juznih" slovena po mnogim odlikama. ne slici nasem u mnogim stvarima. od lica "dvojine" pa nadalje.

ma ko ih sisa... ni su se cak ni prikljucili nasoj medjusobnoj mrznji... autsajderi

dizZaster · Post by **dizZaster** » 10/02/2006 18:25

citat;
1991. godine uoci samog rata na popisu stanovnistva u Bosni i Hercegovini 96 posto Bosnjaka je nedvosmisleno u rubrici maternji jezik napisalo da govori bosanskim jezikom.

Muhamed Hevaija Uskufi je napisao prvi rjecnik bosanskog jezika - Potur Sahidija - 1631 godine, dakle 197 godina prije prvog srpskog rjecnika. Postoje cetiri sacuvana primjerka ovog rjecnika; jedan od njih se nalazi pohranjen u univerzitetskoj biblioteci u Uppsalli (Svedska).
Prva bosanska drzava koja je imala bana i neovisnu vladu osnovana je pocetkom X stoljeca. Iz tog perioda sacuvani su najstariji pisani spomenici u Bosni - takozvani stecci (natpisi na bogumilskim nadgrobnim plocama).

Najstariji sacuvani bosanski i jedan od najstarijih tekstova sa juznoslavenskog jezicnog podrucja uopce je Povelja bana Kulina iz 1189. godine, u kojoj se reguliraju trgovinski odnosi bosanske drzave s Dubrovackom republikom.

Ime "bosanski jezik" prvi put se spominje 1300-te godine u djelu "Skazanie iziavlieno o pismenah" (Historija pisanih jezika) koju je napisao najpoznatiji vizantijski putopisac, Konstantin Filozof.
Prvi bosanski alfabet je bio glagoljica, ali nije dovoljno dokazana i izucena njegova rasprostranjenost. Na nekoliko bogumilskih stijena pronadjenih u zapadnoj Bosni zabiljezeni su i glagoljicni znakovi. Ali najstarije pismo koje je imalo svoju upotrebu na bosanskim dvorovima i u crkvenim spisima je posebno prilagodjena bosanska varijanta cirilicnog alfabeta, takozvana bosancica, izgradjena na osnovama klinastog pisma.

Tokom 13-og stoljeca je srednjovijekovna Bosna, zbog svoje hereticke krscanske vjere, manje ili vise bila na ratnoj nozi s vatikanskim papom, ili bolje receno svojim katolickim susjedima na koje je papa imao jak utjecaj. Sve je naposljetku dovelo do cinjenice da je kralj Tvrtko II Kotromanic bio prisiljen priznati papinu vrhovnu vlast i primiti 2000 katolickih franciskanskih svestenika i opata (kaludjera) koji bi prosirili katolicko ucenje u Bosni. Tokom misije svestenici su upotrebljavali latinski jezik, sto je u izvijesnoj mjeri utjecalo na srednjovijekovni bosanski jezik.

Bosna i Hercegovna je u 15-om stoljecu potpala pod osmansku vlast. Gotovo 400 godina turske okupacije utjecalo je na razvoj zemlje u svakom pogledu, bez obzira sto je Bosna u Osmanskoj Imperiji imala izvjestan stupanj autonomije, a bosanski bio cak i na dvoru sultana El-Fatiha priznat kao drugi sluzbeni jezik. I sâm veliki sultan je tecno govorio bosanski.

Dio bosanskih pisaca i pjesnika je za vrijeme turskog perioda u Bosni stvarao na bosanskom jeziku, ali uz pomoc pojednostavljenog i prilagodjenog arapskog pisma. Ta literatura, kasnije nazvana "Alhamijado knjizevnost", veoma je znacajna za razvoj bosanskog jezika u tom periodu, jer je vecina bosanskih pisaca tog vremena pisala na arapskom, perzijskom i turskom (muslimani), ili na njemackom i latinskom (katolici), cija djelatnost na stranim jezicima je znacajno ostetila razvoj bosanske pisane rijeci. Pravoslavni bosanski Slaveni (u istocnoj Bosni i Hercegovini) bili su veoma slabo zastupljeni u literaturi jer su tada svojom velikom vecinom naseljavali ruralna podrucja BiH. Pravoslavni vlasi (nomadi ilirskog porijekla iz Bugarske i istocne Srbije) koje je turska vlast naselila u Krajini (granicnom pojasu prema Austro-Ugarskoj) tada su govorili staroiliskim jezikom, te nisu doprinosili razvoju zemaljskog bosanskog. Oni, osim toga, nisu imali razvijenu pisanu rijec.

Nakon Berlinskog kongresa 1878. Bosna i Hercegovina je promijenila "staratelja" i okupirana od strane Austro-Ugarske. S tim je u Bosnu dosla i zapadna civilizacija, novi jezik, nova arhitektura, nova kultura. Bosna i Hercegovina je, kao i u Turskoj, dobila poseban status unutar Austro-Ugarske - kao treci entitet dvojne monarhije, a bosanski jezik je ponovo priznat kao sluzbeni. U to vrijme jezik je prihvatio veliki broj njemackih rijeci koje se i danas upotrijebljvaju, pored turcizama iz ranijeg perioda.

Naziv Bosanski Jezik je zvanicno ukinut internom naredbom Zemaljske vlade Bosne i Hercegovine od 4. X. 1907. godine. U njoj se izricito zahtijeva da se "zemaljski jezik" (Landessprache) ima svuda sluzbeno nazivati "srpsko-hrvatskim," odnosno "hrvatsko-srpskim."
S druge strane su Srbi i Hrvati iz susjednih zemalja ponukani panslavistickim pokretom stvorili norme zajednickog pisanog jezika, u periodu Jugoslavije - buduceg srpsko-hrvatskog. Kao osnova za taj vjestacki jezik uzeta je studija Vuka Karadzica (reformatora "srpskog jezika"), koji je trazeci najciscu varijantu juznoslavenskih govora pronasao stokavsko narijecje bosanskog jezika istocne Hercegovine (koji inace ima ijekavski izgovor), preinacio ga u ekavski izgovor i dodao mu atribut srpski. Dakle, jedan dijalekat bosanskog jezika postao je na taj nacin osnova za buduci srpski i hrvatski literarni jezik. Iz svega toga je jednostavno izvesti zakljucak da je svaka tvrdnja da je bosanski jezik nastao pod utjecajem hrvatskog ili srpskog, ili da je on nekakav njihov toboznji dijalekat, potpuno neosnovana. Bosanski jezik je naprosto jezik koji kroz historiju paralelno postojao sa dva spomenuta i pored toga u mnogo slucajeva direktno utjecao na razvoj oba, posebno nakon Prvog svjetskog rata kada se pokusalo stvoriti jedinstven juznoslavenski jezik.

kraj citata;

danas · Post by **danas** » 10/02/2006 18:26

gavrilo wrote:
danas wrote:a, to... nisam skontala, sorry...
slovenacki jeste jezik "srednjih" a ne "juznih" slovena po mnogim odlikama. ne slici nasem u mnogim stvarima. od lica "dvojine" pa nadalje.
ma ko ih sisa... ni su se cak ni prikljucili nasoj medjusobnoj mrznji... autsajderi

e, jesu se zajebali, nemaju pojma sta su propustili...

gavrilo · Post by **gavrilo** » 10/02/2006 18:27

danas wrote:e, jesu se zajebali, nemaju pojma sta su propustili...

jajare

horns&drums · Post by **horns&drums** » 10/02/2006 18:31

Meni najvise odgovara Gorski. Znate ono, "Ja citam"

:D

Sad ce neko reci "Potpuno pogresno"

:D:D:D

Šandor · Post by **Šandor** » 10/02/2006 18:36

danas wrote:pa i nije bas -- makedonski kao i bugraski nema padeze, i kao i bugarski ima glagolska vremena nepoznata kod nas... znaci -- slicniji je makedonski bugarskom nego "nasem". a bugari ionako tvrde da je makedonski samo jedan njihov dijalekt

Bilo je mnogo lakše sporazumjet se sa Makedonkama i Bugarkinjama nego sa Slovenkama.

danas · Post by **danas** » 10/02/2006 18:36

Šandor wrote:
danas wrote:pa i nije bas -- makedonski kao i bugraski nema padeze, i kao i bugarski ima glagolska vremena nepoznata kod nas... znaci -- slicniji je makedonski bugarskom nego "nasem". a bugari ionako tvrde da je makedonski samo jedan njihov dijalekt
Bilo je mnogo lakše sporazumjet se sa Makedonkama i Bugarkinjama nego sa Slovenkama.

kako kome

zlata · Post by **zlata** » 10/02/2006 18:37

gavrilo wrote:
danas wrote:a, to... nisam skontala, sorry...
slovenacki jeste jezik "srednjih" a ne "juznih" slovena po mnogim odlikama. ne slici nasem u mnogim stvarima. od lica "dvojine" pa nadalje.
ma ko ih sisa... ni su se cak ni prikljucili nasoj medjusobnoj mrznji... autsajderi

Ma da! Tiho nas preziru...SVE...onako sa..."OUTSIDE"!

digger · Post by **digger** » 10/02/2006 18:39

Ako ide kao patak, ako gače kao patak, ako liči na patka, ako ga druge patke razumiju... onda je patak.

gavrilo · Post by **gavrilo** » 10/02/2006 18:39

zlata wrote:

Ma da! Tiho nas preziru...SVE...onako sa..."OUTSIDE"!

[/quote]

kada sam cuo pogrdne izraze koje koriste za nas

reko sam sebi ... zazelice se slovenacka pi... bosanca

Šandor · Post by **Šandor** » 10/02/2006 18:41

danas wrote:kako kome

Ozbiljno ba, mnogo sam bolje razumio Makedonski i Bugarski nego Slovenački/Slovenski.

digger · Post by **digger** » 10/02/2006 18:42

horns&drums wrote:Sad ce neko reci "Potpuno pogresno" :D:D:D

Sta ti nama "pogresno": maha ba.

zlata · Post by **zlata** » 10/02/2006 18:43

dizZaster wrote:citat;
1991. godine uoci samog rata na popisu stanovnistva u Bosni i Hercegovini 96 posto Bosnjaka je nedvosmisleno u rubrici maternji jezik napisalo da govori bosanskim jezikom.

Muhamed Hevaija Uskufi je napisao prvi rjecnik bosanskog jezika - Potur Sahidija - 1631 godine, dakle 197 godina prije prvog srpskog rjecnika. Postoje cetiri sacuvana primjerka ovog rjecnika; jedan od njih se nalazi pohranjen u univerzitetskoj biblioteci u Uppsalli (Svedska).
Prva bosanska drzava koja je imala bana i neovisnu vladu osnovana je pocetkom X stoljeca. Iz tog perioda sacuvani su najstariji pisani spomenici u Bosni - takozvani stecci (natpisi na bogumilskim nadgrobnim plocama).

Najstariji sacuvani bosanski i jedan od najstarijih tekstova sa juznoslavenskog jezicnog podrucja uopce je Povelja bana Kulina iz 1189. godine, u kojoj se reguliraju trgovinski odnosi bosanske drzave s Dubrovackom republikom.

Ime "bosanski jezik" prvi put se spominje 1300-te godine u djelu "Skazanie iziavlieno o pismenah" (Historija pisanih jezika) koju je napisao najpoznatiji vizantijski putopisac, Konstantin Filozof.
Prvi bosanski alfabet je bio glagoljica, ali nije dovoljno dokazana i izucena njegova rasprostranjenost. Na nekoliko bogumilskih stijena pronadjenih u zapadnoj Bosni zabiljezeni su i glagoljicni znakovi. Ali najstarije pismo koje je imalo svoju upotrebu na bosanskim dvorovima i u crkvenim spisima je posebno prilagodjena bosanska varijanta cirilicnog alfabeta, takozvana bosancica, izgradjena na osnovama klinastog pisma.

Tokom 13-og stoljeca je srednjovijekovna Bosna, zbog svoje hereticke krscanske vjere, manje ili vise bila na ratnoj nozi s vatikanskim papom, ili bolje receno svojim katolickim susjedima na koje je papa imao jak utjecaj. Sve je naposljetku dovelo do cinjenice da je kralj Tvrtko II Kotromanic bio prisiljen priznati papinu vrhovnu vlast i primiti 2000 katolickih franciskanskih svestenika i opata (kaludjera) koji bi prosirili katolicko ucenje u Bosni. Tokom misije svestenici su upotrebljavali latinski jezik, sto je u izvijesnoj mjeri utjecalo na srednjovijekovni bosanski jezik.

Bosna i Hercegovna je u 15-om stoljecu potpala pod osmansku vlast. Gotovo 400 godina turske okupacije utjecalo je na razvoj zemlje u svakom pogledu, bez obzira sto je Bosna u Osmanskoj Imperiji imala izvjestan stupanj autonomije, a bosanski bio cak i na dvoru sultana El-Fatiha priznat kao drugi sluzbeni jezik. I sâm veliki sultan je tecno govorio bosanski.

Dio bosanskih pisaca i pjesnika je za vrijeme turskog perioda u Bosni stvarao na bosanskom jeziku, ali uz pomoc pojednostavljenog i prilagodjenog arapskog pisma. Ta literatura, kasnije nazvana "Alhamijado knjizevnost", veoma je znacajna za razvoj bosanskog jezika u tom periodu, jer je vecina bosanskih pisaca tog vremena pisala na arapskom, perzijskom i turskom (muslimani), ili na njemackom i latinskom (katolici), cija djelatnost na stranim jezicima je znacajno ostetila razvoj bosanske pisane rijeci. Pravoslavni bosanski Slaveni (u istocnoj Bosni i Hercegovini) bili su veoma slabo zastupljeni u literaturi jer su tada svojom velikom vecinom naseljavali ruralna podrucja BiH. Pravoslavni vlasi (nomadi ilirskog porijekla iz Bugarske i istocne Srbije) koje je turska vlast naselila u Krajini (granicnom pojasu prema Austro-Ugarskoj) tada su govorili staroiliskim jezikom, te nisu doprinosili razvoju zemaljskog bosanskog. Oni, osim toga, nisu imali razvijenu pisanu rijec.

Nakon Berlinskog kongresa 1878. Bosna i Hercegovina je promijenila "staratelja" i okupirana od strane Austro-Ugarske. S tim je u Bosnu dosla i zapadna civilizacija, novi jezik, nova arhitektura, nova kultura. Bosna i Hercegovina je, kao i u Turskoj, dobila poseban status unutar Austro-Ugarske - kao treci entitet dvojne monarhije, a bosanski jezik je ponovo priznat kao sluzbeni. U to vrijme jezik je prihvatio veliki broj njemackih rijeci koje se i danas upotrijebljvaju, pored turcizama iz ranijeg perioda.

Naziv Bosanski Jezik je zvanicno ukinut internom naredbom Zemaljske vlade Bosne i Hercegovine od 4. X. 1907. godine. U njoj se izricito zahtijeva da se "zemaljski jezik" (Landessprache) ima svuda sluzbeno nazivati "srpsko-hrvatskim," odnosno "hrvatsko-srpskim."
S druge strane su Srbi i Hrvati iz susjednih zemalja ponukani panslavistickim pokretom stvorili norme zajednickog pisanog jezika, u periodu Jugoslavije - buduceg srpsko-hrvatskog. Kao osnova za taj vjestacki jezik uzeta je studija Vuka Karadzica (reformatora "srpskog jezika"), koji je trazeci najciscu varijantu juznoslavenskih govora pronasao stokavsko narijecje bosanskog jezika istocne Hercegovine (koji inace ima ijekavski izgovor), preinacio ga u ekavski izgovor i dodao mu atribut srpski. Dakle, jedan dijalekat bosanskog jezika postao je na taj nacin osnova za buduci srpski i hrvatski literarni jezik. Iz svega toga je jednostavno izvesti zakljucak da je svaka tvrdnja da je bosanski jezik nastao pod utjecajem hrvatskog ili srpskog, ili da je on nekakav njihov toboznji dijalekat, potpuno neosnovana. Bosanski jezik je naprosto jezik koji kroz historiju paralelno postojao sa dva spomenuta i pored toga u mnogo slucajeva direktno utjecao na razvoj oba, posebno nakon Prvog svjetskog rata kada se pokusalo stvoriti jedinstven juznoslavenski jezik.

kraj citata;

Frajeru....taj ijekavski dijalekt Istocne Hercegovine...je JEZIK susjedne Crne Gore i Juzne Srbije (znaci najvise crnogorski jezik-govor-dijalekt). U BiH je tek bio pokrajinski govor...pod uticajem susjedne Crne Gore i Juzne Srbije...(pa cak i danas

).

horns&drums · Post by **horns&drums** » 10/02/2006 18:44

Fakat, ako ima hercegovaca na forumu...ma ovo zasluzuje posebnu temu

:D:D

zlata · Post by **zlata** » 10/02/2006 18:46

Kojih? Zapadnih Tisucara ili Istocnih, 'iljadara?

Šandor · Post by **Šandor** » 10/02/2006 18:46

zlata wrote:Frajeru....taj ijekavski dijalekt Istocne Hercegovine...je JEZIK susjedne Crne Gore i Juzne Srbije (znaci najvise crnogorski jezik-govor-dijalekt). U BiH je tek bio pokrajinski govor...pod uticajem susjedne Crne Gore i Juzne Srbije...(pa cak i danas ).

A vi Krajišnici ste Bogom dati da namećete standarde?

:P:D

Crna Gora prednjači ma koliko se vi prsili!

danas · Post by **danas** » 10/02/2006 18:47

Šandor wrote:
danas wrote:kako kome
Ozbiljno ba, mnogo sam bolje razumio Makedonski i Bugarski nego Slovenački/Slovenski.

ma znam

makedonski je ko kad moj coJek pocne pricat naski

nidje padeza

al' eto, prolazi nekako

Srpski, hrvatski i bosanski su jedan jezik...

#26

#27

#28

#29

#30

#31

#32

#33

#34

#35

#36

#37

#38

#39

#40

#41

#42

#43

#44

#45

#46

#47

#48

#49

#50