[img]http://sarajevo.bih.tripod.com/sawithlove/mediadani.gif[/img][color=white]. . . [/color][size=134]Broj 440 - 18.11.2005[/size] wrote:Afere: Novi detalji o Bosmalovim kreditima i dugovima
Hassan i Wesley na Koridoru 5C
Islamska banka Malezije je krajem oktobra ove godine objavila da blisko sarađuje sa policijom, Antikorupcijskom agencijom i Centralnom bankom Malezije kako bi utvrdila ko su krivci zbog gubitaka nastalih davanjem loših kredita u BiH putem ogranka ove banke u Labuanu. Dani nastavljaju svoju istragu o do sada najvećem malezijskom kreditu jednoj sarajevskoj kompaniji, a direktor Bosmala našem novinaru nudi posao?!
Esad Hećimović
Nije najava istrage u Maleziji zbog gubitaka Islamske banke Malezije, uzrokovanih i lošim kreditima Bosmalu, razlog zabrinutosti Edina Šabanovića, izvršnog direktora Bosmala. Šabanovića brine pisanje Dana o ovoj aferi koja je potresla Maleziju!
Zato je, valjda, novinaru Dana, prvo ponudio novi posao: "Javi mi se krajem februara. Bit će nešto!" Zvučao je obećavajuće. Raspitujući se o novinarskim znanjima, ali i primanjima, Šabanović je zaprijetio: "Morat ćeš ti meni otkriti te izvore informacija iz Malezije!"
"Naći ćemo se i ti ćeš mi sve to morati reći. Neću više dozvoliti da pišeš takva sranja o Bosmalu", rekao je ozbiljno Šabanović, i otišao na sarajevski aerodrom da dočeka "delegaciju koju je Wesley Clark, američki umirovljeni general, poslao na konferenciju o izgradnji Koridora 5C".
Biznismeni sa 2.500 KM
. . . . . . . . . .Edin i Nijaz Šabanović
No, u razgovoru za Dane Šabanović je potvrdio da je ova sarajevska kompanija dobila kredit od Islamske banke Malezije upravo u offshore ogranku Labuan. Također je potvrdio da je Bosmal do sada dobio 55 miliona dolara kredita i da je zatražio dodatnih 33 miliona dolara novog kredita za dovršetak izgradnje Bosmal City Centra (BCC). Šabanović ne krije ni da izgradnja BCC-a košta oko 90 miliona dolara, a da Bosmal namjerava prodajom poslovnih prostora i stanova u Hrasnom zaraditi "čak 150 miliona dolara i više od toga". Pitanje koliko je to uopće realna procjena, očito, danas više brine malezijsku vladu nego upravu Bosmala.
Šabanović poriče da je postojao politički pritisak na bankare: "Prvi ugovor o kreditu je potpisan u prisustvu premijera Malezije Mohamada Mahathira i Halida Genjca, kao bošnjačkog člana Predsjedništva, ali je kredit dat na biznis-osnovi, a ne zbog bilo čijeg uticaja", kategoričan je Šabanović. Malezijski izvori Dana, koji su zatražili da ostanu anonimni, tvrde drugačije, objašnjavajući da bez političkog pritiska iz vrha malezijske vlade Bosmal niti njegovi dioničari nikada ne bi mogli dobiti tako velike kredite.
Novinar Dana je, istražujući do sada najveći malezijski kredit jednoj sarajevskoj kompaniji, došao do čitavog niza podataka koji su - najblaže rečeno - do sada skrivani od javnosti. U registru Kantonalnog suda u Sarajevu, Bosmal je upisan kao društvo sa ograničenom odgovornošću za građevinski inženjering i konsalting, trgovinu i usluge, sa sjedištem u Sarajevu. U vlasništvu je dvojice Bosanaca (braća Edin i Nijaz Šabanović) i dvojice Malezijaca (Datuk Hajji Hassan bin Jamaludin i Hajji Noor Hazin Mohd Zain). Riječ je o personalnom ulaganju, a ne zajedničkom ulaganju bosansko-malezijskih kompanija. Ove osobe su kao pojedinci uložile po 2.500 KM u osnivački kapital preduzeća.
Samo preduzeće nema drugih poslovnih aktivnosti izuzev izgradnje Bosmal City Centra, niti drugih prihoda izuzev kredita Islamske banke Malezije. Te dvije činjenice potvrdio je i Edin Šabanović u razgovoru sa novinarom Dana.
Ključni dioničar je Datuk Hj. Hassan, koji je prije Bosmala bio angažiran na manjim i srednjim građevinskim i stambenim projektima, finansiranim pretežno od malezijske vlade kroz politiku stimuliranja lokalnih poduzetnika. Izgradio je oko 2.000 stanova i taj uspjeh nije sporan. Ono što je sporno jeste njegov kreditni potencijal: Datuk Hj. Hassan nije ni među 1.000 malezijskih biznismena. Izvori Dana tvrde da "ne bi mogao dobiti ni pet miliona dolara kredita u Maleziji".
Noor Hazin je Hassanov prijatelj i nije posebno uključen u projekat Bosmala. Bavi se građevinskim poslovima, koje većinom finansira vlada. Braća Šabanović nemaju značajnijih poslova, niti značajnije imovine prije projekta sa Bosmalom. Ukratko, izvori Dana tvrde da Bosmalovi dioničari nisu ni poznati, niti značajni biznismeni u Maleziji, te da po tom osnovu nisu mogli dobiti tako velike kredite.
Edin Šabanović objašnjava da je Datuk Hj. Hassan bio njegov sponzor tokom studija u Maleziji i da je potom 2000. prihvatio ponudu braće Šabanović za zajednički posao u BiH. "Hassan je imao 27 različitih preduzeća u posljednjih 15 godina. Nije u pitanju njegov kredibilitet, jer on ovo nije ni finansirao svojim novcem", kaže Šabanović. U malezijskoj istrazi upravo je ključno pitanje na osnovu kojih garancija je onda banka dala kredite Bosmalu.
Prema podacima koji su dostupni Danima, Bosmal je za obezbjeđenje kredita dao hipoteku na zemljište na kome je građen BCC; kuću Hassanove žene i kuću drugog malezijskog suvlasnika, te lične garancije Hassana i Hazina, te lične garancije Edina i Nijaza Šabanovića. Na pitanje o tome koje garancije je on lično dao kako bi dobio tako velike kredite, Edin Šabanović objašnjava da je "u pitanju islamsko bankarstvo u kome čovjeka gledaš u oči i potpišeš". "To je moja lična garancija da je to tako", dodaje Šabanović.
Policija i politika
Malezijski izvori Danima objašnjavaju da ove garancije očito ne znače puno. "Policijska istraga će otkriti dokumente koji pokazuju da su bankari odbili dati kredit bosanskoj firmi, jer BiH nije imala kreditni rejting, a rizici ulaganja u BiH su bili previsoki. Osim toga, Islamska banka Malezije nema ogranka niti predstavnika u BiH, kako bi mogla kontrolisati korištenje tako velikog kredita. Bankari su, stoga, odbili dati kredit Bosmalu, ali je na njih izvršen pritisak iz malezijske vlade, koja je željela tako da pomogne Bosni", objašnjavaju izvori Dana. "Malezijski političari i bankari su bili impresionirani sposobnošću vlasnika Bosmala da u svakom trenutku kontaktiraju političare iz BiH, zbog čega su vjerovali da je kredit za Bosmal pomoć za BiH", navode ovi izvori.
Šabanović ostaje pri tvrdnji da je Bosmal dobio kredit isključivo iz poslovnih razloga, jer su bankari prepoznali vrijednost projekta. Kao razlog kašnjenja izgradnje BCC-a, Šabanović navodi usporeno finansiranje te kašnjenje dobavljača i izvođača radova.
U upravi Bosmala navode različite brojke o dosadašnjim ulaganjima. Šabanović objašnjava: "Imamo dogovor sa bankom da tražimo koliko nam treba za radove, a da kredit vraćamo godinu dana nakon završetka radova. Nije precizirano do kada se moraju završiti radovi. Mi ćemo sa bankom sjesti 2012. godine i vidjeti gdje je ko." Malezijski izvori Dana navode da su razlozi koje je Bosmal davao za kašnjenje radova neuvjerljivi.
Istovremeno, postavljaju se brojna pitanja o načinu na koji se rukuje uplatama za stanove i prostore. Šabanović objašnjava da, prema dogovoru sa bankom, novac od prodaje stanova i poslovnih prostora stoji na računu u lokalnim bankama u Sarajevu (Raiffeisen i HVB): "Pripada banci, ali ga oni ne mogu koristiti bez naše saglasnosti"?!
Šabanović, međutim, odbija da otkrije koliko je stanova i poslovnih prostora do sada prodato. Zapravo, prvo je rekao kako su zadovoljni prodajom, a zatim da su podaci - poslovna tajna. Po saznanjima Dana, do kraja augusta 2005. prodato je svega 8,5 posto stambenih i 39 posto poslovnih prostora. Na direktno pitanje da li je to tačno, Šabanović kaže da mijenja izjavu i da slobodno napišemo kako nisu prodali ništa.
Malezijski izvori su dodatno zabrinuti što, stvarajući impresiju o velikoj suradnji s Vladom BiH, Bosmal iz sredstava kredita za BCC finansira kampanju za dobijanje koncesije za izgradnju Koridora 5C. Pri čemu se naprosto zanemaruje koliko skandal sa kreditom Bosmalu prijeti ugledu Islamske banke Malezije, za koju se do sada vjerovalo kako plasira kredite ozbiljnim i provjerenim klijentima. Slučaj "Bosmal" očito već ne spada u tu kategoriju i Maleziju potresa puno značajnije od BiH. Uostalom, njezine su i pare.
[size=134][b]BiH i Malezija[/b][/size] wrote:U četiri oka: Terzić - Abdullah
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Adnan Terzić dočekan je crvenim tepihom i počasnim strojem, u mjestu Putrajaya, administrativnom sjedištu malezijske vlade. "Tu su Halid Genjac i Mohamad Mahathir potpisali kao svjedoci ugovor o prvom kreditu za Bosmal", objašnjava Edin Šabanović. Tokom svoje trodnevne posjete Maleziji, Terzić je imao razgovor u četiri oka sa malezijskim premijerom Abdullahom Ahmadom Badawijem, koji je i naredio istragu o gubicima Islamske banke Malezije, u koje spada i slučaj "Bosmal". Nije poznato da li su dva premijera razgovarala i o tome, no zna se da je Abdullah izrazio nadu da će malezijski investitori biti u mogućnosti da učestvuju u izgradnji autoputa, dok je Terzić pozvao malezijske biznismene da koriste BiH kao "izlaz u Evropu". "U BiH je do sada direktno ulagala 781 kompanija iz Evrope i samo 141 iz islamskih zemalja", požalio se Terzić. Ukupan promet sa Malezijom prošle godine iznosio je oko 500.000 dolara.