Forum Klix.ba

AKE
Jel' RS legitimna? Iako je isto k'o NDH krvlju zalivena! Jos manje od NDH...jer ta drzavama je u svojim okvirima imala bar ogromne dijelove jezgra povjesne Hrvatske.

OKO PUSENJA...mozda su Sandzaklije ciljile za nekakvom Golemom Bosnom....ali vecina je glasala za BiH u njezinim granicama....dok su Srbi krenuli u rat sa dobro pripremljenim megalomanskim pretenzijama i egzpansionistickim ciljevima. Puno su vise izgubili, a vrlo malo "dobili" (RS?).

Od normalnog naroda i normalne drzave...postadose sramota Balkana i Europe, bruka Mitterandova, Major-ova, i Papandreova. Danas vam love vase dojucerasnje junake (vojnici vasih nekadasnjih saveznika). Rijec Srbin je postala sinonim nasilja. Nije ni cudo sto mnogi jos i danas uporno tvrde da su Jugoslaveni. Zvuci blaze, a ostalo je kao pristojan sinonim blazeg Srpstva, iz Titinih dana.

Dedo, nemam sta srati.

Jedno je biti u Saraj'vu (i u onom, i u ovom zadnjem ratu), a drugo je biti u jednoj manjoj kasabi gdije su ti skoro svi Srbi "Kraljevska Vojska", koju Tito treba pridobiti, da bi ostvario svoje ideoloske-politicke ciljeve. Nesto kasnije, Karadzic se nije ni mor'o boriti da ih pridobije, jer ga je vecina manje-vise podrzavala.

Ocito, za tebe je sranje..i nedostatak ljudskosti..ako musliman pokusa spasiti glavu..zato sto ne zna..sta ce mu uciniti Cetnik (preobucen u Titinog Partizana), Njemac, Ustasa.

Ni u jednom trenutku ne zelim rehabilitirati fasizam...ALI...dok nisi im'o pristup partizanima...kako si mog'o u partizane. Preko Cetnika? Ustasa?

Danas, osudjujemo razne ratne zlocine..a sta o paljenju Krajine...kao strategije pridobijanja Srba? Ko ce Titi suditi, za to? Kakva je to ljudskost, paliti kuce prepune zena i dijece, a ako je i on sam znao da je vecini NDH nametnuta? Mislim, sad mi ovdije sudimo seljacicima...a maher kojeg je Staljin skolov'o uz gulage, dos'o njima suditi.

Na kraju ispade...da je to Titino zrtvovanje nevinih ljudi u ime visih ideoloskih ciljeva bilo uzaludno...jer vecina Srba je ipak ostala uz nacionaliste...a ne za gradjansko drustvo, i da smo donekle bili, i dalje ostali, i njegove zrtve, (a mi ljigavi fasisticki potomci zelimo gradjansku drzavu, bez fasista i nacionalista).

Sa jedne strane, u sumama ih cekali Cetnici, a u carsiji Njemci. Kakvi i gdije partizani? U kojoj fazi rata? Jos sto su najgore mogli preziviti...kolektivno kaznjavanje citavog naroda i Krajine, sve do 1970-tih godina. Ni tad se nismo obnovili zahvaljujuci iskljucivo komunistima (mada svaka cast, ruku na srce..infrastruktura moderne europske drzavu je izgradjena zahvaljujuci tim istim), nego opet..ironicno..Svabija i Slovenija..gdije su mnogi crncili, su odigrale vaznu ulogu u nasem prosperitetu.

Ja nikad ne mogu osuditi Titu kao negativnu licnost. Dapace...u odnosu na vecinu nasih vodja....covjek je svijetlost, ali....sad ne reci istinu i o njegovim politickim igrama...i nepravdama, i kilavom saveznistvu, i vrazjim kompromisima...oprostite, ali smatram daj je najisparvnija istina...sve karte na stolu.

Usudjivati ljude za fasizam zbog domobranstva, (a njihove potomke na kolektivnu ljagu i krivicu) je malo pretjerano. Mislim...imalo je Saraj'vo nedavno, na stotine hiljada skolovanijih i svjesnijih "gradjana" i komunista, koji nisu zrtvovali svoje guzice za pravdu...jos im nisu bile bezokrutne Svabe u Saraj'vu, niti Sultanove Jenicari u sumama. Dapace, mnogi su se pokupili, i fino popeli na brda, otisli ubijati te iste svoje sugradjane, a mogli su otici jos dalje.

I eto ih, opet setaju po carsijama....BEZ SRAMA, a mi se trebamo sramiti.

Dedo, kol'ko god bi je ti zelio uspostaviti, ne postoji paralela izmedju Sarajevskih Cetnika, i Krajiskih Domobrana, kao moj did. Slicnosti...da, ali malo. Srbi i Hrvati su demokratski glasali za svoje vodje. Mi jesmo za Aliju, ali ne za Hitlera, niti Pavelica. U neku ruku, ovaj zadnji rat mi se cini kao druga tura onog ranijeg...jer mudro vjesti Tito je uspio pridobiti Srbe...ali privremeno.

zlati je NDH i ustastvo pri srcu, nema sumnje, tacnije vec u genima, od dida

Ake

Ako mislis reci da mi je Hrvatstvo u genima. Jeste. Ali ako zelis rece da sam fasista zato sto sam muslimanka, nekako mi nije jasno. Ne mogu i pod feredzu i u Hitlerjugend. Nekako ne pase, ne idu ta dva "izma" pod isti kisobran.

Inace, sto se dida tice...sluzio vojsku drzave u kojoj je zivio. Tako su mi isto rodjaci sluzili vojsku RS...da bi na kraju dos'o vas veleSrbin Arkan, da ih zahvalno pokolje. Otom, potom. Neki ljudi zele ostati, svoji, na svom. Drugi kroje veledrzave, satirajuci sve sto im "smeta".

Ma Bleiburg je prelijep, steta sto ih vise nije bilo.

haha, odlican! pogled: perfektan!

a zlata prica od stvarima koje su se desile prije 60 i kusur godina ko da je sjedila sa tiletom, dok je ovaj vezao pertle i gargao preko bosanskih gudura...

reinkarnacija, sta li?

samo zlato, ja koliko znam najveci sin naseg naroda i brkati ciko iz gruzije su se upoznali tek poslije rata. a tada je ovaj prvi bio malo prestar da ga iko icemu uci.

dokaz za to je goli otok. tile je tu slabo aplicirao staljinov recept. naime, kapacitet je bio premali. nazalost...

winetou: "Bilo vam po volji ili ne ustaše su dali oružje da se narod brani, a to znaju i svi drugi koji nisu iz većih gradova koji su ionako bili pod zaštitom domobranstva ili ustaša. lako je iz Sarajeva bilo otići u partizane a žene i djecu ostaviti na sigurno kod domobrana"

na sigurnom, jasta nego na sigurnom. ustase i domobrani su se naime toliko brinuli za njihovu sigurnost da su samo za njih osnovali posebne kampove, koje su neki prozvali logorima iz neznanja. i onda su za nihovo sopstveno dobro, kako im misici ne bi atrofirali tu radili i dan i noc, za jacu drzavu i drustvo. naravno, NDH.

a neke su jednostavno okacili o bandere uz miljacku. onako, da se malo izluftaju...

arbeit macht frei, indijanac. arbeit macht frei...

Ti meni kad si toliki zaljubljenik u NOB objasni onih 22 heroja u B.Petrovcu.
A Sarajevo jeste bilo sigurno u drugom svjetskom. Ako se ne varam četnici se nisu sa Romanije zalijetali na Sarajevo.

A jesu li to žene i djeca bili na banderama

winetu, jel bilo bosnjaka iz banjaluke u VRS

ake wrote:winetu, jel bilo bosnjaka iz banjaluke u VRS

Jeste ake. Što?

Bilo je ali malo mada su imali jedan uslov za pristup istim snagama jebi ga ovi kod nas makar nisu morali mijenjati imena.

nako

manijak1 wrote:Bilo je ali malo mada su imali jedan uslov za pristup istim snagama jebi ga ovi kod nas makar nisu morali mijenjati imena.

Ne bih rekao da ih je bilo malo. I imena nisu morali mijenjati.

Neko koje ja znam jesu.

cesce nego sposobni muskarci, iz ocitih razloga. naravno, ne treba zaboraviti ni starce...

ti il si jako mlad, il si spavao na casovima...

preporucujem ti da odes malo do biblioteke grada sarajeva, ili da nabavis kakvih ozbiljnijih knjiga sa slikama, pa se sam uvjeri. ja ti necu pricati o masovnim strijeljanjima, vjesanjima i slicnim aktovima odmazde nad civilima za svaku partizansku pizdariju. princip je jedno vrijeme bio 100 civila za svakog mrtvog njemca, kasnije su spustili kvotu na 50 zbog nedostatka civila a viska mrtvih vojnika.

jebala te ta 22ojica, sta si se njih ufatio ko pjan plota!

ne mogu objasniti, niti zelim. vjerovacu ti na rijec da su postojali i da su to uradili. al s obzirom na distancu od 60 godina i osnovni izvor u formi price rekla-kazala, jedan seoski obracun u onoj opcoj klaonici 1941 se tesko moze objektivnije analizirati. bez uvrede...

posto vidim da si ti ocito zrtva neoustaske demagogije, moracu ti malo pribliziti moj stav.

indijanac, NJEMCI i USTASE su bili O-K-U-P-A-T-O-R-I. sarajevo NIJE bilo SLOBODNO pod njihovom upravom. oni su ubijali sire kategorije populacije, mnogo sistematicnije i od samih bradatih alkoholicara. prema tome, zaista ne znam kako da prokomentarisem tvoju teoriju da je sarajevo bilo sigurno...

ti si sigurno kad si bio mali uvijek bio svabo, nikada partizan...

Dedo

Velis da su Svabe i Ustase vrlo efikasnije "tamanile". Cini ti se.
Titu i Partizane su docekale stotine hiljade vrlo zivih Srba...cak i u mjestima poznatim po klaonicama, napr. Glina.

!990-e moja carsija je imala 40% Srba, 60% ostalih (24 000 vs 36 000). Znaci ipak ih Ustase i Njemci nisu tako efikasno i sistematski unistavali. 1995-e ta ista carsija je imala 1000+ prezivjelih nesrpskih dusa. Ali i to im je bilo previse...predkraj njihovog pada, dojahali Arkanovi Srpski junaci...pobiti i preostale. Ipak je Karadzic, bio efikasniji.

Osim toga...Hitler je kanio unistiti Zidove i Cigane...a ne Srbe. Sa njima je i suradjivao. I on, i Mussolini.

Da su Usase i Domobrani i Njemci bili tol'ko "efikasni", ne bi se ko im'o buniti 1992-e. Da je Tito bio uspjesan sa svojim drzavotvornim projektom...ne bi se Jugoslavija raspala. Promasio. Podcjenio Srpski nacionalizam...zamisljajuci da ce njegova karizma i sarm nadzivjetia legende o Kraljevica Marku i Kosovu Polju. Tito i komunisti su bili najuspjesniji na ekonomskom i razvojnom planu..i to onih prvih 25 godina Jugoslavija. Tu im samo budala ili bezobrazan ne dizu kapu.

kijametdedo,sto bi nas narod rekao,okani se corava posla,vidis i sam da po sadrzaju i nacinu pisanja su suplji,ne kao Svajcarski sir,vec kao sito reseto.Rien a faire.Tuzno je sve to a mrznja je velika bolest ovih krajeva.

7th_Heaven wrote:moj djed je prezivio bleiburg, stvari se spominju i prepricavaju.

I moje je stric/jaliti amidza prezivio, nije bio ustasa, ni ratni zlocinac, pustili ga, kao i druge koji se nisu ogrijesili

R.IP. i rahat svim nevino ubijenim Hrvatima jedne i druge vjere( muslimanima sada Bošnjacima)na današnji dan na Blajburgu i kasnije na mučeničkim marševima smrti diljem bivše država !
Neka ih se ne srame njihovi potomci,jer radi se o nevino pogubljenim ili mučenim ljudima kojima nikada ni pred kojim sudištem nije dokazana krivica.
Zapamtite,oni koji su vam ubijali djedove,su isti ljudi čije zlo ste i vi osjetili u ratu 91-95g. i znaj te da taj isti zloduh i sada lebdi nad Bosnom i Hrvatskom!

...i ovo nije tema pod ,,Razne diskusije,, nego pod tema Historija-Povijest

Svi oni koji temu o Blajburgu i stradanjima Bošnjaka tamo(tamo je danas i Muftija) su ili veliko srbski sljednici zločina ili naj gori izdajnici velikog dijela svoga naroda,mislim na onaj dio naroda koji nije bio uz partizane i krvoločni Titov režim.
Ponavljam Bošnjaci i Hrvati su masovno stradali na Blajburgu i Mučeničkim putevima,riječ je o nekoliko stotina tisuća nevino pogubljenih ljudi.Pogubili su ih Simo Dubajić i takva bratja,a po svemu sudeći krvolok J.B. tITO JE IZDAO NAREDBU.

Spreman sam na ban,a ako ga dobijem dobio sam ga od srbsko-komunističko -četničkih elemenata na forumu.

REZOLUCIJA PARLAMENTARNE SKUPŠTINE VIJEĆA EUROPE br. 1096 (1)


o mjerama za uklanjanje naslijeđa bivših komunističkih totalitarnih sustava

1. Naslijeđem bivših komunističkih totalitarnih režima nije lako baratati. Na institucionalnoj razini ovo naslijeđe uključuje (prekomjernu) centralizaciju, militarizaciju civilnih institucija, birokratizaciju, monopolizaciju te prekomjerno reguliranje; na razini društva, ono se proteže od kolektivizma i konformizma do slijepe pokornosti i drugih totalitarističkih obrazaca razmišljanja. Na ovakvim temeljima je teško (ponovno) uspostaviti civiliziranu, liberalnu državu zasnovanu na vladavini prava. Zato stare strukture i obrasci razmišljanja moraju biti uklonjeni i prevladani.

2. Ciljevi ovoga prijelaznoga procesa su jasni: stvoriti pluralističke demokracije, zasnovane na vladavini prava i poštivanju ljudskih prava i različitosti. Načela supsidijarnosti, sloboda izbora, jednake prilike, gospodarska pluralnost i jasnoća procesa donošenja odluka, sve to igra ulogu u ovome procesu. Trodioba vlasti, sloboda medija, zaštita privatnoga vlasništva i razvoj civilnoga društva su neki od načina kojima se mogu postići ciljevi kao što su: decentralizacija, demilitarizacija, demonopolizacija i debirokratizacija.

3. Opasnosti od propaloga prijelaznog procesa su raznovrsne. U najboljem slučaju, nastat će oligarhija umjesto demokracije, korupcija umjesto vladavine prava, i organizirani kriminal umjesto ljudskih prava. U najgorem slučaju, rezultat bi mogao biti "baršunasta obnova" totalitarnoga režima, ili prije, nasilno svrgavanje mlade demokracije. Također u tom najgorem slučaju, novi protu-demokracijski režim veće države može predstavljati međunarodnu opasnost za njegove slabije susjede. Ključ mirnom suživotu i uspješnom prijelaznom procesu leži u izvanredno osjetljivoj ravnoteži pri uspostavljanju pravde bez traženja osvete.

4. Prema tome, pri uklanjanju naslijeđa bivših totalitarnih režima, demokratska država utemeljena na vladavini prava mora primijeniti proceduralna sredstva takve države. Ona ne smije primijeniti nikakva druga sredstva, budući da tada ona ne bi bila bolja od totalitarnoga režima kojega treba rastaviti. Demokratska država utemeljena na vladavini prava ima dovoljno sredstava na raspolaganju da osigura dijeljenje pravde i da se kazne krivci - ali ona ne može, i ne smije podleći želji za osvetom umjesto pravde. Umjesto toga ona mora poštivati ljudska prava i temeljne slobode, kao što je pravo na pravično suđenje i pravo na saslušanje, i ona ih mora primijeniti čak i na one osobe koje ih same nisu primijenjivale prema drugima kada su one bile na vlasti. Država utemeljena na vladavini prava također može braniti samu sebe protiv obnavljanja komunističke totalitarne prijetnje, budući da na raspolaganju ima brojna sredstva koja se ne sukobljavaju s ljudskim pravima i vladavinom prava, i koja su utemeljena na uporabi i kaznene pravde i administrativnih mjera.

5. Skupština predlaže da države članice uklanjaju naslijeđe bivših komunističkih totalitarnih režima tako da rekonstrutiraju stare pravne i institucionalne sustave, a to je postupak koji bi trebao biti utemeljen na načelima:
i. demilitarizacije, da bi osigurao da završi militarizacija osnovnih civilnih istitucija, kao što je postojanje vojne zatvorske administracije ili vojske ministarstva unutarnjih poslova, što je uobičajeno za komunistički totalitarni sustav;
ii. decentralizacije, osobito kod lokalnih i regionalnih razina i unutar državnih institucija;
iii. demonopolizacije i privatizacije, koje su važne za konstrukciju nekih vrsta tržišne ekonomije i pluralnoga društva;
iv. debirokratizacije, što bi trebalo umanjiti komunističke totalitarne prekomjerne regulacije i prenijeti vlasti s birokrata natrag građanima.

6. Ovaj proces mora sadržavati trasformaciju mentaliteta čiji bi glavni cilj trebao biti otklanjanje straha od odgovornosti, te uklanjanje nepoštivanja različitosti, ekstremni nacionalizam, netolorenciju, rasizam i ksenofobiju, što je sve dio naslijeđa staroga režima. Sve ovo navedeno trebalo bi se zamijeniti demokratskim vrijednostima kao što su tolerancija, poštivanje različitosti, supsidijarnost i odgovornost za vlastite postupke.

7. Skupština također predlaže da bi pojedinci koji su počinili zločinačka djela tijekom komunističkih režima, trebali biti tuženi i kažnjeni po standardnom kaznenom zakoniku. Zastara za određena kaznena djela predviđena kaznenim zakonikom može biti produljena, budući da je to tek procesno, a ne materijalnopravno pitanje. Međutim, izglasavanje i primjena retroaktivnih kaznenih zakona je zabranjena. S druge strane, dopušteno je suđenje i kažnjavanje bilo koje osobe za čin ili propust, koji prema nacionalnom zakonu u trenutku počinjenja nije predstavljao kriminalnu radnju, a smatrao se kriminalnom radnjom prema osnovnim načelima kaznenoga prava civiliziranih naroda. Štoviše, kada je osoba izravno sudjelovala u kršenju ljudskih prava, tvrdnja da je djelovala pod naredbama ne isključuje niti nezakonitosti niti osobnu krivnju.

8. Skupština predlaže da procesuiranje pojedinih zločina ide ruku pod ruku s rehabilitacijom svih osoba koje su osuđene za "kriminalna djela" koja u civiliziranom društvu ne predstavljaju kriminalne radnje, i osoba koje su bile nepravedno osuđene. Materijalna odšteta bi se trebala dati ovim žrtvama totalitarne pravde, i ne bi smjela biti (puno) niža od odštete dane onima koji su krivo osuđeni za zločine po važećem standardnom kaznenom zakonodavstvu.

9. Skuština pozdravlja otvaranje dokumenata tajnih službi za javnu istragu u nekim bivšim totalitarnim komunističkim zemljama. Savjetuje dotičnim državama da osobama koje su pogođene istragom, na njihov zahtjev omoguće pristup dokumentima koje su u vezi njih držale bivše tajne službe.

10. Nadalje, Skupština savjetuje da imovina, uključujući i crkvenu, koja je bila nezakonito ili nepravedno oduzeta od strane države, nacionalizirana, konfiscirana ili na drugi način izvlaštena za vrijeme vladavine komunističkih totalitarnih sustava, u načelu treba biti vraćena izvornim vlasnicima 'in integrum', ako je to moguće učiniti bez kršenja prava sadašnjih (novih) vlasnika koji su stekli tu imovinu u dobroj vjeri ili prava stanara koji su unajmili tu imovinu u dobroj vjeri, te bez štete za napredak demokratskih reformi. U slučajevima kada to nije moguće, treba se dodijeliti pravedna materijalna naknada. O zahtjevima i sukobima koji se odnose na pojedinačne slučajeve restitucije imovine trebaju odlučiti sudovi.

11. Za osobe koje nisu počinile nikakav zločin iz članka 7, ali koje su držale visoke pozicije u bivšim totalitarnim komunističkim režimima i podržavale ih, Skupština naglašava, da bi neke zemlje trebale uvesti administrativne mjere, kao što su zakoni o lustraciji i dekomunizaciji. Svrha tih mjera je isključiti osobe iz državnih službi ukoliko im se ne može vjerovati da će ih izvršavati u skladu s demokratskim principima, pošto nisu pokazale privrženost i pouzdanost u prošlosti, a nemaju ni interesa ni motivacije napraviti promjene.

12. Skupština naglašava da, u globalu, te mjere mogu biti sukladne sa zakonima demokratskih zemalja ukoliko zadovoljavaju nekoliko kriterija. Prvo, krivnja, koja je pojedinačna, a ne kolektivna, mora se dokazati u svakom pojedinačnom slučaju - ovo naglašava potrebu za pojedinačnom, a ne kolektivnom, provedbom lustracije. Drugo, pravo na obranu, pretpostavka da je osoba nevina dok se ne dokaže krivnja, i pravo žalbe na sud moraju biti zajamčeni. Osveta ne smije nikada biti cilj ovakvih mjera, a ne smije se dopustiti niti političko ili društveno iskorištavanje procesa lustracije. Svrha lustracije nije kazniti ljude koje se smatra krivima - ovo je zadaća tužitelja u skladu s kaznenim zakonom - nego zaštititi netom izgrađenu demokraciju.

13. Skupština stoga preporučuje da se osigura da lustracijski zakoni i slične administrativne mjere budu sukladne zahtjevima pravne države i usredotočeni na prijetnje temeljnim ljudskim pravima i postupku demokratizacije. Molimo uzmite kao "Vodič za osiguranje da lustracijski zakoni i slične administrativne mjere budu usklađene sa zahtjevima države utemeljene na vladavini prava" tekst pod opaskom (2).

14. Nadalje, Skupština preporučuje da zaposlenici otpušteni sa svojih radnih mjesta na osnovi lustracijskih zakona ne smiju u načelu gubiti svoja prethodno stečena financijska prava. U iznimnim slučajevima, kad je vladajuća elita prijašnjega režima nagradila samu sebe velikim mirovinskim pravima, ta prava se smiju smanjiti do razine prava običnih ljudi.

15. Skupština preporučuje da vlasti država pozorno potvrde svoje zakone, propise i procedure u skladu s principima sadržanima u ovoj rezoluciji, i da ih izmijene ako je nužno. To će pomoći u izbjegavanju prigovora na te procedure koje bi bile podnesene u skladu s kontrolnim mehanizmom Vijeća Europe pod Europskom konvencijom za ljudska prava, Odborom ministara za promatranje procedura ili Skupštinskim promatračkim procedurama pod odredbom br. 508 (1995) na poštivanje obveza i dužnosti država članica.

16. Napokon, najbolji jamci za razgradnju bivših komunističkih totalitarnih sustava su potpune političke, pravne i gospodarske reforme u odnosnim zemljama, koje bi dovele do stvaranja autentičnoga demokratskog mentaliteta i političke kulture. Stoga, Skupština poziva sve stabilne demokracije da intenziviraju svoju pomoć i savjet novim demokracijama Europe, a osobito što se tiče podrške u razvoju civilnoga društva.
______________
(1) Skupština je raspravljala 27. juna 1996. godine (22. zasjedanje) (vidi Dokument 7568, Izvješće Odbora za pravne poslove i ljudska prava, izvjestitelj: g. Sverin). Skupština je usvojila tekst 27. juna 1996. godine (23. zasjedanje)
(2) Vidi dokument 7568.




Strassbourg, 25. 01. 2006.

REZOLUCIJA VIJEĆA EUROPE O OSUDI KOMUNISTIČKIH ZLOČINA



SKUPŠTINA EUROPSKOG PARLAMENTA

Potreba za međunarodnom osudom zločina totalitarističkih komunističkih režima Rezolucija 1481 (2006)
Skupština Europskog parlamenta poziva se na svoju Rezoluciju 1096 (1996) o mjerama za razbijanje ostavštine bivših komunističkih totalitarnih sustava.
Totalitarni komunistički režimi koji su vladali u Srednjoj i Istočnoj Europi u prošlom stoljeću, a koji su još na vlasti u nekoliko zemalja svijeta, bili su, bez iznimke, označeni masovnim povredama ljudskih prava. Povrede (ljudskih prava op.p.) su se razlikovale ovisno o kulturi, zemlji i povijesnom periodu i uključivale su pojedinačna i kolektivna ubojstva i smaknuća, smrti u koncentracijskim logorima, izgladnjivanja, deportacije, mučenja, prisilni rad i druge oblike masovnog fizičkog terora; progone na etničkoj i vjerskoj bazi, povredu slobode savjesti, misli i izražavanja, slobode tiska i također nedostatak političkog pluralizma.
Zločini su opravdavani u ime teorije klasne borbe i principa diktature proletarijata. Interpretacija oba principa ozakonila je „eliminaciju" ljudi koji su smatrani opasnima za izgradnju novog društva i, kao takvih, neprijateljima totalitarnog komunističkog režima. Velik broj žrtava u svakoj zemlji su bili državljani te zemlje. To je posebno bio slučaj sa ljudima iz bivšeg SSSR-a koji su u smislu broja žrtava daleko nadmašili ljude ostalih zemalja.
Skupština priznaje da su, unatoč zločinima totalitarnih komunističkih režima, neke europske komunističke partije pridonijele postignuću demokracije.
Pad totalitarističkih komunističkih režima u Srednjoj i Istočnoj Europi nije bio u svim slučajevima popraćen međunarodnom istragom zločina koje su ti režimi počinili. Dapače, počinitelji tih zločina nisu izvedeni pred sud međunarodne zajednice, kao što je bio slučaj sa stravičnim zločinima koje je počinio Nacionalsocijalizam (nacizam).
Kao posljedica toga vrlo je niska svjesnost javnosti o zločinima počinjenima od strane totalitarnih komunističkih režima. Komunističke partije su legalne i aktivne u nekim zemljama, iako se u nekim slučajevima nisu distancirale od zločina koje su počinili totalitarni komunistički režimi u prošlosti.
Skupština je uvjerena da je svjesnost o povijesnim zbivanjima jedan od preduvjeta da se izbjegnu slični zločini u budućnosti. Dapače, moralna procjena i osuda počinjenih zločina igraju važnu ulogu u edukaciji mladih naraštaja. Jasan stav međunarodne zajednice prema prošlosti može biti smjernica za njihove buduće akcije.
Također, Skupština vjeruje da žrtve zločina totalitarnih komunističkih režima koje su još žive ili njihove obitelji, zaslužuju sućut, razumijevanje i priznanje za svoje patnje.
Totalitarni komunistički režimi su još uvijek aktivni u nekim zemljama svijeta i zločini se i dalje događaju. Percepcija nacionalnih interesa ne bi smjela spriječiti zemlje u adekvatnom kritiziranju postojećih totalitarnih komunističkih režima. Skupština snažno osuđuje sve te povrede ljudskih prava.
Rasprave i osude koje su se dosad izvršile na nacionalnom nivou nekih država članica Vijeća Europe ne mogu osloboditi međunarodnu zajednicu od zauzimanja jasne pozicije prema zločinima počinjenima od strane totalitarnih komunističkih režima. Ona ima moralnu obavezu da to učini bez daljnjeg odgađanja.
Vijeće Europe je dobro pozicionirano za takvu raspravu na međunarodnom nivou. Sve bivše europske komunističke zemlje, sa iznimkom Bjelorusije, su sada njene članice i zaštita ljudskih prava i vladavina prava su osnovne vrijednosti za koje se zauzimaju.
Zbog toga, Parlamentarna Skupština snažno osuđuje masovno kršenje ljudskih prava od strane totalitarnih komunističkih režima i izražava sućut, razumijevanje i priznanje žrtvama tih zločina.
Također, poziva sve komunističke ili post-komunističke partije da u svojim zemljama, ako to dosad nisu učinile, ponovo procjene povijest komunizma i svoju vlastitu prošlost, jasno se distanciraju od zločina počinjenih od strane totalitarnih komunističkih režima i da ih osude bez ikakvih nejasnoća.
Skupština vjeruje da će ova jasna pozicija međunarodne zajednice omogućiti daljnje pomirenje. Dapače, da će moguće ohrabriti povjesničare širom svijeta da nastave svoja istraživanja usmjerena prema određivanju i objektivnoj provjeri toga što se dogodilo.

1 Rasprava skupštine 25. januara 2006. (5. zasjedanje) (vidi Doc.10765, izvještaj Povjerenstva za politička pitanja, report of the Political Affairs Committee, rapporteur: Mr Lindblad ). Tekst usvojen od strane Skupštine 25.januara 2006. (5. zasjedanje).

Bosnjaci nisu imali svoje nacionalne politike u WWII i nisu imali svoju vojsku.

Tako da su Bosnjaci ucestvovali u sve i jednoj vojsci i takodjer stradali u sve i jednoj vojsci.

Tako da je Bleiburg samo podsjecanje kada smo bili necije topovsko meso i platili ceh za necije druge interese.

Bilo koje opredjeljivanje za ovu ili onu stranu osim partizana - vuce i nacionalni prefiks. Tako da oni sto kritikuju "crvenu mafiju" zbog Bleiburga sebe stavljaju u isti kos sa danasnjim hrvatskim i srpskim desnim nacionalistima.

hAZNADAR wrote:Bosnjaci nisu imali svoje nacionalne politike u WWII i nisu imali svoju vojsku.

Tako da su Bosnjaci ucestvovali u sve i jednoj vojsci i takodjer stradali u sve i jednoj vojsci.

Tako da je Bleiburg samo podsjecanje kada smo bili necije topovsko meso i platili ceh za necije druge interese.

Bilo koje opredjeljivanje za ovu ili onu stranu osim partizana - vuce i nacionalni prefiks. Tako da oni sto kritikuju "crvenu mafiju" zbog Bleiburga sebe stavljaju u isti kos sa danasnjim hrvatskim i srpskim desnim nacionalistima.

..pustimo pranje ruku,Bošnjaci(tad Hrvati muslimanske vjere) su imali svoju vojsku,i ta vojska nije bila ni gora a ni bolja od drugih.Ona je u tom trenutku bila nužna s obzirom kakva opasnost je prijetila sa istoka.

Blajburg je podsjećanje na djedove mnogih Bošnjaka i Hrvata,kod mnogih Bošnjaka u današnjem vremenu na žalost zaboravljene djedove.
Nezna se približno ni broj stradalih ni išta drugo.Jesu li ti ljudi zaslužili barem molitve i mjesto gdje će njihov broj i žrtzva biti spomenuti.
Čast i poštovanje svim muslimanskim vjerodostojnicima,i svim muslimanima dobre volje koji redovito časte svoje rahmetli žrtve na Blajburgu!

..prebacio sam temu na Historiju ako me ne izbrišu.