evo i o bolonji ... jeste pravo dug tekst, ali nek stoji
Šta je Bolonjska deklaracija?
Bolonjska deklaracija je deklaracija koju su 1999. godine, nakon nekoliko održanih sastanaka i usvojenih konvencija, potpisali evropski ministri obrazovanja.
Ova deklaracija je ustvari dokument kojim se pokušava uspostaviti Evropsko područje visokoškolskog obrazovanja (tj. sličan sistem visokog obrazovanja u čitavoj Evropi). U tom slučaju će na svim univerzitetima u Evropi studij biti sličan, slično će trajati i i nakon završetka istog dobijat će se slična zvanja, što do sada nije bio slučaj.
Šta piše u Bolonjskoj deklaraciji?
U samom tekstu Bolonjske deklaracije piše da je za uspostavljanje Evropskog područja visokoškolskog obrazovanja potrebno ispuniti slijedeće ciljeve:
- Usvajanje sistema koji se sastoji od tri ciklusa: dodiplomski studij (u trajanju od najmanje 3 godine, tzv. bachelor's degree), magistarski (master's degree) i doktorski (doctor's degree). Nakon završenog ciklusa, student bi trebao dobiti jedno od pomenuta tri zvanja koji će bez ikakvih problema biti priznati u čitavoj Evropi.
- Uspostavljanje sistema studija koji su lako uporedivi jedan sa drugim. Ovo bi studentima omogućilo da sa diplomom iz svoje zemlje dobiju posao bilo gdje u Evropi.
- Uvođenje sistema bodova (ECTS kredita) koji bi bili priznati u čitavoj Evropi. Ovo bi studentima omogućilo da mijenjaju univerzitet i državu u kojoj studiraju.
- Promocija pokretljivosti studenata i nastavnog kadra. To bi studentima omogućilo nesmetano prebacivanje iz jedne zemlje u drugu u toku školovanja. Isto vrijedi i za nastavni kadar, kojem bi na ovaj način bilo omogućeno nesmetano usavršavanje i istraživanje.
- Promocija evropske saradnje na osiguranju kvaliteta.
Šta to u praksi znači?
Pomenuti ciljevi u stvari znače da će uskoro (do 2010. godine) u čitavoj Evropi postojati sličan sistem visokog obrazovanja.
Taj sistem će pružiti mogućnost studentu koji je započeo studij ekonomije u, naprimjer, Bosni i Hercegovini te ispunio sve svoje obaveze na prvoj godini, da nesmetano nastavi studij na drugoj godini ekonomije na nekom univerzitetu u, naprimjer, Austriji. Svi ECTS bodovi koje je stekao tokom studija u BiH će mu automatski biti priznati i u Austriji (u svim zemljama će se koristiti isti bodovni sistem).
Kada student završi dodiplomski studij u Austriji, dobit će diplomu i zvanje koji će biti priznati u čitavoj Evropi, što mu omogućuje da dobije posao u npr. Španiji (u svim zemljama će se koristiti iste diplome i zvanja). To je mobilnost koja je postavljena kao osnovni cilj Bolonjske deklaracije.
Još jedna novina je i tzv. dodatak diplomi (diploma supplement). Pored diplome, student dobija i ovaj dodatak u kojim su navedeni svi podaci o predmetima koje je student pohađao, rezultatima koje je postigao tokom školovanja te ostale informacije koje će biti od koristi eventualnim poslodavcima.
Bolonjska deklaracija i BiH?
Bosna i Hercegovina je 2003. godine potpisala Bolonjsku deklaraciju i time se obavezala da će do 2010. godine provesti reformu visokog obrazovanja.
Otežavajuća okolnost u našoj zemlji je ta što još uvijek nije usvojen državni Zakon o visokom obrazovanju, što onemogućuje pravu reformu visokog obrazovanja u BiH.
Uprkos tome, neki univerziteti su samostalno počeli sa reformom svog studija. U takve univerzitete spada i Univerzitet u Sarajevu.
Bolonjska deklaracija i Univerzitet u Sarajevu?
Univerzitet u Sarajevu je počeo sa provođenjem reforme studija u skladu sa Privremenim pravilima studiranja iz 2005. godine koja će važiti do donošenja državnog Zakona o obrazovanju.
Do ove akademske godine (2005/2006) na Univerzitetu u Sarajevu su sa primjenom odredbi Bolonjske deklaracije otpočeli svi fakulteti osim Likovne akademije (planirano je da do toga dođe u akademskoj 2006/2007 godini) te medicinske grupe fakulteta (Medicinski, Farmaceutski i Stomatološki fakultet).
Primjena odredbi Bolonjske deklaracije na medicinskoj grupi fakulteta još nije otpočela jer je do sada studij na pomenutim fakultetima trajao pet ili šest godina, dok bi dodiplomski studij prema Bolonjskoj deklaraciji trebao trajati samo tri godine.
Također, problematična su i zvanja koja će studenti sticati nakon završenog dodiplomskog, magistarskog i doktorskog studija. U nedostatku državnog Zakona o visokom obrazovanju (koji bi, između ostalog, regulisao i ovo pitanje), Univerzitet u Sarajevu izdao je „Katalog trajanja studija, stručnih naziva i naučnih zvanja“ (vidi dio „Prilozi“) u kojem su navedena zvanja koja se trenutno stiču ili će se sticati na ovom Univerzitetu u skladu sa Bolonjskim procesom.
Ovaj katalog je donesen kako se ne bi došlo u situaciju da prva generacija studenata koja studira prema odredbama Bolonjske deklaracije završi taj studij, a da ne postoji zvaničan dokument koji reguliše zvanja koja će ti studenti steći diplomiranjem na određenom fakultetu/akademiji.
Kako se sad studira?
Bolonjska deklaracija nije promijenila način na koji su studenti primani na fakultet. To znači da je sistem prijemnih ispita i upisa na fakultet/akademiju ostao isti kao i prije
Međutim, promjene u sistemu postaju vidljive već na samom početku akademske godine.
Sada studenti imaju po šest ispita u svakom semestru, i taj broj je rijetko veći od šest. Premda to nije pravilo, obično je pet ispita obavezno (obavezni predmeti), dok studenti imaju priliku da odaberu jedan izborni predmet između nekoliko ponuđenih. Time se studentima daje mogućnost da donekle sami biraju ono što žele studirati. Toga nije bilo u prethodnom sistemu.
Pored obaveznih i izbornih predmeta, postoje i fakultativni predmeti. To su predmeti koje student može pohađati ako želi, ali se oni ne računaju u konačnom zbiru i predviđeni su za studente koji žele samo da prošire svoje znanje u određenoj oblasti.
S obzirom da je pokretljivost jedna od glavnih karakteristika Bolonjske deklaracije, ona je omogućena i unutar samih univerziteta. Tako je moguće da, ako predmetni profesor to dopusti, student za izborni predmet izabere neki predmet koji se održava na nekom drugom fakultetu, a koji se uklapa u plan i program studija kojeg student pohađa. U tom slučaju nije bitno što student sluša ispit na drugom fakultetu, bitno je samo da osvoji dovoljan broj ECTS bodova za nastavak studija. Osvojeni bodovi vrijede na čitavom univerzitetu (i ostatku Evrope).
ECTS bodovi su vjerovatno najvažniji dio priče o Bolonjskoj deklaraciji. U toku jedne akademske godine student može sakupiti 60 bodova (dva semestra x 30 bodova). Studenti prve godine mogu upisati drugu godinu jedino ako na kraju godine imaju 54 boda ili više.
Bodovi se sakupljaju na slijedeći način: na početku semestra student ima spisak od šest predmeta koje će pohađati u tom semestru. Na tom spisku pored naziva svakog predmeta stoji i broj bodova koje on nosi.
Položen ispit iz određenog predmeta nosi najviše 50% od ukupnog broja bodova za taj predmet. Ostatak bodova se osvaja pohađanjem predavanjima i vježbi iz tog predmeta, izradom radova i projekata, zalaganjem na nastavi, samostalnim učenjem itd. Ovim se podstiče veće učešće studenata u nastavi, a ne puko polaganje ispita kao što je to dosad bio slučaj.
Na kraju godine se sabiraju svi bodovi koje je student skupio iz svih 12 predmeta (dva semestra x 6 predmeta), i ako je taj broj veći od 54, student stiče pravo da upiše drugu godinu. Ovdje je potrebno napomenuti da student može upisati treću godinu studija samo ako je sakupio najmanje 120 bodova.
Broj bodova koji je dodijeljen svakom predmetu je pažljivo odabran. Veći broj bodova uvijek znači da je za taj predmet potrebno uložiti više vremena i truda nego za neki drugi predmet koji nosi manje bodova. Fakulteti su zaduženi za balansiranje nastavnog plana i programa te za procjenu vremena i truda koje je potrebno uložiti za svaki predmet.
Prilikom ove procjene, strogo se vodi računa o ukupnom studentskom opterećenju (student workload) tj. o pravilu da student nema više od 40 sati obaveza (predavanja, učenje, radovi itd) sedmično. Ovim studenti praktično liče na radnike – imaju obaveze 8 sati dnevno, a ostatak dana i vikend su im predviđeni za odmor i slobodne aktivnosti.
Odredbe Bolonjske deklaracije također predviđaju i potpunu informatizaciju nastave. Informatizacija podrazumijeva mogućnost stalne komunikacije elektronskim putem između studenata i nastavnika, prijavljivanje ispita elektronskim putem isl., uvezanost Univerziteta sa pojedinačnim fakultetima i akdemijama itd. Ovaj segment je vjerovatno najproblematičniji za sve univerzitete u BiH jer iziskuje upotrebu napredne tehnologije i velika novčana sredstva.
NAPOMENA: Primjena odredbi Bolonjske deklaracije je tek otpočela na većini fakulteta i akademija, što znači da sistem kakav je opisan u prethodnim redovima ne postoji u potpunosti ni na jednom fakultetu/akademiji. Potrebno je uvijek imati na umu da na svakom fakultetu/akademiji još uvijek postoje znatna odstupanja od kompletnog Bolonjskog sistema.
Međutim, ako se ispoštuju predviđene obaveze, do 2010. godine će odredbe Bolonjske deklaracije u potpunosti biti ispoštovane na svim fakultetima i akademijama.
Onih koji znaju cijeniti znanje.
najbolji ionako najčešće odu. belaj su osrednji koji ostaju a koji su mnogo lošiji od tih najboljih - većina ih nikad ni ne završi fakultet a izgube previše godina. a to je sve upravo zbog sistema koji je podredjen najboljima a ne većini tj. mediokritetima. nije problem našeg sistema to što zanemaruje najbolje već to što zanemaruje prosječne. 
Svaka èast...