Nove hidroelektrane u BiH, za ili protiv?

[kekec]

Bolje je uloziti u nesto sto ima perspektivu (ne mora imati dimenzije kao ovaj u Australiji, moze i dva-tri puta manje) :

Najavljen već prije nekoliko godina Solarni toranj je najambiciozniji projekt alternativne energije na svijetu: biti će kapaciteta male nuklearne elektrane no u potpunosti siguran i neće zagađivati okolinu. Samu konstrukciju čine horizontalni kolektori postavljeni u promjeru od 5 km i u sredini 1km visok dimnjaku nalik Solarni toranj. Proizvoditi će struju od 200 MW što odgovara kapacitetu napajanja za 200.000 domaćinstava

Vise: http://www.wizards.hr/VIJESTI/2005/vijesti_2005_014.htm

[metal_rules_cura]

Apsolutno protiv.Subjektivno za nijansu vise kad je Neretva u pitanju!!!

[Prenj]

Slovenci (Intrade) ocito mogu da grade gdje god pozele.
Potrebno je samo investirati u par lokalnih politicara i sve su dozvole rijesene.
A nas niko nista ne pita. U najboljoj tradiciji "mracnih vremena".

http://www.avaz.ba/absolutenm/anmviewer ... =50&isasp=

Mještani i ekolozi protiv gradnje hidrocentrale kod Zenice

Kraj života za dio kod kule Vranduk

Mjesto gdje se love najveće ribe * Baruština umjesto eko-zone

Predstavnici ekoloških pokreta, Udruženja ribolovaca "Bistro" i mještana Koprivne jučer su protestirali zbog namjere konzorcija "Tehel" i "Intrade energija" da grade hidroelektranu na području Vranduka, na rijeci Bosni, petnaestak kilometara sjeverno od Zenice. Ekolozi smatraju da će premoštavanje četiri kilometra korita Bosne cijevima prečnika dva metra za napajanje hidroturbina značiti kraj života za dio oko srednjovjekovne kule Vranduk, te istoimenog naselja.
- Riblji fond kod postojećih kaskada u Ćatićima i na Kanalu u Zenici je uništen, a preostalih tridesetak ribljih vrsta u Bosni bit će dodatno ugroženo trećom branom na toj rijeci. Upravo u području gdje je planirana gradnja brane love se najveće ribe u cijelom toku Bosne, imaju evidentirani ulovi somova do 50 kilograma. Mi za Vranduk tražimo eko-zonu, a ne baruštinu - kaže predsjednik Društva ribolovaca "Bistro" Sidik Uzunović.

A. Dž.

Mještane niko ne pita

- Mještane niko ništa nije pitao. Nama je rečeno da će nivo vode u "laktu" kroz naša naselja biti takav da će sve biti puno baruština, komaraca, trave. Onda mogu i nas iseliti. Ako je tako dobar projekat, što ga Slovenci ne rade kod sebe, imaju jače planinske rijeke od naših - kaže mještanin Koprivne Ramiz Delić.

[RPM]

nijedan energetski sistem se ne bazira samo na jednoj ili drugoj vrsti agregata, ljeti kada je vodostaj nizak vecinski isporucilac bi trebale biti termoelektrane, u jesen i proljece, donekle i zimu bi trebalo biti obratno zavisno od kolicine padavina .... razvoj jednih ne moze ici na stetu drugih ili jedno bez grugog.

[Stari]

eh ...pa vidite kako so se prenj i ja lijepo zdogovorili na temi o autoputevima...red je da se sredi i ovo u vezi elektrana. Dakle ako sam dobro razumio ...Termoelektrane mogu .jel....a u Kamengradu postoje preduslovi. Samo kako cemo to ?.... Jadnicima Sanjanima su jedva dali bolnicu da naprave a kako ce to ici sa Termoelektranom ni milicija ne zna.

Kako bi bilo da sad ranoj fazi prestrukturiamo onu silesiju tvornica celuloze ...u tvornice etanola...(uh sad ce me oderati)...Evo automobili se vec proizvode da mogu ici na etanol....jest jos uvijek su slabiji od benzinaca ...al nece benzina uvijek biti...a osim toga etanolci manje truju zrak. Tvornice celuloze se mogu u tu svrhu iskoristiti...ako vec nije kasno ...jer kolko vidim...ona fabrika u Prijedoru je pretvorena u ledenu dvoranu za klizanje .... ista sudbina vjerovatno ceka i one u Banja Luci, Maglaju, Drvaru....

Sta velite na prijedlog? ...Etanol (i kao energent) je vele mnogi gorivo buducnosti.

[vodoinstalater]

De nam malo vise reci o toj ideji za etanol. Kakvi su posljedice njegovog sagorjevanja ?

A sto se tice ovih ideja o izgradnji termolektrana, imam i ja jedno malo pitanje tj spomenuti cu ideju koja vec postoji a tice se termoelektrana.
Naime sa obzirom na veliku razliku u potrosnji prirodnog gasa tokom godine, tj potrosnja zimi je je meni se cini desetak puta veca nego ljeti. I cijene gasa su nam "vece" . Sta je po srijedi, plinovodi su gotovo neiskoristeni tokom ljetnih mjeseci.
Postojala je ideja da se u blizini sarajevana napravi energana koja bi tako reci peglala te peak-ve u potrosnji. Sa obzirom da bi se radilo o ipak puno humanijem rjesenju po okolis to moze biti prihvatljivo.
Sa druge strane energent je uvozni samim tim uvijek zavisimo od njegove nabavke. Ali takva postrojenja mogu raditi i sa alternativnim gorivima. Cisto kao ideja sta mislite.

Imam jos jedna primjer kako bi mogli ustediti energiju. A to je bolje iskoristiti rad postojecih termoelektrana. Tj bez obzira na kolicinu energije koju proizvode jedan dio ostaje potpuno neiskoristen kakav je slucaj sa TE Kakanj. Za nju je radjena i neka studija iskoristavanja te vode za zagrijavanje u Sarajevu ili bar u nekim Blizim mjestima kao sto je Visoko cak je bila ideje da se to gura sa autoputem sto bi pojeftinilo cijenu izvodjenja.

[Prdonjić]

Da li ste za ili protiv gradnje novih hidroelektrana u BiH?

ja sam ZA GRADNJU HIDROELEKTRANA s obzirom da se nista ne radi na polju komercijalizacije prirodnih ljepota!!!!

[Sarafcina]

Ne moze i struja i priroda i konpjuter.
Odlucimo se vec jednom :S hocemo li prati na ves masinu u stanu ili u camcu na raftingu

[kekec]

Da li ste za ili protiv gradnje novih hidroelektrana u BiH?

ja sam ZA GRADNJU HIDROELEKTRANA s obzirom da se nista ne radi na polju komercijalizacije prirodnih ljepota!!!!

Cini ti se da se nista ne radi. Hiljade posjetilaca su najbolji propagatori.
Rafting pocinje u maju i traje do oktobra. A sta radi vlast da promovise
BiH turizam?
Dio aktivnosti:
http://www.raftingeurope.com/bos/
http://www.una-kiro-rafting.com/
http://www.neretva.rafting.ba/
http://www.ambasada-neretva.com/an/main.html
http://www.24sata.info/portal/pregled.php?ArtID=12767

Visoki predstavnik na raftingu ( valjda ce i on nekome ispricati o dozivljenom):

[kekec]

Ne moze i struja i priroda i konpjuter.
Odlucimo se vec jednom :S hocemo li prati na ves masinu u stanu ili u camcu na raftingu

Sarafcino, ako zelis biti duhovit, napisi jedan vic, onda cemo imati razloga
za smijeh.
Kako danas peres ves? Na potoku ili u masini?

[Sarafcina]

Kod nas u mahali Matice peru peglaju ...
zasada na struju
sekira me za buduce genracije sarafcica

znas da nista iz have ne dolazi a potrebe za enregijom rastu

Zaboravio sam da naglasim da ce moja Sarafina (koja god da bude) uvijek biti obezbjedjena s multifunkcionalnim strujnim rjesenjem . Bez obzira na razvoj .
Ja sam vec smislio da joj napravim ves masinu na struju u kombinaciji s dinamom sa bicikla . I zadnjim tockom koji je ujedno i bubanj .
To multifunkcionalno rjesenje ce dati Sarafini stas i njezne ruke istovremeno . I meni struju da napunim akumulator .

[8. sekretar SKOJ-a]

To multifunkcionalno rjesenje ce dati Sarafini stas i njezne ruke istovremeno . I meni struju da napunim akumulator .

GORENJE DOLENJE sa najboljim rebrastim rostfrajom....
____________
Kad Slovenci, Austrijanci i Italijani pochnu sa gradnjom mini, midi i maxi hidro-elektrana, mozemo i mi..., a do tada chestitke Crnogorcima shto ukinushe BUk Bijelu!

[kekec]

Kad Slovenci, Austrijanci i Italijani pochnu sa gradnjom mini, midi i maxi hidro-elektrana, mozemo i mi..., a do tada chestitke Crnogorcima shto ukinushe BUk Bijelu!

Koliko istine, savjeta i uputstava u samo jednoj recenici.

[zzzzz]

Definitivno sam protiv gradjenja one hidroelektrane u Glavaticevu , nadam se da takva ludost nikad nece proci.
Ono pod hitno treba proglasiti nacionalnim parkom.

Za ove druge dvije Vranduk i Ustikolina ne mogu nista reci jer ne znam koji su negativni uticaji po okolinu i stanovnistvo a kolika je dobit.

Da samo kazem, neki dan je objavljen tekst u Oslobodjenju da je gotovo sigurno da ce se graditi termoelektrana u Bugojnu. Planirano je da osim el. energije njenom izgradnjom rjese i grijanje Bugojna, Gornjeg Vakufa i cini mi se Novog Travnika.
Pozitivno je sto termoelektrane zaposljavaju dosta ljudi a negativno je naravno sto su one veliki zagadjivaci i sto je proizvodnja struje prilicno skupa.

@Stari, i sam sam razmisljao koliko bi Bosna profitirala kada bi se pokrenula proizvodnja etanola i rasirila njegova upotreba u samoj BiH.
To bi bio spas za mnoge gradove koji su "otrovani" starim dizelima a i smanjio bi se odliv love iz nase zemlje. Za male pare svaki benzinac se moze lako prepraviti da moze koristiti etanol

[metal_rules_cura]

Definitivno sam protiv gradjenja one hidroelektrane u Glavaticevu , nadam se da takva ludost nikad nece proci.
Ono pod hitno treba proglasiti nacionalnim parkom.

Potpissssss!!!!

[_BosanaC]

POTPISAN UGOVOR O KONCESIJI ZA IZGRADNJU 31 MALE HIDROELEKTRANE

SARAJEVO, 1. decembra (FENA) - Ugovor o dodjeli koncesija za izgradnju 31 male hidroelektrane na vodotocima Neretvice i Ljute u općini Konjic potpisan je danas u Sarajevu.

Ovo je zajednički projekt JP Elektroprivreda BiH i Turboinštituta iz Ljubljane koji će biti realiziran u naredne tri godine.

Izgradnja malih hidroelektrana odvijat će se sukcesivno - prvih šest hidroelektrana će biti izgrađeno do kraja 2006., zatim narednih 18 u 2007. i preostalih sedam hidroelektrana u 2008. godini.

Instalirani kapacitet ovih objekata bit će 34,19 megavata, s godišnjom proizvodnjom od 126,6 gigavatsati. Vrijednost investicije je sto miliona KM.

Ugovor je potpisan na koncesioni period od 30 godina koliko će trajati korištenje od investitora. Istekom ovog perioda objekti će biti ustupljeni kao vlasništvo Općini Konjic.

Ugovor su potpisali generalni direktori JPEPBiH i Turboinštituta Ljubljana, Enver Kreso i Vladimir Kercan, te načelnik Općine Konjic Emir Bubalo, saopćeno je iz Elektroprivrede BiH.

[mostarac]

tesko nama s nama

ma treba posijat 10-20 mina oko mjesta gdje ce se gradit, a normalno zapamtit i zabiljezit gdje su i reci im da je minirano, pa nek se godinama jebaju s deminiranjem, a na ispitivanju u policiji se sto bi se reklo "dobro drzat" i ne odat lokacije

[kekec]

POTPISAN UGOVOR O KONCESIJI ZA IZGRADNJU 31 MALE HIDROELEKTRANE

SARAJEVO, 1. decembra (FENA) - Ugovor o dodjeli koncesija za izgradnju 31 male hidroelektrane na vodotocima Neretvice i Ljute u općini Konjic potpisan je danas u Sarajevu.

Ovo je zajednički projekt JP Elektroprivreda BiH i Turboinštituta iz Ljubljane koji će biti realiziran u naredne tri godine.

Izgradnja malih hidroelektrana odvijat će se sukcesivno - prvih šest hidroelektrana će biti izgrađeno do kraja 2006., zatim narednih 18 u 2007. i preostalih sedam hidroelektrana u 2008. godini.

Instalirani kapacitet ovih objekata bit će 34,19 megavata, s godišnjom proizvodnjom od 126,6 gigavatsati. Vrijednost investicije je sto miliona KM.

Ugovor je potpisan na koncesioni period od 30 godina koliko će trajati korištenje od investitora. Istekom ovog perioda objekti će biti ustupljeni kao vlasništvo Općini Konjic.

Ugovor su potpisali generalni direktori JPEPBiH i Turboinštituta Ljubljana, Enver Kreso i Vladimir Kercan, te načelnik Općine Konjic Emir Bubalo, saopćeno je iz Elektroprivrede BiH.

Ono sto cetnicima nije uspjelo, uspijeva gore oznacenim.
Ode lova u Sloveniju.
Smanjuju se, polako ali sigurno, kolicine izuzetno ciste i pitke vode u BiH.

Koncesioni period 30 godina. I kada sve zardja i propadne, kada se mora
totalno renovirati, tada ce biti ustupljene opstini. L O P O V I

Mostarac, treba njih "upucati", a ne mine postavljati.
Mjenjati govna treba, za dobrobit nase djece i cijele drzave.

[Stari]

Eh jucer mi pod ruku dodje novi borj revije Slobodna bosna nisam njen redovni citalac i vise manje mi je poznato sta napredni krugovi ovdje na forumu misle o schefu te revije...nego mi jedan text u novini pobudi paznju...Text u kojem Ante Markovic (o yeah bas on...tj ... nekadasnji reformista SKJ-a) navodi neke naoko nevazne stvari a u bliskoj vezi sa temom.


Dohvatio se covjek u svom razgovoru sa novinarom svega pomalo...a najvise cudnovatnih okolonosti u vezi dodjeljivanja koncesijkih prava ranije spomenutohj slovenackoj firmi za izrgadnju nekoliko desetina malih hidroelektrana protocnog tipa...na pritokama Neretve kako se navodi.

Slabo se sjecam zemljopisa Hercegovine pa htjedoh priupitati o kojim je pritokama Neretve u stvari rijec ... nije valjda ugrozena i Rakitnica (jel ona uopste pritoka Neretve) ?

Ante se zali na lopovluk u opstini Konjic cije rukovodstvo je po njemu vrlo korumpirano i samo zbog toga su dodijelili slovencima posao a ne njegovoj firmi koja je imala visestruko (po BiH) povoljniju ponudu.


Prenj ...sta se to u stvari dogadja ?...Pitam tebe jer znam da si dobro obavjesten u tom sektoru. Odmah da ti kazem to sto Slovenci rade se nikad nije radilo na taj nacin u toj branshi ... Zeleni i ostali Greenpeacovci su se bas utisali kad je bio ovaj posao u pitanju. Kako to ? Da nisu i oni u talu sa Slovencima. Onaj yenki (zaboravio sam mu ime ) sto je tako krvozedno na tv-u razdirao onog Envera sto ima betonaru u hercegovini ...ni on ne progovori ni rijeci o tome.

Jos uvijek ima vremena za ispravku ... jer to sto ce slovenci izgraditi ....je bukvalno p..in dim u poredjenju sa onim sta u BiH moze i trebalo bi biti izgradjeno...Bosna i Hercegovina jedina u okruzenju ima stvarnu sansu da postane dominantna po pitanju energije u cijelom regionu. Vecina od vas vec od ranije znate da sam ja rijetko sklon pretjerivanju...i ja vam kazem (ai ranije sam to govorio) samo od vas zavisi hoce li BiH postati u balkanskim razmjerima ....neka vrsta Saudijske Arabije u svetskom kontextu ...dakle zemlja ciji energetski resursi bi od nje mogli napraviti svjetsku velesilu...ali vodjstvo zemlje to svojom kretenskom politikom nije znalo iskoristiti...

Dakle da pojasnim ....Bugarska, Makedonija, Grcka, Albanija, Hrvatska pa donekle i Srbija i Crna gora...neke od njih vec sada a ostale u vrlo skoroj buducnosti ....nisu i nece biti sposobne pokrivati vlastite potrebe za energijom ...jedino Bosna i Hercegovina je to oduvijek (citaj od pocetka 60-tih godina) mogla i u buducnosti ce moci. Oni ce budemo li pametni biti ovisni o nama ...i mi cemo (budemo li pametni) biti ti koji jasemo.

Hocemo li se odreci te mogucnosti?

[superoperater]

1. Zasto „ne“ novim visokim branama na Neretvi?

Neko je na ovom forumu spomenuo da su nove he (visoke brane) na neretvi potrebne, izmedju ostalog, i zbog sistema koji je davno isplaniran i da kada se on dovrsi nece vise biti moguca poplava mostara u reziji mehe obradovica, nece biti prazno jablanicko u jeku sezone itd. Taj sistem brana je planiran prije 50 godina u vremenu industralizacije i elektrifikacije i podrazumijevao je ukupno 12 HE na neretvi. Golemo, priznacete cak i da je Amazon u pitanju a ne jedna relativno „mala“ Neretva. Da gospodi iz elektroprivrede nije prioritet samo maksimizacija kilovata na hidrocentralama mogli bi se itekako regulisati problemi praznog jablanickog jezera i sl. Da ne duljim: koliko kilovata - toliko rijeke (jezera). Znaci, da se elektroprivreda zeli odreci kojeg kilovata u kriticnim momentima (susa i poplave) ne bi se problemi ni desavali. U planovima novih brana se cesto istice visenamjensko koristenje brana. Ono je dobro poznato iz vec postojecih akumulacija (poznate „turisticke“ destinacije: Grabovica, Salakovac...), i volio bih da mi neko objasni kako ce se koristiti akumulacija Glavaticevo za turizam i rekreaciju kada ce isto varirati dnevno najmanje dva puta po nekoliko desetina metara visinski (zbog vrsnog rezima rada) i kakve ce to imati uticaje na preostali nizvodni tok rijeke i jablanicko jezero (zamucenje, hladna voda). Naime, vrsni rad elektrane znaci „povremeni“ rad i on podrazumijeva promjene nizvodnih proticaja od minimalnih 5 m³/s do maksimalnih 155 m³/s (od potoka do bujice). Oni koji imaju trun maste mogu zamisliti sta ce se desavati u tom slucaju sa kanjonom Neretve i sa „odbranjenim“ ostatkom Neretve predvidjenim za izgradnju HE Konjic (srecom odustalo se od nje).
Vlada FBiH ima svoje planove u vezi izgradnje novih hidrenergetskih potencijala i u njima HE Glavaticevo nije prioritet jer isplativost i opravdanost njene gradnje je upitna. Ponuda firme Intrade-energija za koncesiono iskoristenje i gradnju HE Glavaticevo je u najmanju ruku neozbiljna (takvom je i vlada smatra) jer se radi samo o idejnom rješenju koje se moze napraviti za par dana od strane dva-tri inzinjera. Podsjecam, za HE Konjic su bili zavrseni svi predradovi i ispitivanja na terenu (od idejnog projekta, preko izvedbenog projekta do procjene uticaja na okolis) za sto je Elektropriovreda potrosila 15-ak miliona, ali se ipak odustalo od projekta.
Plan Vlade FBiH – gradnja novih hidroenergetskih objekata:
http://www.zeleni-neretva.ba/vijesti/2005/0315.htm

2. Da li nam je potreban izvoz sirovina (struje)?

BiH je prije rata bila energetska baza susjedskih razvijenih republika i uglavnom zaduzena za prljave tehnologije. Shodno tome, nije se vodilo racuna o zastiti prirodnih resursa, pa tako BiH danas ima 0,5 % zasticenog podrucja (u bilo kojem vidu zastite) dok nasi susjedi imaju evropske prosjeke 10-15 %. Nasa prirodna bastina nije bezvrijednija od susjedskih, ali nam se nesto nije dalo da uspostavljamo nacionalne parkove (kao sav normalan i nenormalan svijet od Afrike, Azije, Australije, Amerike do Evrope). Nasi (BiH) parkovi su uglavnom tekovine NOB-e (svaka cast Sutjesci i Perucici) jer zamislite situaciju kada jedan Prenj (sa 44 stenoendema i u biologiji poznat kao „prenjski endemni centar“) nije imao sansu da ga se proglasi zasticenim. Nacionalni parkovi nisu svrha sami sebi vec imaju prvenstveni cilj (u posljednje vrijeme pogotovo) odrzivog razvoja uz zadrzavanje starih obicaja, zanimanja stanovnistva na podrucjima zastite i gotovo svi oni donose enormne prihode u sferi turizma. Da li ce BiH i dalje biti centar prljavih tehnologija i izvoznik sirovina (balvan i struja), a uvoznik gotovih proizvoda napravljenih od tih istih balvana i struje? Ja bih volio da nece jer ima ljepsih i bezbolnijih nacina za prosperiranje. Energetskom lobiju bi za pocetak bilo pametnije da vrsi investiranja u remonte sistema prenosa električne energije, koji imaju gubitke od 30 – 40 %, nego da traze investitore za nove hidroenergetske objekte. Vlada FBiH ima svoje planove u vezi izgradnje novih hidrenergetskih potencijala i u njima HE Glavaticevo nije prioritet jer isplativost i opravdanost njene gradnje je upitna.


3. Obnovljivi izvori energije?

Od nedavno hidroelektrane sa visokim branama se ne smatraju obnovljivim izvorima energije jer imaju svoje dokazane negativne uticaje (cak i u emisiji stetnih plinova). Znaci, pored solarne, biomase, energije vjetra i dr. u ovakvu vrstu energije se svrstavaju i mini hidroelektrane. Razloga ima mnogo, ali najvazniji su sto MHE (barem ove sto grade u okolini Konjica) nemaju akumulacije, ne vrse toliku destrukciju okolisa, ne obaraju kvalitet vode i sl. Pokreti „Zelenih“ u svijetu podrzavaju ovakve izvore energije i domaca udruzenja ekoloskog usmjerenja nemaju radikalno drugacije stavove. Jedini uslov je da se one (MHE) ne grade na mjestima sa visokim prirodnim vrijednostima (npr. Rakitnica) i da se postuju vodoprivredni propisi. Iz tog razloga nije ni bilo neke halabuke u vezi dodjeljivanja koncesija Elektroprivredi (a ne Slovencima – informacija za Starog) za gradnju mini centrala u okolini Konjica na pritokama Neretve Neretvici i Ljutoj.
Misljenja u vezi PUO mini hidroelektrana:
http://www.zeleni-neretva.ba/vijesti/2005/0705.htm

4. Turizam u gornjem toku Neretve?

Prostornim planom SR BiH iz 1980. g. tok Neretve uzvodno od Konjica je rezervisan za gradnju brana. Isti prostorni plan, pored brana, predvidja i nacionalne parkove koji se spajaju bas u kanjonu Neretve. I najvecem laiku je jasno da nacionalni parkovi i visoke brane ne idu zajedno. Prostorni plan je jos uvijek pravno na snazi iako mu je istekao davno rok, ali u medjevremenu nije donesen novi plan, sto se predvidja da ce biti uradjeno u najboljem slucaju za 2 godine. Prije njega (za oko 8-9 mjeseci) ce valjda biti gotov Prostorni Plan posebnog zasticenog podrucja: Igman, Bjelasnica, Visocica (Rakitnica) u ciji sastav ce uci i kanjon Neretve, cime se definitivno zavrsavaju planovi za HE Konjic.
Prostorni plan je vec decenijama kamen spoticanja za bilo kakav razvoj u gornjem toku Neretve. Naime, zbog rezervacije prostora za visoke brane, odnosno, da buduci investitor plati sto manju odstetu (danas tu povlasticu treba da iskoriste strani investitori), nije dozvoljena bilo kakva gradnja i ne moze se dobiti gradjevinska dozvola bukvalno ni za kokosinjac. To ima za posljedicu da niko normalan nije htio (mogao) ulagati u turisticku infrastrukturu. Takva situacija vlada i danas (jer je zabrana i dalje na snazi) iako pionirski turizam na Neretvi obecava mnogo vece razmjere. Nazalost, i pored incijativa nevladinog sektora (zeleni) pa cak i opcine Konjic zabrana jos uvijek nije skinuta. Navodno se ceka usvajanje novog prostornog plana.
Gornja Neretva sa svojim neposrednim okruzenjem (visoke planine: Prenj, Visocica, Bjelasnica) neosporno predstavlja podrucje visokih prirodnih vrijednosti koje je jos uvijek nezagadjeno, prilicno nenaseljeno i sacuvano od ljudske ruke. Ovo podrucje samo kao takvo, a ne sa visokim branama, predstavlja ogroman turisticki potencijal. Najbolji primjer je rijeka Soca u Sloveniji gdje lokalno stanovnistvo zaradjuje izuzetne prihode od turizma i ne pada im napamet gradnja brana. Naprimjer, u Bovecu (dolina Soce gdje zivi oko 7 hiljada ljudi) gotovo svi zive od turizma. Na pritokama Soce postoji mnogo mini hidroelektrana, ali nema visokih brana. Bicu subjektivan, ali ipak moram istaci da gornji tok Neretve ima cak i bolje uslove za razvoj turizma od Soce. Odrzivi turizam (ukljucujuci ekstremne sportove) je u velikoj ekspanziji u Evropi. Evropskim turistima su dosadile provjerene destinacije i zele istrazivati nepoznata mjesta, ali da nisu na drugom kraju planete. Nasa BiH je upravo ono sto oni zele, ali ipak treba i „posijati“ da bi se „ubralo“. Nazalost, nasi politicari nemaju sluha za evropske i svjetske trendove, pa se stoga i ne investira u ovu granu privrede (izvoza).

Izvinjavam se zbog veoma dugackog posta i zahvaljujem svima koji su ga uspjeli procitati.

[kekec]

Izgradnja HE na BiH rijekama je cista glupost.
Pogledajmo malo unaprijed, u buducnost kojih 10, 20, 30 godina. Tehnologija ide naprijed. Razvijaju se alternativni izvori energije, energija Sunca, vjetra, motori na etanol, pa se cak moze negdje procitati i motori na vodu.
Danas je nafta No1 u svijetu. Zbog nje se vode, ne samo politicke igre, nego i ratovi, a izgleda da ni oni nisu prosli (situacija oko Irana).
S druge strane imamo PITKU VODU. Naftu ce nadomjestiti alternativna energija (vec je zamjenjuje- primjer Ford fokus-max).
A sta ce zamijeniti pitku vodu?
Podrucje BiH je bogato pitkom vodom. Danas je ima u velikim kolicinama. U buducnosti ce biti "glavni" onaj koji ima zalihe pitke vode, a ne nafte. Mi ne moramo cekati buducnost. Vec danas (kao sto je to vec pocela Hrvatska), uz ne velika investiranja i to vlastitim finansijama, BiH moze postati GIGANT u izvozu pitke vode.
Najblize trziste je Jadransko podrucje, pa EU zemlje, a o zemljama Bliskog istoka da ne govorimo (malo da se aktiviraju nasi ambasadori u arapskim zemljama).
IPAK JE VODA OSNOVNA LJUDSKA ZIVOTNA POTREBA.
A odjebati pod hitno sve ove koncesionare i graditelje iz "bratskih i prijateljskih"
nam Slovenija, Austrija, Italija... koji bi kajmak sa NASEG mlijeka.
Odjebati ih i pokazati da i Bosanac zna cijeniti svoje i zaraditi od svog.

[kekec]

Zašto je voda važna?
Voda je život! Čak 80 posto Zemljine površine pokriveno je vodom, a naš organizam tvori više od 65 posto. Voda je čudesna tvar života i najdragocjeniji prirodni izvor. Iako sve oko nas okružuju goleme količine vode, a mi sami plivamo u unutarnjem moru našega tijela, naš organizam treba svakoga dana 2,5-3 l tekućine. Pijte iz jednostavnog razloga - voda je život!

Jedan od mnogih:
http://www.drnis.com/forum/messages/46/ ... 1052348709

Kako se to radi u susjedstvu:

Dosta zanimljiva situacija je i u mjestu Ruda. Naime, ugledna splitska tvrtka SEM, koja je dobila koncesije od 30 godina na izvor pitke vode u Rudi, želi ubrzati svoj projekt s izgradnjom punionice pitke vode. Tako doznajemo da je čak spremna i sufinancirati novu izradu prostornog plana kako bi punionica što prije počela raditi. Uz planiranu punionicu, tu bi se navodno izgradili još neki važni objekti pa bi to u biti činilo mini industrijsku zonu i, što je najvažnije, nova radna mjesta.

[#carica#]

Ja sam ubjedljivo PROTIV!!! Pogotovu kad se zna za koje mizerne pare se izvozi jedan kilovat struje dok vamo nama obicnom gradjanstvu samo gledaju kako ce naplatiti vise...

[Prenj]

Predstoji nam opsta tuca oko resursa ciji uvod vec traje ... u Iraku.

slazem se sa gornjim komentarom...jos da slozimo oko toga sta su ...resursi....jeli to cista voda....ili elektricna energija

Ne bih ja imao nista protiv novih hidroelektrana u BiH kada bi to sve islo po slicnom modelu kojeg je napravila Norveska kada je pronadjena nafta u Sjevernom moru: Napravljen je drzavni fond u kojeg idu svi prihodi od nafte i od kojeg ce koristi imati svi gradjani Norveske.
Kako stoje stvari u BiH, kod nas ce biti primijenjen nigerijski model: Od novih hidroelektrana, koristi ce imati samo strane kompanije i domaca korumpirana elita.

[mIRCerka]

Buna će presušiti izgradnjom elektroenergetskog kompleksa Gornji horizonti
Realizacijom projekta izgradnje elektroenergetskog kompleksa Gornji horizonti Hercegovina bi zauvijek mogla izgubiti neke od svojih prirodnih znamenitosti, a osim štete za rijeku Neretvu biser Mostara vrelo Bune ...

... uskoro bi moglo postati prošlost. To bi se moglo dogoditi u skoroj budućnosti kada se realizira projekt poetičnog naziva Gornji horizonti, vrijedan nekoliko milijardi KM, a koji predviđa izgradnju kompleksa kaskadnih hidroelektrana, odvođenjem zimskih plavnih voda s hercegovačkih kraških polja Fatničkog, Dabarskog, Nevesinjskog i Gatačkog u rijeku Trebišnjicu.

Već duže vrijeme stručnjaci upozoravaju da bi izgradnja ovoga kompleksa ugrozila rijeke Bregavu, Bunici u Bunu i vodoopskrbu Stoca i dubravske visoravni. Posljedice po živi svijet u parku prirode Hutovo blato bile ravne katastrofi.

Uz to, čak 400 podzemnih kraških vrela bi presušilo, došlo bi do mikroklimatskih promjena, a u pitanje bi bio doveden i opstanak svih 75 evidentiranih endemičnih i zaštićenih vrsta na ovome području.

Hidrološki stručnjak Mato Goluža drži da je zbog izgradnje elektrana u Trebinju i Čapljini riblji i ptičji fond u Hutovu blatu prepolovljen. On upozorava da bi posljedice bile još bolnije kada bi Hutovo blato izgubilo svoje podzemne izvore.

Inače, projekt Gornji horizonti izrađen još 1965 godine, a njegova realizacija započela je sedamdesetih godina. Međutim, javnim prosvjedima građani Stoca tada su zaustavili radove.

Izgradnja kompleksa hidroelektrana Gornji horizonti ponovno je aktualizirana prije par godina.

Daleko od očiju javnosti misteriozni britanski investitori zajedno s Elektroprivredom Republike Srpske započeli su s izgradnjom podzemnih tunela, kao prve faze ovog projekta. Ova činjenica izazvala je ogorčenost građana južne Hercegovine, stručnjaka i ekologa koji više od dvije godine pokušavaju upozoriti javnost i državne vlasti na moguću katastrofu.

Pod pritiskom javnosti i struke Vijeće ministara formiralo je prošle godine i Povjerenstvo koja treba ispitati planirane projekte i predložiti aktivnosti koje bi spriječile štetne posljedice.

Međutim na samom se početku spekuliralo da su članovi Vijeća ministara to Povjerenstvo, koja faktički nema nikakvih ovlasti, formirali kako bi zamazali oči građanima južne Hercegovine, ali i ujedno i izbjegli sukob s tadašnjim visokim predstavnikom Paddyem Asdhdownom, također iz Britanije, odakle su i investitori u tom projektu.

Da Povjerenstvo nije ništa uradilo svjedoči podatak da su radovi, usprkos njezinom formiranju, nastavljeni.

Protiv ovog projekta je i Europske konvencije o zaštiti voda koja zabranjuje prevođenje voda iz jednoga sliva u drugi, tako da bi odvođenje voda iz sliva Neretve, u sliv rijeke Trebišnjice moglo postati i preprekom prijemu naše zemlje u Europsku uniju.

Treba ipak kazati kako ovaj projekt predviđa i potrebne zahvate na sprečavanju štetnih posljedica po okoliš, a predstavnici Elektroprivrede RS tvrde da u njihovom projektu nema spornih detalja i da se vodilo računa o svim mogućim štetnim aspektima.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da praksa pokazuje da ovim obećanjima ne treba vjerovati jer u zaštitne mjere investitori moraju uložiti između tri i pet stotina milijuna maraka, a visina tog iznosa ne daje garancije da će zaštitne mjere uopće biti poduzete.

Upitnost mogućnosti pune zaštite životne sredine kod ovakvih projekata dokazuje i izgradnja hidroleketrane Mostar koja imala je sve potrebne ekološke elaborate. No, njihova implementacija ipak nije spriječila smanjenje kapaciteta izvora Studenac za 50 posto čime je bila ugrožena opskrba Mostara pitkom vodom.

Ne treba zaboravit i da naša zemlja ima energetske viškove te je upitno trebaju li nam uopće nova energetska postrojenja. Također, stručnjaci kažu da će elektrane Gornjih horizonata moći proizvesti najviše 950 gigavata električe energije godišnje.

Ako se zna da Termoelektrana Tuzla tu količinu proizvede za tri mjeseca postavlja se pitanje nije li gubitak Bune, Bunice, Bregave, Hutova blata i endemičnih biljnih i životinjskih vrsta ipak previsoka cijena za realizaciju ovog projekta.

O pojavi problema Gornji horizonti možda najbolje govori profesor Mehmed Behmen istučući činjenicu kako ne postoji državne elektroenergetske institucije i državne strategije razvoj energetskog sektora.

(Bljesak/Slobodna Dalmacija)