Forum Klix.ba

RAZVITAK
Poduzetnička zona i autocesta preobrazili su malo dalmatinsko selo

S A1 (Dalmatina) u Dugopolje stiže i nulta nezaposlenost


Autocesta Zagreb Split gradovima i općinama kroz koje prolazi donijela je slatke muke kako iskoristiti pogodnosti koje dolaze s njom. Poduzetnička zona Dugopolje je nekoliko koraka ispred većine ostalih oko 300 zona u Hrvatskoj. Autocesta je dočekana s ukupnom prostornom planskom dokumentacijom, rasprodanom poduzetničkom zonom sa svim infrastrukturnim priključcima te započetim projektima gradnje stambene zone i vrlo ambicioznog sportskog centra.

Selo u kamenjaru
Dugopolje je do prije osam godina bilo selo u splitskom zaleđu, u kršu, okruženo nekorisnim kamenjarom, bez ikakvih gospodarskih sadržaja. No, nakon što je 1997. godine, prvi put u svojoj povijesti dobilo lokalnu samuopravu, počelo se užurbano raditi. Ove je godine Ministarstvo gospodarstva i poduzetništva tu poduzetničku zonu proglasilo najuspješnijom u Hrvatskoj.

Poduzetnička zona Podi Krč ima 108 parcela i 107 investitora. Javni natječaj za posljednju slobodnu oazu bit će raspisan ovih dana. Lesnina, Kerum, Croit, Man, City store već su zauzeli svoje pozicije i rade užurbano. U Dugopolju se već grade jahte, prži kava, imaju staklara, izrađivača jedara. Splićani dolaze po namještaj, odjeću i obuću.

Izgrađeno je 37 objekata, gradi se još 25, a još 70 tek će se početi. Danas je sagrađeno tek 20 posto onoga što će se napraviti.
Dolaze nam Metro, Studenac Omiš, Pan tvornica papira Zagreb, modna odjeća Etna Trading, Aldi, Vindija, Podravka... nabraja Zlatko Ževrnja, prvi i jedini načelnik Dugopolja.

Dugopolje je otvaranjem brze ceste Solin Klis postalo splitsko predgrađe, a otvaranjem autoceste postaju iznimno atraktivnmi.

Ževrnja smatra da je tajna njihova uspjeha u povoljnoj cijeni zemljišta, niskom komunalnom doprinosu te velikoj razini urbanizacije.
Svaka parcela ima lokacijsku dozvolu, a građevna se dobiva znatno brže nego drugdje otkriva nam.

Proširenje zone
Kako im se zainteresirani poduzetnici javljaju i dalje, uz postojeću zonu trenutačno rade na komunalnom uređenju zone Bani, gdje imaju 12 investitora. Na javnom uvidu je i zona Podi Zapad na 80 hektara.
Do nje je stambena zona sa 70 parcela za obiteljske kuće, od kojih su 62 već otkupljene.

Broj stanovnika u Dugopolju raste. Uz prirodni prirast, dolaze nove obitelji. U zoni trenutačno radi 550 ljudi, od toga 115 domaćih kaže Ževrnja. To je velik broj za mjesto koje ima 2500 stanovnika. Na burzi rada je 180 ljudi, a Ževrnja tvrdi kako će u sljedeće dvije godine raditi svi koji budu htjeli.

Iliti nastavak mog heretičkog razmišljanja against The Holy 5C....

Još ću malo osporavat tu cestu (ipak moramo čuti i realne kritike, vidim da nema «druge strane» pa ću ja glumit tužitelja).

-Ta autocesta nije tranzitna. Dakle, nije kao npr. autoput ZG-BG koji je najvažniji prometni pravac u JI Europi i svi kamioni iz zapadne i srednje Europe prema JI Europi i Maloj Aziji (Grčkoj, Turskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Makedoniji i državama Bliskog Istoka) tuda prolaze.
-Ta autocesta nije niti turistička, u smislu da velik dio godišnjeg prometa čine strani turisti (kao što je slučaj sa ZG-ST, gdje 60% godišnjeg prometa ostvare turisti, i to 95% preko ljeta).
Svatko tko ide autoputem Zg-St kad nije ljeto može se uvjeriti da autocesta zjapi prazna, 70% prometa odvija se ljeti, zbog turizma u Dalmaciji, i TO je razlog zbog kojeg ta autocesta po zadnjim podacima izvrsno posluje.
Od stranih turista koji dolaze u HR 90% njih ide autocestom kroz Liku, naprosto jer im je tuda najbliže ...a svatko ide onuda kuda je najbliže...naravno. Osim Mađara iz istočne Mađarske koji se odluče ljetovati u Dubrovniku.



Autocesta dobrim svojim dijelom možda nije uopće isplativa, ajmo realno promislit.

Osim Mađara iz istočne Mađarske koji se odluče ljetovati u Dubrovniku.

Novi_Nick wrote:Ova mi se autocesta pravo svidja, kad' bi je kako mogli preseliti u BiH

RTX wrote: 75 KM TUNELA na 340 km trasi? Pa to ce biti najskuplja daleko autocesta u svjetskoj istoriji da ne govorim da ce je trebati americka vojska nadzirati od tolikih silnih tunela? Pa jebote Austrijanci kroz Alpe napravili autocestu od Salzburga do Villacha i tunela ima najvise 20 km, Hrvati na slicnom terenu napravili istu duzinu autoceste Dalmatina sa oko 20-tak KM tunela, a ovi nasi debilni tamburasi dok su se dogovorili o trasi, dogovorili trasu od 75 KM jebenih tunela? Pa ta ce autocesta kako projektovana biti sporija od obicne ceste? Jebote koji nesposobni majmuni i debilcine sjede u vlasti? Nesreca za BiH sto je isto tako debilna i opozicija? Kad smo kod sjedenja u vladi BiH sta tamo Dokic radi kojeg je Ashdown smijenio kao i Covica zbog kradje?

Cazinjanin wrote:Da nismo na bosanskom forumu zapitao bih se jesil ti ikad u zivotu bio u Bosni. Znas ti da Bosna vjerovatno ima najvise planinskog teritorija u procentualnom smislu u Evropi? -znas da ovdje ni Hitler nije zavladao zbgo planina? -zato moras graditi tunele. Mozda se ti bojis tunela kad si tolko protiv njih?

Nego, danas sam gledao neke statistike i pretpostavke. Mislim da 99% ljudi na ovom forumu nije svjestno sta ce se u Bosni desiti kad se pocne graditi ovaj autoput. 5,000 ljudi direktno se zaposljava, indirektno jos 20,000. Da vam priblizim, kad se bude gradilo po etapama, samo oko Sarajeva ce biti potrebno 14 gradjevinski firmi odjednom na razlicitim trasama. Standard u BiH bi se ni manje ni vise povecao za 140%. A, razmatranje ovog puta Gorazde-Sarajevo-Bihac pokazuje da bi vjerovali ili ne zaposlili svu radnu snagu u BiH i BiH bi morala uvoziti radnu snagu. Ne znaci sad da bi nam dolazili Svicarci, ali dolazili bi nam ljudi iz zemalja sa daleko manjim standardima npr. Albanije, Moldavije i sl. Sve stoji u prospektima koje sam mogao analizirati.

Financiranje? -najmanji problem. BiH se moze zaduzivati kako god hoce jer joj je dug minimalan. Vise ima unutarnjeg nego vanjskog duga. Imamo se pravo zaduziti jos za 10 milijardi EUR-a i nebi nam bilo nikakvih vecih problema. (za analizu usporediti zemlje u okruzenju i sve zemlje u tradiciji, mi imamo najmanji dug). Bogate arapske zemlje i zemlje jugoistocne Azije ce nas skoro pa natjerati da nam dadnu bilo kakve kredite!

RTX wrote:Gluposti. Autocesta sa 37% tunela, mostova i nadvoznjaka u duzini od 340 KM je slabo projektovana autocesta. Nema nikakvo ali. Nadji mi jos jednu autocestu u Europi u duzini od 340 KM da ima 37% tunela, mostova i nadvoznjaka ili 26% tunela ili 75 KM tunela na 340 KM trasi?
Autocesta tako projektovana ce biti vrlo nesigurna jer ako se samo u jednom tunelu desi nesreca kao sto je u Tower tunelu u Austriji ili Mont Blanc u Francuskoj cijela ta autocesta ce biti blokirana vise od godinu dana. Ne zaboravi brzina maksimalna ce biti 80 km/h u vecim tunelima ili 100 km/h u manjim, sto znaci brzina ce biti ista kao i obicnom cestom, sto znaci gubis svrhu autoceste i jos moras platiti lovu da se vozis njom?

Nema sumnje da ce sama gradnja biti injekcija za BiH privredu, medjutim bojim se vec sad da BiH ne dobije otrov u injekciji umjesto seruma koji bi trebao izljeciti njenu privredu?

A i ne cudi jer je BiH vlada izabrala pogresnog covjeka i korumpiranog covjeka da vodi to ministarstvo i bojim se da ovako projektovana autocesta treba da sluzi kao strasilo za investitore kako bi pobjegli od ovog projekta i BIH i kako bi recimo Srbija mogla graditi Beograd-Bar autocestu?

Sto se tice Arapa ne budi smijesan. Da oni cemu valjaju pomogli bi oni Palestincima u 70-tim godinama.

da 99% ljudi na ovom forumu nije svjestno sta ce se u Bosni desiti kad se pocne graditi ovaj autoput. Standard u BiH bi se ni manje ni vise povecao za 140%.

A, razmatranje ovog puta Gorazde-Sarajevo-Bihac pokazuje da bi vjerovali ili ne zaposlili svu radnu snagu u BiH i BiH bi morala uvoziti radnu snagu.

Financiranje? -najmanji problem. BiH se moze zaduzivati kako god hoce jer joj je dug minimalan.

Gradnja autoceste kroz BiH najmanje 3 milijarde eura

Gradnja autoceste na dijelu koridora V c koji prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu stajat će oko tri milijarde eura, a za dovršenje će trebati barem pet godina jer će toliko vremena biti nužno za probijanje ...

... najdužeg tunela kroz planinu Prenj, prenosi u utorak sarajevsko "Oslobođenje". Jedan od koordinatora gradnje autoceste Namik Kupusović pojasnio je kako se ova procjena troškova odnosi samo na gradnju te da ne uključuje i otkup zemljišta za što će također biti nužna znatna sredstva.

Precizni proračun očekuje se do veljače 2006. godine kada će biti izrađen idejni projekt i utvrđena mikrolokacija trase autoceste.

Oko milijardu i pol eura mogla bi stajati gradnja mostova, vijadukata i tunela od koji onaj kroz Prenj treba biti dugačak šest i pol kolometara.

Prema procjenama stručnjaka, na koje se poziva Kupusović, za sada bi racionalnije bilo graditi tunele s po jednom cijevi jer to dopušta postojeći protok vozila.

Po dosadašnjim mjerenjima, najveća frekvencija prometa bilježi se na dionici od Sarajeva prema Visokom gdje je tijekom 24 sata prolazilo do 15 tisuća vozila.

Iskustva Hrvatske, ističe Kupusović, ukazuju na opravdanost gradnje duljih dionica s poluprofilom autoceste kako je to slučaj na pravcu od Zagreba prema Rijeci ili prema Macelju.

Kada autocesta kroz BiH bude gotova, putovanje od Svilaja do južne granice BiH s Hrvatskom trebalo bi trajati oko tri sata.

Na dvije trećine autoceste bila bi dopuštena brzina od 120 kilometara na sat no na nekim dionicama ograničenje bi moglo biti i 60 kilometara.

(Hina)

Precizna lokacija trase autoputa u februaru 2006. godine
Piše: Az. KALAMUJIĆ
16/08/05

Za tunel kroz Prenj potrebno pet godina

Gruba računica sa kojom odnedavno operiraju u Vijeću ministara BiH govori da će izgradnja 340 kilometara autoputa kroz BiH koštati šest milijardi maraka. U navedeni iznos nisu uvršteni troškovi otkupa zemljišta duž trase autoputa.

Proračun troškova biće daleko precizniji u februaru 2006. godine, do kada će biti izrađen idejni projekat i utvrđena mikrolokacija nedavno usvojene trase autoputa na koridoru 5C, kazao nam je u ponedjeljak Namik Kupusović, jedan od voditelja projekta na koridoru 5C.

Visoki troškovi

Polovina cijene koštanja autoputa odnosi se na planiranih 108 kilometra mostova, vijadukata i tunela. Prema evropskim standardima, izgradnja jedne tunelske cijevi (dvije trake) košta osam miliona eura po kilometru. Ovome treba dodati i dva miliona eura za svaki kilometar ugrađene tunelske opreme (saobraćajna signalizacija, ventilacijski i protupožarni sistemi...), što ukupno iznosi deset miliona eura. Približno ista cijena važi i za mostove sa dvije trake, dok je kilometar autoputa u ravničarskom i brdovitom terenu u punom profilu autoputa (četiri kolovozne trake sa zasutavnim trakama) oko pet miliona eura.

“Ova kalkulacija odnosi se za srednje i povoljne uvjete iskopa tunela, a u nepovoljnim terenima (glina i drugi vodopropusni tereni) troškovi mogu i značajno porasti”, ističe Kupusović i dodaje da nove troškove iziskuju tuneli koji su duži od tri kilometra.

Takvih je na trasi autoputa nekoliko. Najduži od 6,5 kilometara proći će ispod planine Prenj u Hercegovini, a njegovo probijanje trajaće oko pet godina. Ovaj gigantski objekat nalazi se na trasi autoputa od Tarčina do Potoka, sjeverno od Mostara. Upravo na ovom dijelu koridora ukupna dužina tunela iznosi 33,7 kilometara, što čini 58,7 posto trase, odnosno 65 posto trase, uključujući mostove i vijadukte.

Trasa od Doboj-Juga do Tarčina druga je po dužini tunela ukupno 27,5 kilometara, što čini 28 posto dionice. Na ovom dijelu predviđeno je i 14,1 kilomatar mostova i vijadukata.

Prvo tuneli

Nešto povoljnija za gradnju je dionica od Potoka do granice gdje je zacrtano 11,8 kilometara tunela i 10,3 kilomatara mostova, a najpovoljnija je sjeverna, od Svilaja do Doboj-Juga, gdje treba izgraditi nešto oko 2,2 kilometra tunela i 4,7 kilomatara mostova i vijadukata.

Sve ovo govori da će gradnja autoputa biti izuzetno kompliciran projekat. Kupusović upozorava da se sa probijanjem tunela treba krenuti prije izgradnje ostalih dijelova autoputa zbog dužih rokova gradnje, ali i radi činjenice da će iskopani matarijal biti korišten za nasipe uz autoput.

Dvije trake u tunelima i na mostovima

Kupusović, kao i veći dio bh. stručnjaka cijeni da bi na pojedinim dionicama koridora 5C za sada trabalo graditi po jednu tunelsku cijev kroz koju bi se saobraćalo u oba smjera. Isto važi i za mostove i vijadukte.

Dozvoljava to i postojeći protok saobraćaja (maksimalno 15 hiljada automobila u 24 sata na dionici od Jošanice do Sarajeva). Osim toga, model sa dvije trake na pojedinim dionicama značajno bi smanjio troškove gradnje.

“Ovo se posebno odnosi na dionice od Zenice do Žepča i od Jablaničkog jezera do Potoka, sjeverno od Mostara, navodi ovaj građavinac i podsjeća da je susjedna Hrvatska izgradila duže dionice sa poluprofilom autoputa (kolovoz širine sedam metara uz zaustavnu traku od 2,5 metra ili bez nje). Na autoputu od Zagreba do Rijeke, od ukupno 146,5 kilometra, koliko se nalazi u funkciji, puni profil autoputa čini 91 kilomatar, a preostalih 55,5 je poluautoput. Slično je i od Zagreba do Macelja, gdje je od 66 kilometara autoputa, 50 punog profila dok 16 kilometara poluautoput.

Od sjevera do juga BiH za tri sata

Nakon izgradnje autoputa realno je očekivati da će građanima trebati tri sata da se u svojim automobilima provezu od Svilaja, na sjeveru, do granice, na jugu zemlje.

Izračunato je da bi se u prosjeku na dvije trećine dionice autoputa moglo voziti brzinom od 120 kilometara na sat. Tamo gdje tehnički uvjeti na cesti zahtijevaju, brzina bi bila smanjena na 100, 80 ili 60 kilometara na sat.
Foto: Namik Kupusović - izuzetno kompliciran projekt

Thanatos wrote:

da 99% ljudi na ovom forumu nije svjestno sta ce se u Bosni desiti kad se pocne graditi ovaj autoput. Standard u BiH bi se ni manje ni vise povecao za 140%.

A jesi se isprovaljiv'o...
140%
Pa zašto onda BDP/st. u HR nije ništa spektakularno i primjetno porastao, nakon i u tijeku izgradnje ceste, (možda najviše 1%), jer je rast BDP-a ostao na razini od oko 4%, kao i do tada?

A, razmatranje ovog puta Gorazde-Sarajevo-Bihac pokazuje da bi vjerovali ili ne zaposlili svu radnu snagu u BiH i BiH bi morala uvoziti radnu snagu.

Gdje ti živiš čovječe?
Jesi ti ikad vidio asfalt ili samo u novinama kad to ovako zamišljaš? To su ti inače malo bolje 2 (asfaltirane ) ceste koje idu jedna pokraj druge.

Financiranje? -najmanji problem. BiH se moze zaduzivati kako god hoce jer joj je dug minimalan.

Autocestu se daje na koncesiju jer nemamo čime plaćati dug.

Vidim da neki zamišljaju autocestu kao nešto svemirsko i nedokučivo njihovim malim umovima, nešto što će spasiti i preporoditi zemlju, maltene da je nekakvo "ispunjenje proročanstva". Autocesta je samo jedna od nužnih investicija u infrastrukturi i gospodarstvu koje treba učiniti da bi isto postalo prosperitetno i zdravo.
Autocesta treba biti prvi pokretač u budućoj modernizaciji zemlje i vitaliziranju gospodarstva cijele države. Autocesta ima brojne pozitivne učinke npr. osim onih izravnih (prihodi, zapošljavanje, kvalitetna i brža komunikacija između gradova...) tu je i rast (al ne za 5 puta!) cijena zemljišta kroz koje prođe...ako se radi o nekakvoj vukoj***ni...itd...itsl....

Ponavljam, izgradnjom autocesti rast BDP-a u Hrvatskoj je ostao na razini od oko 4-5%. Dakle, autoput je tu sudjelovao s manje od 1%, ja vjerujem da je stvarni utjecaj na gospodarstvo negdje možda 0,5-0,7% rasta. U BiH gospodarstvu koje je manje od petine Hrvatskog...to će značit otprilike i 5 puta veći blagotvorni utjecaj nego u HR- dakle za pretpostavit je da će to osigurat dodatni rast od 2-3%, što nije uopće malo. Dakle... mamini gotovani...treba radit i druge stvari (na prvom mjestu tvornice) osim autoceste prema kojoj se neki ponašaju ko dijete prema sladoledu!

Gradnja autoceste kroz BiH najmanje 3 milijarde eura

Hendrix wrote:Au bato,pa na ovom forumu sve sami stručnjaci za projektovanje cesta i tunela.Očigledno su se projektanti zeznuli što nisu napravili krivinu oko Prenja i zaobišli ga zar ne?Tipično,kad se počne cesta radit svi protiv jer su svi stručnjaci,pođe se hidroelektrana eto opet stručnjaka,stvarno smo prepametni.Isto ko da su ljudi godinama se bezveze zezali i na kraju samo opalili liniju kroz planine i rekli hajd vako ćemo.E pa nije tako.

Precizna lokacija trase autoputa u februaru 2006. godine
Piše: Az. KALAMUJIĆ
16/08/05



Za tunel kroz Prenj potrebno pet godina



Gruba računica sa kojom odnedavno operiraju u Vijeću ministara BiH govori da će izgradnja 340 kilometara autoputa kroz BiH koštati šest milijardi maraka. U navedeni iznos nisu uvršteni troškovi otkupa zemljišta duž trase autoputa.


Proračun troškova biće daleko precizniji u februaru 2006. godine, do kada će biti izrađen idejni projekat i utvrđena mikrolokacija nedavno usvojene trase autoputa na koridoru 5C, kazao nam je u ponedjeljak Namik Kupusović, jedan od voditelja projekta na koridoru 5C.


Visoki troškovi


Polovina cijene koštanja autoputa odnosi se na planiranih 108 kilometra mostova, vijadukata i tunela. Prema evropskim standardima, izgradnja jedne tunelske cijevi (dvije trake) košta osam miliona eura po kilometru. Ovome treba dodati i dva miliona eura za svaki kilometar ugrađene tunelske opreme (saobraćajna signalizacija, ventilacijski i protupožarni sistemi...), što ukupno iznosi deset miliona eura. Približno ista cijena važi i za mostove sa dvije trake, dok je kilometar autoputa u ravničarskom i brdovitom terenu u punom profilu autoputa (četiri kolovozne trake sa zasutavnim trakama) oko pet miliona eura.


“Ova kalkulacija odnosi se za srednje i povoljne uvjete iskopa tunela, a u nepovoljnim terenima (glina i drugi vodopropusni tereni) troškovi mogu i značajno porasti”, ističe Kupusović i dodaje da nove troškove iziskuju tuneli koji su duži od tri kilometra.


Takvih je na trasi autoputa nekoliko. Najduži od 6,5 kilometara proći će ispod planine Prenj u Hercegovini, a njegovo probijanje trajaće oko pet godina. Ovaj gigantski objekat nalazi se na trasi autoputa od Tarčina do Potoka, sjeverno od Mostara. Upravo na ovom dijelu koridora ukupna dužina tunela iznosi 33,7 kilometara, što čini 58,7 posto trase, odnosno 65 posto trase, uključujući mostove i vijadukte.

Trasa od Doboj-Juga do Tarčina druga je po dužini tunela ukupno 27,5 kilometara, što čini 28 posto dionice. Na ovom dijelu predviđeno je i 14,1 kilomatar mostova i vijadukata.


Prvo tuneli

Nešto povoljnija za gradnju je dionica od Potoka do granice gdje je zacrtano 11,8 kilometara tunela i 10,3 kilomatara mostova, a najpovoljnija je sjeverna, od Svilaja do Doboj-Juga, gdje treba izgraditi nešto oko 2,2 kilometra tunela i 4,7 kilomatara mostova i vijadukata.


Sve ovo govori da će gradnja autoputa biti izuzetno kompliciran projekat. Kupusović upozorava da se sa probijanjem tunela treba krenuti prije izgradnje ostalih dijelova autoputa zbog dužih rokova gradnje, ali i radi činjenice da će iskopani matarijal biti korišten za nasipe uz autoput.


Dvije trake u tunelima i na mostovima

Kupusović, kao i veći dio bh. stručnjaka cijeni da bi na pojedinim dionicama koridora 5C za sada trabalo graditi po jednu tunelsku cijev kroz koju bi se saobraćalo u oba smjera. Isto važi i za mostove i vijadukte.

Dozvoljava to i postojeći protok saobraćaja (maksimalno 15 hiljada automobila u 24 sata na dionici od Jošanice do Sarajeva). Osim toga, model sa dvije trake na pojedinim dionicama značajno bi smanjio troškove gradnje.

“Ovo se posebno odnosi na dionice od Zenice do Žepča i od Jablaničkog jezera do Potoka, sjeverno od Mostara, navodi ovaj građavinac i podsjeća da je susjedna Hrvatska izgradila duže dionice sa poluprofilom autoputa (kolovoz širine sedam metara uz zaustavnu traku od 2,5 metra ili bez nje). Na autoputu od Zagreba do Rijeke, od ukupno 146,5 kilometra, koliko se nalazi u funkciji, puni profil autoputa čini 91 kilomatar, a preostalih 55,5 je poluautoput. Slično je i od Zagreba do Macelja, gdje je od 66 kilometara autoputa, 50 punog profila dok 16 kilometara poluautoput.




Od sjevera do juga BiH za tri sata


Nakon izgradnje autoputa realno je očekivati da će građanima trebati tri sata da se u svojim automobilima provezu od Svilaja, na sjeveru, do granice, na jugu zemlje.


Izračunato je da bi se u prosjeku na dvije trećine dionice autoputa moglo voziti brzinom od 120 kilometara na sat. Tamo gdje tehnički uvjeti na cesti zahtijevaju, brzina bi bila smanjena na 100, 80 ili 60 kilometara na sat.




Foto: Namik Kupusović - izuzetno kompliciran projekt