Bauk građanske BiH HDZ nema od Bošnjaka već od vlastite percepcije prava većine
HDZ BiH i ostali zagovornici oživljavanja paradržavne tvorevine Herceg – Bosne ovih dana nesvjesno otkrivaju da je strah od građanske BiH dobrim dijelom zasnovan na iskustvu dominacije Hrvata nad drugim narodima gdje god im se za to pruži prilika. Tamo gdje su Hrvati značajna većina HDZ –u i njegovim političkim priljepcima ne bi bio sporan građanski koncept vlasti. Otkrio nam je to Damir Džeba, predsjednik gradskog odbora HDZ –a i delegat u Domu naroda F BiH koji bi Herceg – Bosnu bio spreman nazvati građanskom republikom.
Na prvu moglo bi se zaključiti da je riječ o političkom karikiranju, ali na Balkanu smo naučili kako u svakoj šali ima istine. Na to nas opominje stanje na terenu u dijelovima BiH gdje su Hrvati većina, te funkcionisanje vlasti u Hrvatskoj.
U Hrvatskoj nikome od Hrvata nije i neće pasti na pamet da bi nekom od drugih naroda ponudili konstitutivnost. Dobar primjer su Bošnjaci od kojih HDZ pravi bauk u BiH. Rijetka je nacionalna manjina u Hrvatskoj koja je od Bošnjaka dala veći doprinos u odbrani suvereniteta i teritorija susjedne države. Njihova prava jesu zagarantovana zakonom, ali u praksi za Bošnjake uglavnom nema mjesta u državnim institucijama, tj. nad njima se vrši diskriminacija. Odnos prema srpskoj manjini možda najbolje oslikava presuda Suda za ljudska prava iz Strazbura u slučaju Dabić gdje je utvrđeno da su Hrvatska i njeno pravosuđe kršili pravo na neometano uživanje posjeda.
Na tim temeljima se zasnivao i loši hrvatski san o podizanju Herceg – Bosne što je završilo presudom za udruženi zločinački pothvat. Kako HDZ vidi građansku Herceg – Bosnu možda je najbolji primjer Zapadno – hercegovački kanton gdje se ne priznaje bosanski jezik, ali ni ćirilica.
U glavi onog koji je tokom rata pokazao da pripadnike drugog naroda vidi kao roblje Herceg – Bosna nikada nije umrla. Dok kuka zbog ugroženosti Hrvata, koji u F BiH prema tvrdnjama iz SDA zauzimaju više rukovodećih funkcija nego što im pripada, HDZ je uz aminovanje iz iste SDA na teritoriju zamišljenog trećeg entiteta pokazao pravo lice legitimnosti za koju se bori.
Jedan od primjera je Stolac gdje svakodnevnica građana koji ne pripadaju većinskom narodu podsjeća na aparthejd u Južnoj Africi.
- Bošnjacima Stoca onemogućava se zapošljavanje u javnom sektoru. Općinska administracija broji svega osam do 10 posto Bošnjaka, što je u potpunom disbalansu s procentualnom zastupljenošću našeg naroda u strukturi stanovništva. Bošnjaka nema na rukovodećim pozicijama niti jednog od sedam stolačkih javnih preduzeća. Čak i u institucijama sa viših nivoa, kantonalnog ili federalnog, a koje svoje urede imaju u Stocu, političkim utjecajem se onemogućava ili otežava zapošljavanje Bošnjaka“, rekao je krajem maja ove godine Esad Omanić, vijećnik Općinskog vijeća Stolac.
Ovdje ne postoje ulice Maka Dizdara, Alije Isakovića niti bilo kojeg od brojnih velikana koje je ova mala, ali vrlo plodonosna sredina iznjedrila. Umjesto toga devastacijom spomenika se želi promijeniti istorija. Svaka pedeseta stipendija je za bošnjačko dijete.
HDZ svoju dominaciju zloupotrebljava i u drugim mješovitim općinama. Tamo gdje su Bošnjaci većina Hrvati imaju predstavnika u rukovodstvu općinskog vijeća. Reciprocitet uglavnom ne postoji gdje je HDZ većina.
Izuzetak je Posavina, ali nje se HDZ davno odrekao, kao i Hrvata iz RS –a. Ono čega se HDZ nije odrekao je Tuđmanova politika zasnovana na ideji o podjeli BiH između Srba i Hrvata. Pri tome očekivano Srbi u trećem entitetu nemaju šta tražiti.
Iz svega navedenog da se zaključiti da se HDZ boji građanske BiH zbog vlastite percepcije tog modela vlasti. Da se ne lažemo bošnjačkoj politici u BiH se mnogo toga može prigovoriti, ali Bošnjacima se ipak mora priznati da su kao narod pokazali i dokazali spremnost da u političarima ne prepoznaju samo nacionalnost, već i ljudske i stručne vrijednosti. Bez toga neće i ne može biti sretnog društva.
Malo mizogenije? Neka, sta te briga 