Ti si stvarno neznalicaVizionar 1985 wrote: https://sh.wikipedia.org/wiki/Hanefijski_mezheb
Evo. IZ BiH kao i vecina Muslimana Europe pa i sire je po ovoj skoli Islamskoj i ucenju koja je liberalna itd.
Svi sljedbenici Hanefijskog mezheba smatraju da je Kur'an ' Božiji govor i da je šerijatski zakon Božanski zakon, kompatibilan za sva vremena i da je haraam (zabranjeno) pokušati promijeniti ili modificirati šerijat.
Nije ba. Mezheb jednako Skola kako sam shvatio. A sad sta smatraju itd., nisam upucen. Kako znam gdje su oni i ove IZ tu je serijat samo ceremonijalne prirode i slicno. Jest da su i te sve drzave sekularne po uredzenju, pa vjerovatno zato.славянин wrote:Mezheb ne definise serijat... koliko ja shvatamVizionar 1985 wrote:
https://sh.wikipedia.org/wiki/Hanefijski_mezheb
Evo. IZ BiH kao i vecina Muslimana Europe pa i sire je po ovoj skoli Islamskoj i ucenju koja je liberalna itd.
Iz tvog linka.Svi sljedbenici Hanefijskog mezheba smatraju da je Kur'an ' Božiji govor i da je šerijatski zakon Božanski zakon, kompatibilan za sva vremena i da je haraam (zabranjeno) pokušati promijeniti ili modificirati šerijat.
na sta ce ovo izac.
Pa ceremonijalne aktivnosti koje nemaju uticaja ne smetaju jeli nikome jer nikoga nicim ne obavezuju... ali skup zakona serijata (opet kazem ne znam kako religija gleda na to dali da se bira sta je ok ili se mora sve postovati u skupi) sadrzi dosta stvari koji nisu bas u rangu prskanja vode po mostu ili sta vec (mada u EU je to davno otislo dok istocne komsije to bastineMaraschino wrote:I sta sada, hodza nece moci prouciti dovu za put, most, otvaranje kancelarija, tv rejting, poprskati pardon, oni ne prscu, nema serijatskog vjencanja, nema onih islamskih simbola po skolama, bolnicama, kancelarijama...
...na kraju krajeva, Europa nije islamski kontinent bar do sada a dalje ne garantujem.
) 
Ma zakuhava se dodatno. Kako vidim. A u Kuranu ni nema serijata. Ne spominje se, kako znam.Maraschino wrote:I sta sada, hodza nece moci prouciti dovu za put, most, otvaranje kancelarija, tv rejting, poprskati pardon, oni ne prscu, nema serijatskog vjencanja, nema onih islamskih simbola po skolama, bolnicama, kancelarijama...
...na kraju krajeva, Europa nije islamski kontinent bar do sada a dalje ne garantujem.
To mi zvuci kao komunizam i utopija... ono sve savrseno na papiru (iako sto se tice serijata bas i na papiru ne zvuci dobroMaraschino wrote:Koliko zemalja u svijetu zivi po serijatu?
) a nigdje iz nekog razloga nije uspostavljen OPĆA DEKLARACIJA O PRAVIMA ČOVJEKA
UVOD
BUDUĆI da su priznavanje urođenog dostojanstva i jednakih i neotuđivih prava svih članova ljudske obitelji temelj slobode, pravde i mira u svijetu,
BUDUĆI da su nepoštivanje i preziranje prava čovjeka imali za posljedicu akte, koji su grubo vrijeđali savjest čovječanstva, i budući da je stvaranje svijeta u kojem će ljudska bića uživati slobodu govora i vjerovanja i slobodu od straha i nestašice bilo proglašeno kao najviša težnja običnih ljudi,
BUDUĆI da je bitno da prava čovjeka budu zastićena vladavinom prava, da čovjek ne bude primoran da kao posljednjem sredstvu pribjegne pobuni protiv tiranije i ugnjetavanja,
BUDUĆI da je bitno da se unapređuje razvoj prijateljskih odnosa između naroda,
BUDUĆI da su narodi Ujedinjenih nacija ponovo potvrdili u Povelji svoju vjeru u osnovna prava čovjeka, u dostojanstvo i vrijednost čovjekove osobe i u ravnopravnost muškaraca i žena i posto su odlučili da unapređuju društveni napredak i bolji životni standard u široj slobodi,
BUDUĆI da su se Države Članice obavezale da, u suradnji s Ujedinjenim nacijama, postignu unapređenje općeg poštivanja čovjekovih prava i osnovnih sloboda i njihovo održavanje,
BUDUĆI da je zajedničko razumijevanje tih prava i sloboda od najveće važnosti za puno ostvarenje te obaveze,
GENERALNA SKUPSTINA PROGLAŠAVA
OVU OPĆU DEKLARACIJU O PRAVIMA ČOVJEKA kao zajedničko mjerilo postizanja za sve narode i sve države radi toga da bi svaki organ društva, imajući Deklaraciju stalno na umu, težili da učenjem i odgojem doprinesu poštivanju ovih prava i sloboda i da bi progresivnim nacionalnim i međunarodnim mjerama osigurali njihovo opće i djelotvorno priznavanje i održavanje, kako među narodima samih Država Članica, tako i među narodima onih područja koja su pod njihovom ingerencijom.
Proclaims this Universal Declaration of Human Rights as a common standard of achievement for all peoples and all nations, to the end that every individual and every organ of society, keeping this Declaration constantly in mind, shall strive by teaching and education to promote respect for these rights and freedoms and by progressive measures, national and international, to secure their universal and effective recognition and observance, both among the peoples of Member States themselves and among the peoples of territories under their jurisdiction.
Član 1.
Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva.
Član 2.
Svakome su dostupna sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste, kao sto su rasa, boja, spol, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, narodonosno ili društveno porijeklo, imovina, rođenje ili drugi pravni položaj. Nadalje, ne smije se činiti bilo kakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog položaja zemlje ili područja kojima neka osoba pripada, bilo da je ovo područje nezavisno, pod starateljstvom, nesamoupravno, ili da se nalazi ma pod kojim drugim ograničenjima suverenosti.
Furthermore, no distinction shall be made on the basis of the political, jurisdictional or international status of the country or territory to which a person belongs, whether it be independent, trust, non-self-governing or under any other limitation of sovereignty.
Član 3.
Svako ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost.
Član 4.
Niko ne smije biti držan u ropstvu ili ropskom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuje se u svim njihovim oblicima.
Član 5.
Niko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju.
Član 6.
Svako ima pravo da se svagdje pred zakonom priznaje kao osoba.
Član 7.
Svi su pred zakonom jednaki i imaju pravo, bez ikakve diskriminacije, na jednaku zaštitu zakona. Svi imaju pravo na jednaku zaštitu protiv bilo kakve diskriminacije kojom se krši ova Deklaracija i protiv svakog podsticanja na takvu diskriminaciju.
Član 8.
Svako ima pravo na djelotvorna pravna sredstva putem nadležnih nacionalnih sudova zbog djela kojima se krše osnovna prava koja su mu dodijeljena u Ustavu ili zakonu.
Član 9.
Niko ne smije biti podvrgnut samovoljnom hapšenju, zatvoru ili izgonu.
Član 10.
Svako ima pravo da ga u punoj jednakosti pošteno i javno sasluša nezavisan i nepristran sud radi utvrđivanja njegovih prava i obaveza i bilo kakve krivične optužbe protiv njega.
Član 11.
Svako ko je optužen za krivično djelo ima pravo da se smatra nevinim dok se na temelju zakona krivnja ne dokaže na javnom pretresu na kojem je imao sva jamstva potrebna za svoju odbranu,
Niko se ne smije smatrati krivim za krivično djelo na temelju bilo kakvog čina ili propusta koji nisu predstavljali krivično djelo u smislu nacionalnog ili međunarodnog prava u vrijeme kada su oni bili počinjeni. Isto tako ne smije se izricati teža kazna od one koja se mogla primjeniti kada je krivično djelo počinjeno.
Član 12.
Niko na smije biti izvrgnut samovoljnom miješanju u njegov privatni zivot, obitelj, dom ili prepisku, niti napadajima na njegovu čast i ugled. Svako ima pravo na zaštitu zakona protiv ovakvom miješanju ili napadu.
Član 13.
Svako ima pravo na slobodu kretanja i stanovanja unutar granice svake države.
Svako ima pravo da napusti bilo koju zemlju, uključujući svoju vlastitu i da se vrati u svoju zemlju.
Član 14.
Svako ima pravo da traži i uživa u drugim zemljama utočište pred progonima.
Na to se pravno ne može pozivati u slučaju progona koji su zaista izazvani nepolitičkim zločinima ili djelima protivnim ciljevima i načelima Ujedinjenih nacija.
Član 15.
Svako ima pravo na državljanstvo.
Niko ne smije samovoljno biti lišen svojeg državljanstva niti mu se smije odreći pravo da promijeni svoje državljanstvo.
Član 16.
Punoljetni muškarci i žene bez ikakvih ograničenja u pogledu rase, državljanstva ili vjere, imaju pravo da sklope brak i da osnuju obitelj. Oni su ravnopravni prilikom sklapanja braka, za vrijeme njegova trajanja i prilikom njegova razvoda.
Brak se sklapa samo uz slobodan i potpun pristanak onih koji namjeravaju stupiti u brak.
Obitelj je prirodna i osnovna društvena jedinica i ima pravo na zaštitu društva i države.
Član 17.
Svako ima pravo da sam posjeduje imovinu, a isto tako da je posjeduje u zajednici s drugima.
Niko ne smije samovoljno biti lišen svoje imovine.
Član 18.
Svako ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjere; to pravo uključuje slobodu promijeniti svoju vjeru ili vjerovanje i slobodu da se, bilo pojedinačno ili u zajednici s drugima, javno ili privatno, ispoljava vjera ili vjerovanje učenjem, vršenjem, obredima i održavanjem.
Član 19.
Svako ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja; ovo pravo uključuje slobodu mišljenja bez tuđeg mišljenja a isto tako i traženje, primanje i saopćavanje obavještenja i ideja bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice.
Član 20.
Svako ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja.
Niko ne može biti primoran da pripada nekom udruženju.
Član 21.
Svako ima pravo da sudjeluje u upravi svoje zemlje, neposredno ili preko slobodno izabranih predstavnika.
Svako ima pravo na jednak pristup javnim službama u svojoj zemlji.
Volja naroda treba da bude osnova vladine vlasti; ta volja treba da se izražava u povremenim i istinskim izborima, koji treba da se provode općim i jednakim pravom glasa, tajnim glasanjem ili odgovarajućim postupcima slobodnog glasanja.
Član 22.
Svako, kao član drustva, ima pravo na socijalno osiguranje i pravo da ostvaruje ekonomska, socijalna i kulturna prava neophodna za svoje dostojanstvo i za razvoj svoje ličnosti putem državne pomoći i međunarodne suradnje a u skladu s organizacijom i sredstvima svake države.
Član 23.
Svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zaposlenja, na pravične i povoljne uvjete rada i na zaštitu od nezaposlenosti.
Svako, bez razlike, ima pravo na jednaku plaću za jednaki rad.
Svako ko radi ima pravo na pravičnu i povoljnu naplatu koja njemu i njegovoj obitelji osigurava čovjeka dostojni opstanak i koja se, po potrebi, dopunjuje drugim sredstvima socijalne zaštite.
Svako ima pravo da radi zaštite svojih interesa obrazuje sindikate i da stupa u njih.
Član 24.
Svako ima pravo na odmor i dokolicu uključujući razumno ograničenje radnih sati i periodične plaćene praznike.
Član 25.
Svako ima pravo na životni standard koji odgovara zdravlju i dobrobiti njega samoga i njegove obitelji, uključujući hranu, odjeću, stan i liječničku njegu i potrebne socijalne usluge, kao i pravo na osiguranje za slučaj nezaposlenosti, bolesti, nesposobnosti, udovišta, starosti ili drugog pomanjkanja sredstava za život u prilikama koje su izvan njegove moći.
Majka i dijete imaju pravo na naročitu brigu i pomoć. Sva djeca, bilo rođena u braku ili izvan njega, treba da uživaju istu socijalnu zaštitu.
Član 26.
Svako ima pravo na obrazovanje. Obrazovanje treba da bude besplatno, bar u osnovnim i nižim stupnjevima. Osnovno obrazovanje treba da bude obavezno. Tehničko i stručno obrazovanje treba da bude općenito pristupačno, a i više obrazovanje treba takođe da bude svima pristupačno na temelju sposobnosti.
Obrazovanje treba da bude usmjereno na puni razvitak ljudske ličnosti i na učvršćavanje poštivanja čovjekovih prava i osnovnih sloboda. Ono treba da unapređuje razumijevanje, snošljivost i prijateljstvo medju svim narodima, rasnim i vjerskim skupinama, i treba da unapređuje djelatnost Ujedinjenih nacija na održavanju mira.
Roditelji imaju prvenstveno pravo da biraju vstu obrazovanja za svoju djecu.
Član 27.
Svako ima pravo da slobodno sudjeluje u kulturnom životu zajednice, da uživa u umjetnosti i da učestvuje u znanstvenom napretku i u njegovim koristima.
Svako ima pravo na zaštitu moralnih i materijalnih interesa koji proistiću ma od kojeg znanstvenog, književnog ili umjetničkog proizvoda kojemu je autor.
Član 28.
Svako ima pravo na društveni i međunarodni poredak u kojem prava i slobode izložene u ovoj Deklaraciji mogu biti potpuno ostvarene.
Član 29.
Svako ima obaveze prema zajednici iz koje je jedino moguće slobodno i puno razvijanje njegove ličnosti.
U vršenju svojih prava i sloboda svatko treba da bude podvrgnut samo onim ograničenjima koja su određena zakonom isključivo u cilju osiguranja dužnog priznanja i poštivanja prava i sloboda drugih i u cilju zadovoljenja pravičnih zahtjeva morala, javnog poretka i općeg blagostanja u demokratskom društvu.
Ta prava i slobode ni u kojem slučaju ne mogu se primjenjivati protivno ciljevima i načelima Ujedinjenih nacija.
Član 30.
Ništa se u ovoj Deklaraciji ne može tumačiti kao pravo ma koje države, skupine ili osobe da sudjeluje u bilo kojoj djelatnosti ili da vrši bilo kakvu djelatnost usmjerenu na uništavanje bilo kojih ovdje izloženih prava i sloboda
Što su ljudska prava?
Pojednostavljeno rečeno, možemo reći da su ljudska prava osnovna prava koja je svaki čovjek stekao svojim rođenjem. Bez obzira na mjesto rođenja, obitelj, uvjete u kojima živi ili svoje godine, svaki čovjek ima ista ljudska prava. Dakle, ista prava imaš ti, tvoja braća i sestre, tvoji prijatelji, tvoji roditelji, tvoje bake i djedovi i tako dalje.
Razlikuju li se ljudska prava u različitim državama?
Mogli bismo reći da su ljudska prava univerzalna i vrijede za sve ljude na Zemlji, no na njih se gleda drugačije u različitim društvima i različitim državama. Stoga se u nekim državama pojedina ljudska prava krše. Negdje se krše zbog kulture društva. Na primjer, u nekim društvima običaj je da obitelji dogovaraju brakove svoje djece u njihovoj najmlađoj dobi, pri čemu ta djeca ne mogu kasnije samostalno odabrati s kime će se vjenčati, već moraju poštivati volju roditelja. Također, u nekim društvima žene imaju neka ograničenja, poput toga da ne smiju voziti automobile, da ne smiju izlaziti iz svojih kuća bez pratnje muškog člana obitelji i slično. Pri tome se vrši diskriminacija ženskog spola, što je u suprotnosti s ljudskim pravima koja govore da smo svi jednaki i da se nijedna skupina ne smije diskriminirati. Ljudska se prava mogu kršiti i zbog političkog stanja u državi. Na primjer, ako je na čelu države vladar koji ne dopušta da građani iznose negativno mišljenje o njemu, pri čemu se krši ljudsko pravo slobode izražavanja svojeg mišljenja.
kulture
Preuzeto s: http://www.scienceabc.com
Opća deklaracija o ljudskim pravima
Postoji više različitih međunarodnih dokumenata koji se u potpunosti ili djelomice odnose na ljudska prava, no usuđujemo se reći da je Opća deklaracija o ljudskim pravima među najpoznatijima. Proglašena je na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda 1948. godine i od tada se u svijetu koristi kao okosnica ljudskih prava u brojnim državama. Sastoji se od 30 članaka koji vrlo jasno i jednostavno opisuju temeljna ljudska prava, a cijeli njezin tekst na hrvatskom jeziku možeš pročitati ovdje.
Neka ljudska prava
Vodeći se Općom deklaracijom o ljudskim pravima, navest ćemo neka od ljudskih prava. Ovdje ponovno naglašavamo ono što smo već napisali, da svi ljudi imaju ista ljudska prava te da se ljudi ne smiju diskriminirati (bilo prema spolu, rodu, rasi, jeziku kojim osoba govori, političkom opredjeljenju, vjeroispovijesti ili nekom drugom obilježju). Ljudska prava koja ovdje izdvajamo su:
Pravo na život i osobnu sigurnost
Pravo na to da se osobu ne drži u ropstvu
Pravo na to da se prema osobi ne postupa na okrutan i ponižavajući način
Pravo na jednaku pravnu zaštitu
Pravo na slobodu kretanja
Pravo na državljanstvo
Pravo na sklapanje braka (bez obzira na to imaju li partneri različito državljanstvo, vjeroispovijest ili rasu)
Pravo na odabir vjeroispovijesti (svaki čovjek može samostalno odabrati vjeru kojoj želi pripadati)
Pravo na rad, slobodan izbor zaposlenja, pravedne uvjete rada
Pravo na odmor i slobodno vrijeme
Pravo na obrazovanje
Pravo na sudjelovanje u kulturnom životu (koji se tiče umjetnosti i znanstvenog razvoja)
ljudska prava
Preuzeto s: http://www.frontslobode.ba
Kršenje ljudskih prava
Već smo napomenuli da se u pojedinim društvima krše ljudska prava u većem razmjeru. Međutim, ljudska se prava krše, na žalost, u svakom društvu. Možda se dogodilo da si i ti u prošlosti prekršio/la nečije ljudsko pravo, ili netko u tvojoj okolini. Primjerice, ako je netko nazivao drugu osobu pogrdnim nazivima ili je pretukao, prekršio je njezina ljudska prava na osobnu sigurnost i na to da se ne postupa prema njoj na okrutan i ponižavajući način. Zbog toga je važno da promišljamo o svojim postupcima i kako će oni utjecati na drugu osobu, te da uvidimo jesu li oni u skladu s ljudskim pravima. Vjerujemo da ne bi htio/htjela da netko krši tvoja ljudska prava, zar ne? Zato se pokušaj potruditi da i ti ne kršiš tuđa ljudska prava ?
Postoje li situacije u kojima je kršenje ljudskih prava opravdano?
Postoje! U situacijama kada je osoba počinila određeno kazneno djelo, sud mora odlučiti na koji će način tu osobu kazniti. Kazna većinom uključuje kršenje određenog ljudskog prava. Primjerice, odlazak u zatvor krši ljudsko pravo slobode kretanja. Međutim, čak se i u tim situacijama nastoje zadovoljiti druga ljudska prava, barem u pojedinim državama (primjerice da se zatvorenicima omogućava pravo na obrazovanje, pravo na odabir vjeroispovijesti, na odmor i slobodno vrijeme, na rad i tako dalje).
Jesu li neka ljudska prava važnija od drugih?
Nisu. Sva su ljudska prava jednako važna i ne mogu se hijerarhijski posložiti, od najvažnijeg do najmanje važnog prava. Međutim, ljudi mogu samostalno uvidjeti koje je ljudsko pravo njima važnije od drugoga. Primjerice, nekome će biti mnogo važnije da ima slobodu kretanja nego slobodu izražavanja vlastitog mišljenja. S druge strane, netko drugi će se zalagati za slobodu izražavanja vlastitog mišljenja, bez obzira što ga to može dovesti u zatvor.
Nadamo se da smo ti objasnili što su to ljudska prava. No, ako imaš nekih pitanja, slobodno nam se obrati u komentarima ispod članka ili slanjem upita na početnoj stranici. Također, možeš nam se javiti ako je netko prekršio ili uporno krši neko tvoje ljudsko pravo
Sa ovim se slazem. Ljudi prave i uredzuju sve pa i religijski dio.insomnia78 wrote:Ljudotinje
olume 6, Book 60, Number 79:
Narrated 'Abdullah bin Umar:
The Jews brought to the Prophet a man and a woman from among them who had committed illegal sexual intercourse. The Prophet said to them, "How do you usually punish the one amongst you who has committed illegal sexual intercourse?" They replied, "We blacken their faces with coal and beat them," He said, "Don't you find the order of Ar-Rajm (i.e. stoning to death) in the Torah?" They replied, "We do not find anything in it." 'Abdullah bin Salam (after hearing this conversation) said to them. "You have told a lie! Bring here the Torah and recite it if you are truthful." (So the Jews brought the Torah). And the religious teacher who was teaching it to them, put his hand over the Verse of Ar-Rajm and started reading what was written above and below the place hidden with his hand, but he did not read the Verse of Ar-Rajm. 'Abdullah bin Salam removed his (i.e. the teacher's) hand from the Verse of Ar-Rajm and said, "What is this?" So when the Jews saw that Verse, they said, "This is the Verse of Ar-Rajm." So the Prophet ordered the two adulterers to be stoned to death, and they were stoned to death near the place where biers used to be placed near the Mosque. I saw her companion (i.e. the adulterer) bowing over her so as to protect her from the stones.
A mnogima oduzose drzavljanstava i tako prekrsise mozda ovo. Krse se i druga ova mnoga prava navedena u deklaraciji.Svako ima pravo na državljanstvo.
Niko ne smije samovoljno biti lišen svojeg državljanstva niti mu se smije odreći pravo da promijeni svoje državljanstvo.
Ma sve na papiru super, ali u stvarnosti nema ovog sirom svijeta.Svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zaposlenja, na pravične i povoljne uvjete rada i na zaštitu od nezaposlenosti.
Svako, bez razlike, ima pravo na jednaku plaću za jednaki rad.
Svako ko radi ima pravo na pravičnu i povoljnu naplatu koja njemu i njegovoj obitelji osigurava čovjeka dostojni opstanak i koja se, po potrebi, dopunjuje drugim sredstvima socijalne zaštite.
Svako ima pravo da radi zaštite svojih interesa obrazuje sindikate i da stupa u njih.
Kako se na francuskom kazeinsomnia78 wrote:Majko bozija
Znas li ti kako je hodza objasnjavao svojim dzematlijama sta je to demokratija?Vizionar 1985 wrote:Ma sve na papiru super, ali u stvarnosti nema ovog sirom svijeta.Svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zaposlenja, na pravične i povoljne uvjete rada i na zaštitu od nezaposlenosti.
Svako, bez razlike, ima pravo na jednaku plaću za jednaki rad.
Svako ko radi ima pravo na pravičnu i povoljnu naplatu koja njemu i njegovoj obitelji osigurava čovjeka dostojni opstanak i koja se, po potrebi, dopunjuje drugim sredstvima socijalne zaštite.
Svako ima pravo da radi zaštite svojih interesa obrazuje sindikate i da stupa u njih.
Bilo bi dobro da se implementira, doradi, dopuni itd., da budu jos bolja prava ali u stvarnosti ovo se krsi masovno.
U Bosni ova prava svima skoro prekrsena nekad, a nekima se i dan danas krse.
