Forum Klix.ba

pređeš u drugi red i nakon dodatnih sat vremena čekanja ovjeriš potpis kod druge šalteruše

Ne bih da kvarim temu, ali odakle to da je za ovjeru potpisa bitan pečat.

U kojem to zakonu stoji?

Haris.ba wrote:Ne bih da kvarim temu, ali odakle to da je za ovjeru potpisa bitan pečat.

U kojem to zakonu stoji?

Pitaj djkurta , sta ja znam zasto jeste ili nije bitan ali eto imao sam.Bilo je taj dan oko 4 pa samo jedna salterusa radila nisam mogao na drugi da pokusam.

Stvarno kakvim se stvarima vi čudite

Ti živiš u zemlji gdje pored trafike, kopirnice i kojekakvih automata u opštini, moraš se prošetat 15+ minuta u jednom pa u drugom smjeru da bi kupio takse na trafici pored druge državne institucije koja uopšte ne koristi takse. I ti se čudiš što ti je šalteruša tražila neki dokument

Boemica wrote:Stvarno kakvim se stvarima vi čudite

Ti živiš u zemlji gdje pored trafike, kopirnice i kojekakvih automata u opštini, moraš se prošetat 15+ minuta u jednom pa u drugom smjeru da bi kupio takse na trafici pored druge državne institucije koja uopšte ne koristi takse. I ti se čudiš što ti je šalteruša tražila neki dokument

više je za ibreta da su iz trafike te institucije, kod koje se koriste navedene takse, iste izbačene iz prodaje zbog malverzacija u vezi sa njima

Haris.ba wrote:Ne bih da kvarim temu, ali odakle to da je za ovjeru potpisa bitan pečat.

U kojem to zakonu stoji?

Dokle god nema zakona o elektronskom potpisu, svaki dokument mora da ima pecat, kao i potpis koliko ja znam. Ovo je uzas I katastrofa! Izpraksao sam svoj potpis do nivoa savrsenstva. Svaki dokument moram potpisati. Srecom pa ne bavim se internet trgovinom, barem ne mnogo. Jos 2004 je uveden preduslov za elektronski potpis (CIPS licna karta), a dvije godine kasnije uveden je zakon o elektronskom potpisu na nivou BiH, ali ne primjenjuje se. Prosle godine na nivou FBiH utvrdjen je zakon o elektronskom potpisu i na time se i stalo, dok u RS prosle godine, prije vise od godinu dana najavljeno da ce gradjani RS naredne godine imati elektronski potpis. Po svemu sudeci i od toga jos uvijek nista. Ovdje se ne zna ko pije, a ko placa. I drzava i entiteti uvode zakon o elektronskom potpisu, jos samo Distrikt fali da obeca ovakav zakon da ce jednog dana, godine ili decenije da se usvoji pa da budemo sa obecanjima komplet.

Stvarno je nevjerovatno da ovakav zakon vec 15 godina nisu sposobni da uvedu. Pa ovo je sistemski zakon. Uvodjenje ovog zakona bi trebalo da bude prioritet, a ne cak skroz obrnuto. Ovaj zakon bi ukinuo sumu papira, cekanje u redovima bi bilo manje, nebi se morao potpisivati svaki dokument jer ima na licnoj karti potpis i u cipu licne karte. Za to i jeste predvidjena CIPS-ova licna karta koja je prvi, a ujedno i kljucni preduslov za uspostavu elektronskog potpisa.

Nazalost, ovdje kod nas u BiH ce elektronski potpis zazivjeti tek kada se nadje najbolje rijesenje kako da se najvise opari od uvodjenja informacionih sistema za ovo.
Tako je bilo i sa licnom kartom, sa pasosima, tako je i sa 4G mrezom, a najvjerovatnije ce tako biti i sa ovim zakonom. Pretplaticemo se dvostruko ili cak visestruko jer je ovo korumpirana zemlja na svakom cosku!

Stvar je jednostavna- upravo kako i clan @krokodajl pise..
naime, ako se ne varam, u FBiH je na snazi Zakon o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prepisa (Sl.list SR BiH- 37/71. 39/75 i 42/89). Član 8 tog zakona izricito propisuje:

"Ako treba ovjeriti potpis lica kao zastupnika drugog lica, organizacije udruženog rada ili druge
organizacije, službeno lice će ovjeru izvršiti pošto prethodno utvrdi da je to lice ovlašćeno na
zastupanje. U potvrdi o ovjeri će se navesti po kom osnovu je podnosilac ovlašćen na zastupanje."

Dakle, radnik na ovjeri PRVO MORA utvrditi da potpisnik dokumenta zaista vrsi funkciju kojom se deklarisao u ispravi. To utvrdjuje rješenjem o reg. privrednog subjekta, ili nekom drugom ispravom izdatom od registarskog suda, iz koje se vidi (ime i prezime) lice koje je ovlasteno za zastupanje (vlasnistvo nad preduzecem i svojstvo npr. direktora su nebo i zemlja, to ne treba poistovjecivati). Kada utvrdi da je XY zaista npr. direktor, tada utvrdjuje identitet, tj. uvidom u LK trazioca ovjere potpisa provjerava da je to zaista XY.

Mail komunikacija- suvisno bilo sta komentarisati.
Za info kolegama iz pravosudja -ovdje clanovima foruma-mislim da sam na dobrom putu da u vlastitom "komunalnom" predmetu srusim osnovu projekta SOKOP- podnosenje prijedloga za dozvolu izvrsenja e-mailom. Naime, trazilac izvrsenja je protiv mene e-mailom podnio prijedlog za dozvolu izvrsenja, ali nema verifikovani elektronski potpis .... stay tuned

Neka, neka

Što neko reče, službenica ne ovjerava samo potpis, već ovjerava i pečat, pa u tom smislu se primjenjuje druga odredba Zakona. U tom slučaju ona ovjerava potpis i pečat lica - zastupnika drugog lica.Imate i zakon, neko prije mene je postovao.

Dakle, u tvom slučaju, trebao si donijeti ispravu o registraciji kod nadležnog organa u kojem je napisano da je to i to lice ovlašteno za zastupanje i punomoć koju ti je to lice dalo da zastupaš u ime i za račun firme.
Zakon je jasan...

hfaruk10 wrote:Što neko reče, službenica ne ovjerava samo potpis, već ovjerava i pečat, pa u tom smislu se primjenjuje druga odredba Zakona. U tom slučaju ona ovjerava potpis i pečat lica - zastupnika drugog lica.Imate i zakon, neko prije mene je postovao.

Dakle, u tvom slučaju, trebao si donijeti ispravu o registraciji kod nadležnog organa u kojem je napisano da je to i to lice ovlašteno za zastupanje i punomoć koju ti je to lice dalo da zastupaš u ime i za račun firme.
Zakon je jasan...

Ali shvatas da da odluka je nesprovodiva bez suda kod kojeg usput i registrujes firmu jel ? Mislis da ce sud uzeti u obzir sta misli neka u opstini jeli validan dokument.Dalje ja sam odnio na ovjeru potpisa a ne pecata - opstinarka za salterom treba da kaze da je moj potpis a sud kada zaprimi dokument i vidi da je opstina potvrdila da je potpis moj odlucuje dali ja imam u tom pravnom subjektu ovlasti da takvu odluku donesem.

Dalje kako druga sluzbenica nije trazila

Dalje vidim ja ne zna se ko pije a ko placa izgleda

славянин wrote:

hfaruk10 wrote:Što neko reče, službenica ne ovjerava samo potpis, već ovjerava i pečat, pa u tom smislu se primjenjuje druga odredba Zakona. U tom slučaju ona ovjerava potpis i pečat lica - zastupnika drugog lica.Imate i zakon, neko prije mene je postovao.

Dakle, u tvom slučaju, trebao si donijeti ispravu o registraciji kod nadležnog organa u kojem je napisano da je to i to lice ovlašteno za zastupanje i punomoć koju ti je to lice dalo da zastupaš u ime i za račun firme.
Zakon je jasan...

Ali shvatas da da odluka je nesprovodiva bez suda kod kojeg usput i registrujes firmu jel ? Mislis da ce sud uzeti u obzir sta misli neka u opstini jeli validan dokument.Dalje ja sam odnio na ovjeru potpisa a ne pecata - opstinarka za salterom treba da kaze da je moj potpis a sud kada zaprimi dokument i vidi da je opstina potvrdila da je potpis moj odlucuje dali ja imam u tom pravnom subjektu ovlasti da takvu odluku donesem.

Dalje kako druga sluzbenica nije trazila

Dalje vidim ja ne zna se ko pije a ko placa izgleda

Vidi, shvatio sam da se pitaš zašto opštinski službenici kada ovjeravaju potpis, traže i sudsko rješenje. Odgovor je jednostavan, zakon tako propisuje.
Jer je zakon takav da pravi razliku između ovjere potpisa fizičkog lica i ovjere potpisa ovlaštene osobe (ili pumomoćnika) u pravnom licu u kojem slučaju ovjeravaju i pečat.

Nažalost propisi nisu tu kako bi bili uvijek logični, jer što je meni logično možda tebi nije i obrnuto, već postoje radi pravne sigurnost, jednakosti i ostalih temeljnih principa koji su potrebni za održivo funkcionisanje društva.

A što se tiče provodivosti odluke, načelno nije uslov da potpis na odluci bude ovjeren u opštini.

hfaruk10 wrote:

славянин wrote:

hfaruk10 wrote:Što neko reče, službenica ne ovjerava samo potpis, već ovjerava i pečat, pa u tom smislu se primjenjuje druga odredba Zakona. U tom slučaju ona ovjerava potpis i pečat lica - zastupnika drugog lica.Imate i zakon, neko prije mene je postovao.

Dakle, u tvom slučaju, trebao si donijeti ispravu o registraciji kod nadležnog organa u kojem je napisano da je to i to lice ovlašteno za zastupanje i punomoć koju ti je to lice dalo da zastupaš u ime i za račun firme.
Zakon je jasan...

Ali shvatas da da odluka je nesprovodiva bez suda kod kojeg usput i registrujes firmu jel ? Mislis da ce sud uzeti u obzir sta misli neka u opstini jeli validan dokument.Dalje ja sam odnio na ovjeru potpisa a ne pecata - opstinarka za salterom treba da kaze da je moj potpis a sud kada zaprimi dokument i vidi da je opstina potvrdila da je potpis moj odlucuje dali ja imam u tom pravnom subjektu ovlasti da takvu odluku donesem.

Dalje kako druga sluzbenica nije trazila

Dalje vidim ja ne zna se ko pije a ko placa izgleda

Vidi, shvatio sam da se pitaš zašto opštinski službenici kada ovjeravaju potpis, traže i sudsko rješenje. Odgovor je jednostavan, zakon tako propisuje.
Jer je zakon takav da pravi razliku između ovjere potpisa fizičkog lica i ovjere potpisa ovlaštene osobe (ili pumomoćnika) u pravnom licu u kojem slučaju ovjeravaju i pečat.

Nažalost propisi nisu tu kako bi bili uvijek logični, jer što je meni logično možda tebi nije i obrnuto, već postoje radi pravne sigurnost, jednakosti i ostalih temeljnih principa koji su potrebni za održivo funkcionisanje društva.

A što se tiče provodivosti odluke, načelno nije uslov da potpis na odluci bude ovjeren u opštini.

Koji zakon propisuje to da za ovjeru potpisa trebaju drugi dokumenti osim lk.

Necelno jeste - jer sud ne zaprima odluke o promjeni procenta vlasnistva bez ovjere potpisa u opstini.Odluke manje "tezine" (interne i sl) ne treba ovjera .

[quote="славянин"][quote=
Koji zakon propisuje to da za ovjeru potpisa trebaju drugi dokumenti osim lk.

vidi moj post od 10.5, u 21,20 sati....

kuli1961 wrote:

славянин wrote:[quote=
Koji zakon propisuje to da za ovjeru potpisa trebaju drugi dokumenti osim lk.

vidi moj post od 10.5, u 21,20 sati....

Interesantno, onda sud vise nije mjerodavan da ocjenjuje necije ovlasti u privrednom subjektu nego se to prenosi na opstinu.interesantan zakon.

славянин wrote:

kuli1961 wrote:

славянин wrote:[quote=
Koji zakon propisuje to da za ovjeru potpisa trebaju drugi dokumenti osim lk.

vidi moj post od 10.5, u 21,20 sati....

Interesantno, onda sud vise nije mjerodavan da ocjenjuje necije ovlasti u privrednom subjektu nego se to prenosi na opstinu.interesantan zakon.

govoris o razlicitim stvarima: ovo sto se tebi desilo- ovjera potpisa- nije "ocjena ovlascenja" vec zakonska obaveza da ovjerivac utvrdi da li je lice koje se deklarise kao lice ovlasceno za zastupanje i predstavljanje privrednpg subjekta, zaista to lice- dakle -kompleksnije utvrdjivanje identiteta; a "ocjena ovlascenja" je i dalje u nadleznosti suda

Osoba A treba da posudi osobi B izvjesnu sumu novca, i zeli da ostavi pisani trag u vezi te transakcije, Da li neko zna ima iskustva s tim, da li se moze taj pisani trag ovjeriti u opstini? Koliko je to mjerodavno,vjerodstojno sutra na sudu ako se izjalovi povrat novca. Da li se neko susretao sa tim, uvazavam sva misljenja i iskustva.

Hvala

Koshpa wrote:Osoba A treba da posudi osobi B izvjesnu sumu novca, i zeli da ostavi pisani trag u vezi te transakcije, Da li neko zna ima iskustva s tim, da li se moze taj pisani trag ovjeriti u opstini? Koliko je to mjerodavno,vjerodstojno sutra na sudu ako se izjalovi povrat novca. Da li se neko susretao sa tim, uvazavam sva misljenja i iskustva.

Hvala

da ne prepričavam šta i kako, evo link, tu imas sve što ti treba, kao i upute na bitne odredbe Z o obligacionim odnosima:

http://legalist.ba/ugovori/ugovor-o-zajmu/

https://www.paragraf.ba/propisi/fbih/za ... osima.html

Koshpa wrote:Osoba A treba da posudi osobi B izvjesnu sumu novca, i zeli da ostavi pisani trag u vezi te transakcije, Da li neko zna ima iskustva s tim, da li se moze taj pisani trag ovjeriti u opstini? Koliko je to mjerodavno,vjerodstojno sutra na sudu ako se izjalovi povrat novca. Da li se neko susretao sa tim, uvazavam sva misljenja i iskustva.

Hvala

Savjetujem da odete u opštinu, povedete dva svjedoka i kupite obrazac izjave na kojem će zajmoprimac izjaviti da je od zajmodavca dana xxx dobio u zajam xxx KM te da će ga vratiti u xxx roku. Na obrazac se potpišu i zajmodavac i zajmoprimac i dva svjedoka.

Drugi (sigurniji) način jeste da odete kod notara, sačini vam ugovor o zajmu, u notarski obrađenoj ispravi. Najbolje bi bilo da tražite od notara da vam sačini ugovor koji bi se smatrao izvršnom ispravom, odnosno da u slučaju neispunejnje ugovorne obaveze jedne od ugovorne strane zaobiđete sudski postupak i imate osnov da pokretene prinudnu naplatu ukoliko druga strana ne želi da plati i sl.

hfaruk10 wrote: Drugi (sigurniji) način jeste da odete kod notara, sačini vam ugovor o zajmu, u notarski obrađenoj ispravi. Najbolje bi bilo da tražite od notara da vam sačini ugovor koji bi se smatrao izvršnom ispravom, odnosno da u slučaju neispunejnje ugovorne obaveze jedne od ugovorne strane zaobiđete sudski postupak i imate osnov da pokretene prinudnu naplatu ukoliko druga strana ne želi da plati i sl.

Da li se ovakve "izvršne isprave" mogu sačinjvati i za druge vrste ugovora, kupoprodajne, npr, i sl.?

Kako se postiže prinudna naplata u primjeni ovakvih "izvršnih ugovora", kod koga, i koliko su efikasne? Da li postoji pravo žalbe druge strane kod prinudne naplate?

high_volume wrote:

hfaruk10 wrote: Drugi (sigurniji) način jeste da odete kod notara, sačini vam ugovor o zajmu, u notarski obrađenoj ispravi. Najbolje bi bilo da tražite od notara da vam sačini ugovor koji bi se smatrao izvršnom ispravom, odnosno da u slučaju neispunejnje ugovorne obaveze jedne od ugovorne strane zaobiđete sudski postupak i imate osnov da pokretene prinudnu naplatu ukoliko druga strana ne želi da plati i sl.

Da li se ovakve "izvršne isprave" mogu sačinjvati i za druge vrste ugovora, kupoprodajne, npr, i sl.?

Kako se postiže prinudna naplata u primjeni ovakvih "izvršnih ugovora", kod koga, i koliko su efikasne? Da li postoji pravo žalbe druge strane kod prinudne naplate?

Mogu se sačinjavati i za druge vrste ugovora. U ugovoru notar navede da je dužnik saglasan da se podvrgne prinudnoj naplati ako ne ispuni svoje ugovorne obaveze.

Citiram Zakon o notarima FBiH: "Isprave notara su izvršne isprave ukoliko su sačinjene u propisanoj formi i ako su sastavljene
o nekom pravu potraživanja, koje ima za predmet plaćanje neke odreĎene sume novca ili
davanje odreĎene količine drugih zamjenjivih stvari ili vrijednosnih papira, a dužnik je u
ispravi pristao na izvršenje bez odlaganja."

Izvršnom ispravom se "preskoči" parnični postupak u kojem biste morali dokazivati postojanje potraživanja i odmah možete pokretnui postupak u kojem ćete tražiti da se prinudno naplatiti kroz prodaju imovine dužnika, što bi bez potojanja izvršne isprave morali raditi nakon što dobijete presudu u parničnom postupku u vašu korist. Efikasnost naplate zavisi od mnogo faktora, postojanja imovine u vlasništvu dužnika, postojanje zainteresovanih da kupe imovinu, sve u biti zavisi od sredstva izvršenja. Ako se ide na obustavu dužnikove plate normalno je za očekivati da će naplata biti teža ako je radnik nezaposlen...

Dužnik i u izvršnom postupku ima pravo na korištenje pravnih lijekova.

sve je isto kao kad imaš izvršnu presudu. samo potraživanje je utvrđeno izvršnom ispravom i o tome se ne raspravlja niti se može (efikasno) prigovarati. efikasni prigovori u izvršnom postupku mogu biti da je poslije plaćeno, da se posije sporazumjelo drukčije, pa na sredstvo i predmet izvršenja i slično. ali postojanje i visina potraživanja u vrijeme pravljenja isprave se smatraju utvrđenim kao i kod presude.

Obojici hvala na odgovorima

Hvala i od mene svima na odgovorima

Mene zanima zašto se traži da ovjerena kopija ne smije biti starija od šest mjeseci? Hajde razumijem ako sam originalni dokument ima ograničen rok važenja, ali npr. kopiram diplomu i ovjerim kopiju i kao ta ovjera nakon šest mjeseci ne vrijedi. Nema logike

Bosanski_kralj wrote:Mene zanima zašto se traži da ovjerena kopija ne smije biti starija od šest mjeseci? Hajde razumijem ako sam originalni dokument ima ograničen rok važenja, ali npr. kopiram diplomu i ovjerim kopiju i kao ta ovjera nakon šest mjeseci ne vrijedi. Nema logike

Materija ovjere prepisa se regulise Zakoom o ovjeranju potpisa, rukopisa i prepisa, u oba entieta, a preteca mu je istoimeni Zakon SR BiH. Taj zakon ne sadrzi odredu u roku valjanosti ovjere prepisa (isprave). Ne znam da ijedan, bilo koji drugi zakon ista propisuje o roku vazenja ovjerenog prepisa. Ako grijesim, neka me neko ispravi.
Medjutim, ovjera prepisa ima znacenje da javni organ, nadlezan za ovjeru, svoim "pecatom i potpisom ovlascenog sluzbenika" tvrdi i jamci da taj prepis odgovara izvorniku- originalu. I NISTA VISE. Dejsto ovjerenog prpeisa isprave i originala je POTPUNO ISTO.
Medjutim u realnom zivotu postoje situacije u kojima moze doci do pitanja da li je neko cinjenicno stanje drugacije izmedju momenta kada je ovjeren prepis i momenta kada se na osnovu tog prepisa zahtijeva neko pravo ili dokazuje neka cinjneica.
No, kod cinjenica koje su u sustini nepromjenjive- kao sto si napisao- ovjera diplome nekog nivoa obrazovanja, nema logike a ni zakonskog osnova da se valjanost trajanja ovjerenog prepisa ogranici. Nemoguce je i blesavo da po isteku 6 mjeseci od ovjere kopije diplome, sada vazi- e vise nisi stekao to i to obrazovanje, a do prije 6 mjeseci- jesi. Kod krivicnog gonjenja je moguce drugacije...
Milsim da se tu radi o problemu šalteruša i "mozgova" koji u npr. konkursne uslove stave- prpeis, ne stariji o 6 mjeseci, za sve i svasta. bitka sa vjetrenjacama....