Sarajevo ljubavi moja.....

Lokalna dešavanja, politički život, medijska scena, sve o glavnom gradu BiH i okolini od jutra do mraka.

Moderators: Benq, O'zone

Post Reply
Sivka_Planinc
Posts: 99
Joined: 22/06/2005 03:08

#26 jojjj no_coment

Post by Sivka_Planinc »

:x ne ljuti me Zivota ti
Et PpK ja se bas odusevila ovom temom. Doduse ti se upucajes samo po onim politickim temama, ko je kome suKno... braneci HRvatske Interese ko da si boga mi Hrvat porJeklom hahahaha........
ComeNt , GleDaj Sarajevo............ Ja sam gotova .. pomoci mi nema nakon ovih slika :(
:(:(
miknash
Posts: 39
Joined: 24/06/2005 09:40
Location: sarajevo

#27

Post by miknash »

svaka cast,
:razz:
a i malo nas je sarajlija pa makar da se negdje okupimo.

preplavise nas papci sa cirilicom i turbo folkom
No_Comment
Posts: 835
Joined: 17/06/2005 22:43

#28 Re: jojjj no_coment

Post by No_Comment »

Sivka_Planinc wrote::x ne ljuti me Zivota ti
Et PpK ja se bas odusevila ovom temom. Doduse ti se upucajes samo po onim politickim temama, ko je kome suKno... braneci HRvatske Interese ko da si boga mi Hrvat porJeklom hahahaha........
ComeNt , GleDaj Sarajevo............ Ja sam gotova .. pomoci mi nema nakon ovih slika :(
:(:(
Sivka ... :lol:

Dont worry be happy...

be happy now...
User avatar
horns&drums
Posts: 15667
Joined: 16/03/2004 16:24
Location: Quaff a cup to the dead already and hooray for the next to die

#29

Post by horns&drums »

Image

Zbog potreba obavljanja pet dnevnih molitava u Osmanskom carstvu se počinju graditi sahat - kule, na kojima se postavljaju javni satovi.

Sarajevska sahat-kula je bila jedna od najviših, ali i najljepših u Bosni i Hercegovini. Nastala je u XVII vijeku, a poslije požara 1697. godine je obnovljen kao i 1762. Poslije austrougraske okupacije dograđene su gornje zone objekta, a sahat su donijeli sarajevski trgovci iz Londona.

Lokacija u gradu:
Baščaršija - Stari dio grada

Period:
Nastala u XVII vijeku
novalic
Posts: 4807
Joined: 07/02/2003 00:00

#30

Post by novalic »

horns & durms, ljubavi moja

dobro dosao 8-)
novalic
Posts: 4807
Joined: 07/02/2003 00:00

#31

Post by novalic »

horns :(
Zadig
Posts: 5755
Joined: 25/02/2005 19:39
Location: British Columbia

#32

Post by Zadig »

novalic wrote:horns :(
Uzalud
novalic
Posts: 4807
Joined: 07/02/2003 00:00

#33

Post by novalic »

:( :( :( :(

hooornsss... bouuuuuuuuuu :( :( :(
Harrys
Posts: 7352
Joined: 28/04/2004 10:35

#34

Post by Harrys »

muha_sa wrote:Harrys:
Svaka ti cˇast momcˇino.
:D Nema na cemu prijatelju.Da se prisjetimo lijepih,dobrih vremena,za dusu. :D
User avatar
muha_sa
Posts: 140742
Joined: 12/11/2004 23:33
Location: rajvosa

#35

Post by muha_sa »

Kako je tek lijepo bilo na Ilidžu otići te onda jal fijakerom jal onim vozičem bez tračnica do Vrela Bosne i nazad.
Harrys
Posts: 7352
Joined: 28/04/2004 10:35

#36

Post by Harrys »

:D A meni je bilo najdraze" pjehe" tamo i nazad. :D

Aleja Vrelo Bosne

Image
FortunaBela
Posts: 6376
Joined: 02/01/2005 11:01
Location: SWE

#37

Post by FortunaBela »

Image

Careva Džamija je jedna od prvih džamija izgrađenih u Bosni i Hercegovini i prva u Sarajevu. Izgrađena je 1462 godine a njenu izgradnju je finansirao i omogućio osnivač grada Sarajeva Isa Beg Isaković. Međutim ova džamija je izgorjela 1480. godine kada je despot Vuk Grgurević provalio sa vojskom iz Jajca, i popalio Sarajevo. Na istom mjestu se ponovo gradi džamija (po mišljenju jednih iz temelja, a po mišljenju drugih samo kupola džamije je bila izgorjela, tako da je samo ona ponovo rađena) i u današnjem obliku izgrađena je 1566. godine, a njenu gradnju finansirao je Sulejman veličanstveni. U to doba glavni arhitekta Carevine bio je mimar Sinan i smatra se da je gradnju ove džamije realizovao jedan od njegovih učenika ili saradnika.

To je centralni tip džamije sa trostranim trijemom. Pošto je džamija u doba molitve (naročito petkom) morala primiti veliki broj vjernika, ostavljeni su trijemovi sa sve tri strane, s tim što su dva pobočna 1847. godine zazidana i pretvorena u tetime (pobočne prostorije). Centralna kupola džamije ima oblik polukruga u presjeku, tipično za klasični period osmanske arhitekture, a smatra se da je stara kupola eliptičnog presjeka izgorjela u požaru koga smo spomenuli nešto ranije. Tokom konzervatorskih radova krajem prošlog vijeka (1980-te ili 1990-te) otkrivena su i parcijalno restauirana četiri sloja zidne dekoracije, i to iz XVI, XVIII i početka XIX vijeka. Osmokutna munara, čije je šerefe pokriveno stalaktitima, predstavlja jednu od najljepših starih munara u Bosni i Hercegovini.

Vrijedni nadgrobni, spomenici nastali u razdoblju od XV do XIX vijeka, nalaze se u groblju iza džamije. Za par arhaičnih «nišana» iza mihraba pretpostavlja se da označavaju grob osnivača Sarajeva Isa-bega Isakovića.
Harrys
Posts: 7352
Joined: 28/04/2004 10:35

#38

Post by Harrys »

Stari Jevrejski Hram -danas Muzej Jevreja

Image

Prva jevrejska sefardska sinagoga (XVI st) podignuta u sarajevskoj Sijavus pasˇinoj dairi prozvana Il Kal Grandi, odnosno stari jevrejski hram ili sinagoga, ujedno je i najstarija sinagoga u BiH.
 
Sinagoga


 Image

Image


Sadasˇnja sinagoga uz Jevrejsku opc´inu podignuta je 1902. godine za Jevreje Asˇkenaze, dok je ondasˇnja Stara sinagoga sluzˇila Sefardima. Svecˇano posvec´enje obavljeno je 30.09.1902. godine.
Sagra?ena izme?u 1901. i 1902. u pseudomaurskom stilu, po nacrtima arhitekta Karla Parzˇika, pod nadzorom Jungwirta.

U povodu 25-godisˇnjice, sinagoga je 1927. temeljito obnovljena, a 1933. je sa zapadne strane dozidana zgrada za kancelarije Jevrejske opc´ine.

Danas je ovo jedina aktivna sinagoga u Bosni i Hercegovini i prvi jevrejski vjerski objekat izveden u pseudomaurskom, odnosno mujedar stilu.
Last edited by Harrys on 02/07/2005 21:58, edited 1 time in total.
FortunaBela
Posts: 6376
Joined: 02/01/2005 11:01
Location: SWE

#39

Post by FortunaBela »

INAT KUĆA

U cilju izgradnje objekta Gradske vijećnice na Mustaj-pašinom mejdanu 1892-1894. godine bilo je neophodno srušiti dva hana i jednu privatnu kuću. Hanovi su srušeni, dok je vlasnik kuće stari Benderija zahtjevao da mu se kao naknada isplati kesu dukata, a uz to da kuća bude prebačena, ćerpić po ćerpić, na drugu obalu Miljacke, nasuprot Vijećnice. Tako je i urađeno, a zbog inata vlasnika kuća je prozvana Inat kućom.

Image
FortunaBela
Posts: 6376
Joined: 02/01/2005 11:01
Location: SWE

#40

Post by FortunaBela »

Morića han
Za potrebe velike čaršije i trgovaca što su dolazili iz dalekih zemalja građeni su karavansaraji - moteli. Jedan od njih, Gazihusrefbegov Morića han, podignut je u prvoj polovini 16. vijeka. Građen je po svim tadašnjim pravilima: veliko ograđeno četvrtasto dvorište, magaze i prostori za konje u prizemlju. Na spratu sobe za spavanje. Morića han imao je 44 gostinjske sobe, kapaciteta 300 ležaja. Izgorio je u požaru 1957. godine, a obnovljen 70-ih godina.

Image
FortunaBela
Posts: 6376
Joined: 02/01/2005 11:01
Location: SWE

#41

Post by FortunaBela »

Image

Latinska ćuprija

Prvu vijest o mostu na ovom mjestu nalazimo u jednom popisu bosanskog sandžaka iz 1541. godine. Tu se kaže da je neki sarač Husein, sin Širmerdov, podigao u mahali Mehmed-bega Minetovića u Sarajevu jedan most, kao i jedan mekteb. Budući da je džamija Mehmed-bega Minetovića ležala na mjestu današnje Vakufske direkcije, to se na osnovu gornjeg podatka može pretpostaviti da se sarač-Huseinov most, vjerovatno, nalazio na mjestu današnje Latinske ćuprije. U navedenom popisu ništa se ne kaže da li je to bio kameni ili drveni most. Prema jednom kasnijem podatku može se zaključiti da se radilo o drvenoj mostogradnji, koja je ubrzo porušena, budući da u jednom zapisu u sidžilu iz 973 (1565) godine vidimo da se ovdje nalazi kamena ćuprija koju je podigao sarajevski ajan Ali Ajni-beg. Strašna poplava koja je zadesila Sarajevo 15. XI 1791. godine, nije poštedjela ni Latinsku ćupriju. Da li je Latinska ćuprija tom prilikom srušena do temelja, ne može se pouzdano reći, ali je, sigurno, bila ne samo onesposobljena za saobraćaj već i veoma teško oštećena, budući da čitavih šest godina nije došlo do njene obnove. Obnova je uslijedila iz sredstava umrlog sarajevskog trgovca hadži-Abdulaha Brige.

Obnova mosta dovršena je 1798. godine i uz njega su sagrađene dvije kuće s dućanima, čijim će se prihodima koristiti za buduće opravke na objektu.
User avatar
Anell
Posts: 835
Joined: 17/03/2005 20:37
Location: Sarajevo

#42

Post by Anell »

FortunaBela
Posts: 6376
Joined: 02/01/2005 11:01
Location: SWE

#43

Post by FortunaBela »

Da ja dopunim riječima ono što si ti slikom dočarao.... :)

SARAJEVO JE...

Trenutak kada se nakon sto pukne ramazanski top koji označava zalazak Sunca, sa Jekovca vidi kako svjetla na svim minaretima Sarajeva istovremeno zaiskre.

Tandrkanje prvog jutarnjeg tramvaja koje odjekuje kroz prazne ulice grada.

Hladnoća zgrada iz austrougarskih vremena i stpenice u njima, sa rubovima izlizanim od đonova koji se već više od stoljeća njima pentraju.

Somun iz pekare na Kovačima.

Lopte koje se valjaju u plitkim virovima Miljacke.

Ljepota sarajevskih žena, koja uvijek u sebi nosi upisanu vlastitu prošlost i vlastitu budućnost, istoriju prošlih i budućih mijena: u licima se mogu prepoznati kako žgoljave djevojčice, tako i zrele žene, kako i djevojčuljci, tako i brižne starice.

Sfumato hladnog sarajevskog jutra, prije nego sto sunce izmili iza planina, a izmaglica puze uz padine.

Škembici kod Hadžibajrića.

Plodovi koji rastu po grmlju diljem Sarajeva, znani kao "bijele bobice".

Vitka mačka, tigrasta čarsijanerka, koja sa valja na brdu perzijskih ćilima u Morića-Hanu.

Okrugla tacna koja rotira na vrhu konobarskog kažiprsta.

Miting golubova na Sebilju.

Miris sira, kajmaka, mesa i mramora u Tržnici.

Zvonjava crkvenih zvona u šest ujutro.

Način na koji sarajevski akcent puči usne govornika, zbog mumlavih suglasnika i progutanih samoglasnika, što naročito lijepo izgleda kod žena sa punim usnama.

Jesenje lišće do zglobova na Vilsonovom šetalištu i zvuk zrelog kestenja kad otpadne, zasrlja kroz grane a onda udari u meki tepih od lišća.

Špricer kod Ramiza.

Miris starih podruma: ugalj, prašina, kace za kupus, memla.

Svjetla koja noću cakle u brdima oko Sarajeva, nalik na zvijezde koje, kao pahuljice, sporo padaju.

Zvuk ispuhane lopte koju djeca šutaju po prašini u parkovima Novog Sarajeva.

Šuštanje kiše na ulicama pod točkovima automobila.

Izrezbarene topovske čaure u Kujundžiluku.

Pijukanje radiostanica u taksijima.

Reumatične ruke penzionera na leđima dok gledaju partije šaha sa džinovskim figurama pred avetinjskom Robnom kućom.

Sladoled sa ukusom "egipatske vanilije", (šta god da je to) u slastičarni Egipat.

Zelenilo terena na Željinom Stadionu.

Asfalt pun udubljenja, rupa, barica i ruža, nikad savršen, uvijek šatiran.

Kratki trzaj glavom u stranu koji prati odgovor :" Pa evo...", na pitanje "Šta ima ?"

Bljesak uličnih svjetala na mirnoj, plitkoj Miljacki.

Ublažene jarke boje jesenjeg voća i povrća u sjeni strehe pijace na
Markalama.

Ćevapi bilo gdje u gradu.

Kiseljak koji izlapi za manje od petnaest minuta.

Tvrdoća kamena koji dotakneš kad se nagneš da popiješ gutljaj vode na Gazihusretbegovoj česmi.

Huk Sarajeva koji se čuje na Hridu ili Trebeviću-svi zvuci grada stopljeni u jedno.

Tišina koja prati padanje prvog snijega, kao da sve i svi zamuknu od sjetnog uzbuđenja.

Duge sjenke drveća u Velikom Parku u septembarsko poslijepodne.

Kolekcija prepariranih životinja u Velikom Muzeju.

Kipovi ispred Narodne Banke, vječiti čuvari, koji drže svjetla-šljemove iznad svojih glava.

Ritam hoda penzionera na Ferhadiji koji se poklapa sa ritmom mđjusobnog razgovora-sintaksa koraka.

Dres dupljak sa imenom Zinedinea Zidanea na leđima musavog dječaka.

Titova slika u zlatari na Čaršiji.

Gaće i čarape u prolazu kraj Imperijala.

Miris koji odjeća nosi na sebi nakon boravka u Sarajevu : mješavina cigaretnog dima, pranja u sarajevskoj vodi i sušenja napolju.

Sarajevski svijet: pametni i papci, pohlepni i lijepi, umorni i mladi, jedri i bolesni, visoki i trošni, ljuti i lavordžije, šaneri i geniji, dijaspora i jalijaši, željovci i pitari, djeca i odrasli, vjerni i nevjerni, moćni i pobožni- sve u svemu ogroman broj gradskih atoma.

I da se ne lažemo, tu nema kraja. Sarajevo se ili voli ili ne voli.
User avatar
Qler
Posts: 25880
Joined: 18/10/2004 14:49
Location: Sarajevo

#44

Post by Qler »

lijepo receno! 8-)

svaka cast :D
Harrys
Posts: 7352
Joined: 28/04/2004 10:35

#45

Post by Harrys »

Ko je barem jedanput posjetio taj grad nije mu mogao odoljeti. A sta da tek kazemo mi koji smo u njemu rodjeni? Redovne setnje po Vase Strase (Vase Miskina ulica) od vjecne vatre pa do Carsije. To se ne moze zaboraviti. Miris cevapa na Bas Carsiji, hladovina u ljetnim danima u Morica Hanu, a tek Stakino pecenje, tufahije, srpska snita i havana. Jos da pomenem pljeskavicu sa kajmakom i burek. A onda Trebevic (voznje zicarom), Jahorina, Vrelo Bosne, pa opet tamo pastrmka...uh.. pa palacinci sa orasima..E, od sveg ovog podsjecanja covjeku da podje voda na usta...
Eh, da ne biste pomislili da samo mislim na hranu i uzitke, merak je bilo otici i u nas zemaljski muzej u Sarajevu, u Galerije, Pozoriste... Pa voznja fijakerom do Vrela Bosne sa Ilidze...Skijanje na Jahorini, Bjelasnici... Pa onda mjesta gdje smo isli - ne sjecam se vise imena, samo su ostale slike...Lijepe slike...O mojim bivsim sugradjanima - Sarajlije su poseban narod. Prihvataju svakog, i stranca i putnika i dosljaka. Sarajevo je bio grad sa dusom. Kakav je sada - ne znam, ali silno zelim da je nepromjenjen od mog odlaska iz njega.

Jedinstven grad. Nema ga nijednog slicnog njemu! Grad mijesanih civilizacija, kultura i religija. Brega, Kemo, Davorin, Mirza i mnoge druge znane i neznane sarajlije ostace zauvijek u nasim srcima i sjecanju.


GENS UNA SUMUS Jedan smo rod
FortunaBela
Posts: 6376
Joined: 02/01/2005 11:01
Location: SWE

#46

Post by FortunaBela »

Bezistan
Image

Prvi bezistan sagradio je u prvoj polovici XVI vijeka Mehmed-beg, sin Isabega Ishakovića, uz Kolobara han, koji je 1697. u pohodu Eugena Savojskog izgubio kupole i dobio krov, a 1842. porušen, Gazi Husrev-beg bezistan nastao je u prvoj polovini XVI vijeka a prvi put se u dokumentima spominje 1555.g.

Dug je više od 105 i širok 19,5 m sa 52 dućana, presvođen bačvastim svodom. U gradnji su učestvovali dubrovački majstori.

Image
User avatar
Anell
Posts: 835
Joined: 17/03/2005 20:37
Location: Sarajevo

#47

Post by Anell »

Pa ova moja slika je dovoljno docaral nase lijepo Sarajevo!
Harrys
Posts: 7352
Joined: 28/04/2004 10:35

#48

Post by Harrys »

Svrzina kuc´a (Bosanska stambena kuc´a

Do evropeizacije Sarajeva ovdje je dominirala specificˇna kultura stanovanja koja doslovno simbolizira odnos prema zˇivotu i zˇivotnu filozofiju bosanskog cˇovjeka. Na strmim padinama gra?ene su udobne, svijetle, komforne kuc´e sa avlijom, ogra?enom visokim zidom od spoljnjeg svijetla i basˇtom iza kuc´e. Kuc´a je apsolutno cˇuvala intimu porodicˇnog zˇivota i pruzˇala uvid u zˇivot sokaka. Sa druge strane, preko basˇte, pucao je neometan vidik. Svrzina kuc´e ja najljepsˇi ocˇuvani primjerak izuzetnosti sarajevskog stambenog graditeljstva u osmanskom periodu.

 Image

Selamluk i haremluk, iako strogo odijeljeni dijelovi, ipak su povezani na dva mjesta. Prva veza se ostvaruje mabejnom, uskim mracˇnim hodnikom, nastalim po uzoru na drveni most saraja, a druga cˇekme-dolafom. To je smisˇljeni nacˇin dostave hrane iz mutvaka u selamluk, okretanjem sofre u zidu, koji ih dijeli, a da zˇenski cˇlanovi kuc´e ostanu i dalje zasˇtic´eni od pogleda musˇkih posjetilaca. Sredisˇnje mjesto kompleksa ima zˇenska avlija oko koje se nizˇu objekti: maticˇna kuc´a sa haremlukom i selamlukom i zˇenski kraj sa velikim halvatom. Oni su svojom funkcijom i komunikacijom, ali i vidicima, orijentirani na avliju. To je reprezentativni salon u prirodi koji jednim masivnim zidom zatvara i sˇtiti i musˇki kraj, selamluk.
water
Posts: 1133
Joined: 04/12/2004 02:46

#49

Post by water »

Prva Gimnazija, ima li neko sliku
FortunaBela
Posts: 6376
Joined: 02/01/2005 11:01
Location: SWE

#50

Post by FortunaBela »

Prva Gimnazija

Naredbom Zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu br. 19871 od 20.9.1879. godine osnovana je Prva muška gimnazija u Sarajevu, a počela je s radom 6.11.1879. godine. Škola mijenja naziv 30.8.1883. u Državna velika gimnazija u Sarajevu, a od škol. 1923-24. godine nosi naziv Državna prva muška realna gimnazija u Sarajevu. Od 1945. godine nosi naziv Prva muška realna gimnazija. Od 9.1.1946. u ovoj školi otpočeo je s radom gimnazijski tečaj pod imenom Partizanska gimnazija koja je radila do 1948. godine. Arhivska građa primana je Arhiv u više navrata počevši od 1965. godine.

Image
Post Reply