Forum Klix.ba

A gdje smo mi pravnici u svemu tome?btw. student sam još uvijek

megaribi1 wrote:Liste prosperitetnih studija se mijenjaju u prostoru i vremenu. Kada je Max Planck (čini mi se) upisivao fiziku rekli su mu: "Šta će ti to? Fizika je završila razvoj, budućnost je u društvenim naukama." Do drugog svjetskog rata završiti filozofiju je bila jedna od ulaznica u visoko društvo (sjetite se Nušićevog djela "Dr" ) i isplativa,ako ni zbog ćeg drugog ono zbog veza koje stičete a kasnije je postala samo studij za umno usavršavanje a ne zapošljavanje.Pedesetih godina vojna akademija je bio najbrži način da od siromašnog seljaka postaneš dobrostojeći građanin, sa današnjom mini vojskom studirati to je slabo isplativo. Ko je sedamdesetih upisivao računarstvo i informatiku u Sarajevu vukao je riskantan potez sa ukupno 16 radnih mjesta u cijeloj BiH (mainframe računare su imali samo najjačih 5 firmi), a novinarstvo je bilo hit: svaki dan 80 000 čitalaca "Oslobođenja" vidi tvoje ime! Kada sam bio student još nam je govoreno da Energoinvest deset puta više zarađuje od dalekovoda nego od računara,da bi šest godina nakon toga u daleko razvijenijoj SAD doktorski studiji iz Elektroenergetike su skoro iščezli.Nekada anahrhoni, devedesetih godina kod nas religijske studije dobijaju na značaju jer je vjeronauka uvedena u sve razrede škola i sagrađeni novi vjerski objekti. Onda dolazi doba stranih organizacija, pa su oni koji su završili engleski jezik došli na svoje. Zatim raste interes i kod nas za informacione tehnologije, u pravo vrijeme za mene i fakultet na kome predajem, ali čujem da u SAD ljudi u toj struci teže dolaze do posla i da moraju seliti u Kinu, jer su firme krenule u outsourcing.

Ovaj prvi post me je zainteresovao da vidim šta su to Women Studies. Predmeti "Žene u umjetnosti", "Žene u književnosti srednjeg vijeka" "Žene u politici" itd, zvuče korisno jedino govornicama u parlamentu za poboljšanje prava žena, ali to je u većini zemalja već postignuto. No, ako je motiv provesti par ugodnih godina u kampusu univerziteta,i imati viže vremena za osobu sa kojom ćete zasnovati porodicu, bez obzira što ćete kasnijhe biti domaćica ili kasirka u samoposluzi, nekome je i to dovoljno.

uglavnomja wrote:

IceCat wrote:

uglavnomja wrote:kao prvo nijedan fakultet nije bezvrijedan

drugi je problem sto ti imas nerealna ocekivanja, da imas platu kao neke druge struke, koje si ti sam nabrojao, a imas samo formalno i to priblizan nivo obrazovanja , osim it... doktori studiraju 6 godina, najmanje 1 godina staziranja pa specijalizacija pa tek onda krecu ... znaci 2- 3 puta se moze zavrsiti neki obican fakultet
stomatolozi malo manje, ali opet za 2 fakulteta se nakupi godina

a kao etalon plate uzimas lika it eksperta. i neke eksperte u svojoj struci, ono plafon u struci, jako mali % ljudi tim zvanjem



ing gradjevine i arhitekture nije isto, kamoli ing hemije i masinstva recimo. ni potraznja ni plata, niti je ikad bila.
osim u drustvenim firmama gdje skolska sprema odredjuje platu








a vise vjerujes nekom youtube klipu nego zvanicnoj stranici jedne drzave

Upravo. Klip je zasnovan na realnoj slici društva i iskustvima i standardu ljudi, a stranica "države" je zadnje čemu bih ikada vjerovao. Tamo je okean konkursa za hemiju ali svi odreda su presmiješni sa zahtjevima i još više ponudom.
IT "lik" kako ga zoveš ima bogovski standard sa 4 godine faxa pa ti pričaj šta hoćeš.
Što se tiče ljekara tu imaš pravo, upravo u tome i jeste stvar koliko truda uloži ljekar a najgore od svega PhD prirodnjak mnogo više a koja razlika u standardu .

izvini, na realnoj slici KOJEG drustva???? i ko je tvorac tog istrazivanja? sta je po struci? koliko mu je trebalo do dodje do ovih podataka? koje izvore podataka je uzimao? koliki broj ljudi obuhvacen ovim "istrrazivanjem" ? itd

americkog?

bosanskog?

kineskog?

svedskog? spanskog? bugarskog? nekog drugog eu drustva? ili eu kao cjeline?

zimbabveanskog?

afganistanskog?

...

samo nemoj reci da je u pitanju planetarna analiza


lik je uobicajena rijec za covjek, osoba, momak, ... nista ruzno
izabrao pravu struku u pravom trenutku, vjerovatno ce uskoro malo pasti plate, sa poplavom novih strucnjaka



a ne kontam ovaj tvoj dio da phd prirodnjak ulozi vise truda od doktora? to zelis reci?

Tvorac istraživanja je upravo on koji je i napravio video, inženjer hemije (još jednom - ne hemičar) sa PhD koji je upisao u vrijeme ekonomske krize kako bi bio konkurentniji na tržištu rada. To istraživanje ne razlikuje se od mnogih provedenih širom svijeta, najviše u SAD. Tamo naučnici ne mogu ni u najluđim snovima naći bilo kakav posao a ti savjetuješ nekoga ta to upisuje? Jesi li ti u "bezvrijednim" strukama ili pišeš po principu selo hvali a u gradu živi?

Za lik sam se šalio, on je izuzetno dobar momak ima talent za računare imaš pravo to da je u pravo vrijeme upisao pravi fakultet.

To za prirodnjački PhD znači ukožiš najmanje 4 godine studija, eventualno 2 na master, zatim još 3 ili 4 na PhD (na kojem si tretiran kao rob) što je 10 godina i možeš raditi za minimalac u prosvjeti jer na npr. njemačkim stranicama za zapošljavanje (u koje se toliko zaklinješ) ni tada nisi konkurentan jer još nemaš postdoktorski. Zatim i to fino platiš (ako ti je od PhD išta ostalo što je vrlo malo vjerovatno) i onda se kao možeš ponadati da ćeš dobiti posao. Zajebavam se naravno, nećeš ti dobiti nikakav posao ako nemaš još najmanje 20 godina iskustva. I to u na u firmi striktno specifičnom položaju.

Sa druge strane ljekar istina studira duže i studiji nisu nimalo lagani, ali poslije toga je doktor i teško da će ikada igdje biti bez posla. Primanja se zna kolika su, oni su u današnje vrijeme definitivno viša klasa.

Eto to sam htio reći.

Odabirom pomenutog klipa biće ponuđeno još mnogo sličnih. Tu su istraživanja gotovo identična. Ima ih više koji se tiču samo hemije, koliko je to besperspektivno u svijetu a posebno u SAD danas je opšte poznata stvar. Neka svako uradi vlastito istraživanje.

malo si pobrkao, nemam ja veze sa njemackom ni sa onom stranicom, to je neko drugi stavio
i nikoga ja ne nagovaram da upise ili ne upise nesto ...

sve je to subjektivno, neko ce zbog para izabrati da radi nesto sto ne voli, neko ce iz ljubavi prema poslu raditi za sitne pare

malo je sretnika koji imaju i jare i pare, kao taj tvoj poznanik


o tvom poslu i struci ne znam nista, ali ostatk liste na kojoj ima jako puno fakulteta za koje se nikako ne mogu sloziti da su bezvrijedni je razlog sto pisem

a da, i da ponovim: ni jedan fakultet nije bezvrijedan

vrijednost se ne mjeri samo novcem
svi bismo mi da budemo placeni maksimalnom platom u svojoj struci, ali ne moze

i zna biti jako frustrirajuce

[quote="megaribi1"]Liste prosperitetnih studija se mijenjaju u prostoru i vremenu. Kada je Max Planck (čini mi se) upisivao fiziku rekli su mu: "Šta će ti to? Fizika je završila razvoj, budućnost je u društvenim naukama." Do drugog svjetskog rata završiti filozofiju je bila jedna od ulaznica u visoko društvo (sjetite se Nušićevog djela "Dr" ) i isplativa,ako ni zbog ćeg drugog ono zbog veza koje stičete a kasnije je postala samo studij za umno usavršavanje a ne zapošljavanje.Pedesetih godina vojna akademija je bio najbrži način da od siromašnog seljaka postaneš dobrostojeći građanin, sa današnjom mini vojskom studirati to je slabo isplativo. Ko je sedamdesetih upisivao računarstvo i informatiku u Sarajevu vukao je riskantan potez sa ukupno 16 radnih mjesta u cijeloj BiH (mainframe računare su imali samo najjačih 5 firmi), a novinarstvo je bilo hit: svaki dan 80 000 čitalaca "Oslobođenja" vidi tvoje ime! Kada sam bio student još nam je govoreno da Energoinvest deset puta više zarađuje od dalekovoda nego od računara,da bi šest godina nakon toga u daleko razvijenijoj SAD doktorski studiji iz Elektroenergetike su skoro iščezli.Nekada anahrhoni, devedesetih godina kod nas religijske studije dobijaju na značaju jer je vjeronauka uvedena u sve razrede škola i sagrađeni novi vjerski objekti. Onda dolazi doba stranih organizacija, pa su oni koji su završili engleski jezik došli na svoje. Zatim raste interes i kod nas za informacione tehnologije, u pravo vrijeme za mene i fakultet na kome predajem, ali čujem da u SAD ljudi u toj struci teže dolaze do posla i da moraju seliti u Kinu, jer su firme krenule u outsourcing.


Veoma dobar post, sve zavisi od tajminga, ja kad sam upisivao Ekonomski fakultet, na mojoj opštini svi sa završenim Ekonomskim fakultetom su bili zaposleni, i relativno lako su dolazili do posla, ako ne u svojoj onda u susjednoj opštini. Sada svaka šuša kupuje ekonomski fakultet i postaju magistri na ovim divljim fakultetima preko noći, tako da nas počinju svrstavati u isti koš sa njima i obezvrjeđuju taj fax.
Za mene su fakulteti: medicina, elektrotehnika i mašinstvo. Kako god okreneš ne možeš profulati sa njima.

moke_017 wrote:

megaribi1 wrote:Liste prosperitetnih studija se mijenjaju u prostoru i vremenu. Kada je Max Planck (čini mi se) upisivao fiziku rekli su mu: "Šta će ti to? Fizika je završila razvoj, budućnost je u društvenim naukama." Do drugog svjetskog rata završiti filozofiju je bila jedna od ulaznica u visoko društvo (sjetite se Nušićevog djela "Dr" ) i isplativa,ako ni zbog ćeg drugog ono zbog veza koje stičete a kasnije je postala samo studij za umno usavršavanje a ne zapošljavanje.Pedesetih godina vojna akademija je bio najbrži način da od siromašnog seljaka postaneš dobrostojeći građanin, sa današnjom mini vojskom studirati to je slabo isplativo. Ko je sedamdesetih upisivao računarstvo i informatiku u Sarajevu vukao je riskantan potez sa ukupno 16 radnih mjesta u cijeloj BiH (mainframe računare su imali samo najjačih 5 firmi), a novinarstvo je bilo hit: svaki dan 80 000 čitalaca "Oslobođenja" vidi tvoje ime! Kada sam bio student još nam je govoreno da Energoinvest deset puta više zarađuje od dalekovoda nego od računara,da bi šest godina nakon toga u daleko razvijenijoj SAD doktorski studiji iz Elektroenergetike su skoro iščezli.Nekada anahrhoni, devedesetih godina kod nas religijske studije dobijaju na značaju jer je vjeronauka uvedena u sve razrede škola i sagrađeni novi vjerski objekti. Onda dolazi doba stranih organizacija, pa su oni koji su završili engleski jezik došli na svoje. Zatim raste interes i kod nas za informacione tehnologije, u pravo vrijeme za mene i fakultet na kome predajem, ali čujem da u SAD ljudi u toj struci teže dolaze do posla i da moraju seliti u Kinu, jer su firme krenule u outsourcing.


Veoma dobar post, sve zavisi od tajminga, ja kad sam upisivao Ekonomski fakultet, na mojoj opštini svi sa završenim Ekonomskim fakultetom su bili zaposleni, i relativno lako su dolazili do posla, ako ne u svojoj onda u susjednoj opštini. Sada svaka šuša kupuje ekonomski fakultet i postaju magistri na ovim divljim fakultetima preko noći, tako da nas počinju svrstavati u isti koš sa njima i obezvrjeđuju taj fax.
Za mene su fakulteti: medicina, elektrotehnika i mašinstvo. Kako god okreneš ne možeš profulati sa njima.

Znači nisam fulila faks

IceCat wrote:Ovo je prema svjetskim statistikama lista potpuno bezvrijednih studija:

Rodne studije
Psihologija
Etnički studiji
Religijski studiji
Literatura
Kriminalno pravo
Filozofija
Istorija
Žurnalistika
Umjetnost
Ples i koreografija
Strani jezici
Biznis studiji
Ekonomija
Film i teatar
Socijalno pravo
Političke nauke

Neki (na svu sreću) kod nas i ne postoje. Ugrubo, iako neki uspiju ostvariti nekako karijeru ja ovdje govorim o većini ljudi koji će se itekako mučiti da nađu bilo kakav posao. O visini plate i uslovima napretka u karijeri suvišno je govoriti.

Ovo su "dishonorable mentions":

Hemija
Biologija
Molekularna biologija
Biomedicinske nauke
Biohemija

Podaci su preuzeti sa YouTube sa temom "Worthless Degrees vs STEM" pod ovim nazivom ga svako može naći da ja sada ne postavljam link kako eventualno ne bi kršio pravila foruma. Mislim da bi ga svako trebao pogledati.

Za razliku od Youtube argumenata, ja ipak više vjerujem službenim statistikama, prema kojoj su godišnje plate u SAD-u za zanimanja koja si naveo:

Fashion Designers - $76,480
Psychologists - $80,640
Religious Workers - $46,630
English Language and Literature Teachers - $76,140
Detectives and Criminal Investigators - $81,490
Philosophy and Religion Teachers - $77,420
History Teachers - $80,880
News Reporters and Correspondents - $49,770
Artists and Related Workers - $79,530
Dancers and Choreographers - $43,320
Foreign Language and Literature Teachers - $73,750
Business and Financial Operations Occupations - $75,070
Economists - $112,860
Motion Picture Camera Operators and Editors - $74,200
Social Service Specialists - $41,270
Political Scientists - $112,250

Chemists - $80,820
Biological Scientists - $80,060
Biomedical Engineers - $89,970
Biochemists - $94,340

To je što se tiče razvijenog svijeta. Ali pošto je BiH država seljaka gdje se cijeni samo fizički rad, s ovim zanimanjima ćeš biti socijalni slučaj na birou ako nisi u stranci, al' si zato hadžo i zarađuješ više od hirurga ako završiš tri godine srednje škole za vodoinstalatera, varioca, keramičara, automehaničara itd.
A ti ako sa hemijom koja je svugdje deficitarno zanimanje nisi uspio naći šta adekvatno plaćeno u inostranstvu, onda je jbg. do tebe.

TRANCE wrote:

IceCat wrote:Ovo je prema svjetskim statistikama lista potpuno bezvrijednih studija:

Rodne studije
Psihologija
Etnički studiji
Religijski studiji
Literatura
Kriminalno pravo
Filozofija
Istorija
Žurnalistika
Umjetnost
Ples i koreografija
Strani jezici
Biznis studiji
Ekonomija
Film i teatar
Socijalno pravo
Političke nauke

Neki (na svu sreću) kod nas i ne postoje. Ugrubo, iako neki uspiju ostvariti nekako karijeru ja ovdje govorim o većini ljudi koji će se itekako mučiti da nađu bilo kakav posao. O visini plate i uslovima napretka u karijeri suvišno je govoriti.

Ovo su "dishonorable mentions":

Hemija
Biologija
Molekularna biologija
Biomedicinske nauke
Biohemija

Podaci su preuzeti sa YouTube sa temom "Worthless Degrees vs STEM" pod ovim nazivom ga svako može naći da ja sada ne postavljam link kako eventualno ne bi kršio pravila foruma. Mislim da bi ga svako trebao pogledati.

Za razliku od Youtube argumenata, ja ipak više vjerujem službenim statistikama, prema kojoj su godišnje plate u SAD-u za zanimanja koja si naveo:

Fashion Designers - $76,480
Psychologists - $80,640
Religious Workers - $46,630
English Language and Literature Teachers - $76,140
Detectives and Criminal Investigators - $81,490
Philosophy and Religion Teachers - $77,420
History Teachers - $80,880
News Reporters and Correspondents - $49,770
Artists and Related Workers - $79,530
Dancers and Choreographers - $43,320
Foreign Language and Literature Teachers - $73,750
Business and Financial Operations Occupations - $75,070
Economists - $112,860
Motion Picture Camera Operators and Editors - $74,200
Social Service Specialists - $41,270
Political Scientists - $112,250

Chemists - $80,820
Biological Scientists - $80,060
Biomedical Engineers - $89,970
Biochemists - $94,340

To je što se tiče razvijenog svijeta. Ali pošto je BiH država seljaka gdje se cijeni samo fizički rad, s ovim zanimanjima ćeš biti socijalni slučaj na birou ako nisi u stranci, al' si zato hadžo i zarađuješ više od hirurga ako završiš tri godine srednje škole za vodoinstalatera, varioca, keramičara, automehaničara itd.
A ti ako sa hemijom koja je svugdje deficitarno zanimanje nisi uspio naći šta adekvatno plaćeno u inostranstvu, onda je jbg. do tebe.

Ne znam odakle si izvukao tako nerealne cifre, ali svi znaju koliko brutalna laž može biti ono što se zove statistika. Ispada da hemičari u SAD gladuju pored tolike potražnje i primanja što su priče desetina hiljada koji su bez posla ili rade kao tehničari. Vrh za ovo zanimanje u SAD nije više od 29.000 godišnje i to ako imaš postdoktorski. Stoga ta "statistika" koja iz priloženog nema veze sa realnim životom treba da se podijeli sa 3 i dobićeš (možda) realnu sliku.

Ipak, provala i po je cifra za hemičara, čuj 80K+
Izgleda da profesori u SAD itekako imaju problem da ostvare "kvotu" upisa da bi opstali kako je rekao moj profesor po principu "Cilj opravdava sredstva".

IceCat wrote:

TRANCE wrote:

IceCat wrote:Ovo je prema svjetskim statistikama lista potpuno bezvrijednih studija:

Rodne studije
Psihologija
Etnički studiji
Religijski studiji
Literatura
Kriminalno pravo
Filozofija
Istorija
Žurnalistika
Umjetnost
Ples i koreografija
Strani jezici
Biznis studiji
Ekonomija
Film i teatar
Socijalno pravo
Političke nauke

Neki (na svu sreću) kod nas i ne postoje. Ugrubo, iako neki uspiju ostvariti nekako karijeru ja ovdje govorim o većini ljudi koji će se itekako mučiti da nađu bilo kakav posao. O visini plate i uslovima napretka u karijeri suvišno je govoriti.

Ovo su "dishonorable mentions":

Hemija
Biologija
Molekularna biologija
Biomedicinske nauke
Biohemija

Podaci su preuzeti sa YouTube sa temom "Worthless Degrees vs STEM" pod ovim nazivom ga svako može naći da ja sada ne postavljam link kako eventualno ne bi kršio pravila foruma. Mislim da bi ga svako trebao pogledati.

Za razliku od Youtube argumenata, ja ipak više vjerujem službenim statistikama, prema kojoj su godišnje plate u SAD-u za zanimanja koja si naveo:

Fashion Designers - $76,480
Psychologists - $80,640
Religious Workers - $46,630
English Language and Literature Teachers - $76,140
Detectives and Criminal Investigators - $81,490
Philosophy and Religion Teachers - $77,420
History Teachers - $80,880
News Reporters and Correspondents - $49,770
Artists and Related Workers - $79,530
Dancers and Choreographers - $43,320
Foreign Language and Literature Teachers - $73,750
Business and Financial Operations Occupations - $75,070
Economists - $112,860
Motion Picture Camera Operators and Editors - $74,200
Social Service Specialists - $41,270
Political Scientists - $112,250

Chemists - $80,820
Biological Scientists - $80,060
Biomedical Engineers - $89,970
Biochemists - $94,340

To je što se tiče razvijenog svijeta. Ali pošto je BiH država seljaka gdje se cijeni samo fizički rad, s ovim zanimanjima ćeš biti socijalni slučaj na birou ako nisi u stranci, al' si zato hadžo i zarađuješ više od hirurga ako završiš tri godine srednje škole za vodoinstalatera, varioca, keramičara, automehaničara itd.
A ti ako sa hemijom koja je svugdje deficitarno zanimanje nisi uspio naći šta adekvatno plaćeno u inostranstvu, onda je jbg. do tebe.

Ne znam odakle si izvukao tako nerealne cifre, ali svi znaju koliko brutalna laž može biti ono što se zove statistika. Ispada da hemičari u SAD gladuju pored tolike potražnje i primanja što su priče desetina hiljada koji su bez posla ili rade kao tehničari. Vrh za ovo zanimanje u SAD nije više od 29.000 godišnje i to ako imaš postdoktorski. Stoga ta "statistika" koja iz priloženog nema veze sa realnim životom treba da se podijeli sa 3 i dobićeš (možda) realnu sliku.

Ako te baš zanima:
https://www.bls.gov/oes/current/oes192031.htm
Ma ja, hebo službenu statistiku, bolje vjerovati tebi i Youtubeu
A 29 hiljada bruto godišnje koje navodiš u SAD-u zarađuju skoro radnici u McDonaldsu što vrte hamburgere Eventualno neki hemičar na praksi ili tek friško zaposlen s fakulteta.

Ne znam u cemu je problem sa stranim jezicima?

Bloo wrote:Ne znam u cemu je problem sa stranim jezicima?

pa iz perspektive amerikanaca

uglavnomja wrote:

Bloo wrote:Ne znam u cemu je problem sa stranim jezicima?

pa iz perspektive amerikanaca

Ah da, oni hablaju jos najmanje 2

Bloo wrote:Ne znam u cemu je problem sa stranim jezicima?

U tome što nisi sposoban ništa da napraviš za globalno tržište, znaš samo da pričaš jezik jednog naroda. To zna takođe i svaki nativni govornik dotičnog naroda bez da ima ikakvo obrazovanje. Recimo da znaš japanski. Zvuči cool jel? Hajd' mi reci šta'š radit u Japanu ako ne znaš ništa drugo?

IceCat wrote:

Bloo wrote:Ne znam u cemu je problem sa stranim jezicima?

U tome što nisi sposoban ništa da napraviš za globalno tržište, znaš samo da pričaš jezik jednog naroda. To zna takođe i svaki nativni govornik dotičnog naroda bez da ima ikakvo obrazovanje. Recimo da znaš japanski. Zvuči cool jel? Hajd' mi reci šta'š radit u Japanu ako ne znaš ništa drugo?

Ne znam stvarno sta cu raditi kao prevodilac.

Pričajte vi šta hoćete, ali Bloo ubi keš freelancanjem.

ExNihilo wrote:Pričajte vi šta hoćete, ali Bloo ubi keš freelancanjem.

Lokalno, ali ne i globalno!

Jos da ruski dobro utvrdim, sky is a limit.

Ajde da kažemo da je tvoja @Trance statistika (koju sastavlja ko zna ko) tačna. To bi izgledalo ovako:

Ako hemičar ima 80K a zna se da inženjeri hemije imaju najmanje dva i po puta više, to znači da je plata inženjera najmanje 200K. Uzimajući u ozir da to nije najplaćenija struka, nego se zna da ljekari (specijalno u SAD) i programeri imaju daleko više, to bi značilo ugrubo da su njihove plate pola miliona ili više. Šta je tebi???

Što se "statistike" tiče, ne moraš vjerovati iskustvima ljudi, gdje bi tamo neka fantomska statistika (koju niko ne može provjeriti) slagala. Ko zna ko to piše, možda baš profesori makijavelisti, posebno sa beskorisnih fakulteta. Sad je pitanje šta bi država imala od toga da plasira njihovu "statistiku"? Pa imala bi, ako fakultet (koliko god kretenski bio) opstane, to je još jedan komunalni poreski obveznik za državnu kasu. A ako se tome doda i kapitalizam i bankarski sistem, posebno u SAD uzimajući u obzir koliki su studentski krediti i koliko je to opšte poznati problem u svijetu, što više studenata to više dugova, tj. novca od kamata bankama.

@Bloo,

Svaka čast, niko ne kaže da je loše biti prevodilac. Ali tvoje "freelance" ne izgleda baš dobro sa perspektive penzionog i zdravstvenog osiguranja koje nadam se sam uplaćuješ jer prema tvojoj priči nisi nigdje oficijelno zaposlen. Dakle ne vidim tu baš neku svijetlu budućnost i nešto što se zove karijera. Snalaziš se od danas do sutra kao nekakav grafički dizajner, što je još jedno krajnje beskorisno zanimanje.

Ti komentari tipa "vidio nešto na netu" sa današnje perspektive nije u redu. Kada sam ja studirao internet je bio rijetkost, ni 1% ljudi nije mu imalo pristup. Ono što pokušavam reći mladim ljudima je da se manu nekakvih "statistika" i da iskoriste prednost interneta tako što će uraditi vlastito istraživanje. Jer ako ja nisam u pravu, ne mogu svi na ovom svijetu biti u krivu ako kažu da na globalnom nivou jedan fakultet ne vrijedi ništa. Tehnologija se mijenja i jasno je da će inženjeri i informatičari imati najviše posla do daleko u budućnost. Zdravstvene potrebe nikada neće izbaciti ljekare, posebno hirurge u kategoriju "nepotrebnih". Ali današnja tehnologija svakako ima tendenciju uništiti veliki broj zanimanja. Danas postoji uređaj "ILI" koji prevodi engleski na perfektan japanski putem specijalnog softvera, ali još nije komercijalizovan. YouTube gdje se demonstrira ova tehnologija imao je desetine miliona pregleda. Isto smo govorili za prve mobilne, privilegija najbogatijih, neće se to lako komercijalizovati a danas svako ima smartphone sa internetom, raznim softverima i šta sve ne. Da li ovaj uređaj "čeka" da ne bi napravio haos izbacujući milione prevodilaca na ulicu i bez posla? Velika je razlika slušati statistiku (koja je posebno prije interneta krajnje pogrešno usmjeravala ljude po pitanju svega i svačega, tj. "spinovala") a druga je stvar imati pristup informacijama i nešto mozga da bi se vidjelo u kom pravcu se razvija tržište rada, roba i usluga u skladu sa današnjom tehnologijom.

IceCat wrote:@Bloo,

Svaka čast, niko ne kaže da je loše biti prevodilac. Ali tvoje "freelance" ne izgleda baš dobro sa perspektive penzionog i zdravstvenog osiguranja koje nadam se sam uplaćuješ jer prema tvojoj priči nisi nigdje oficijelno zaposlen. Dakle ne vidim tu baš neku svijetlu budućnost i nešto što se zove karijera. Snalaziš se od danas do sutra kao nekakav grafički dizajner, što je još jedno krajnje beskorisno zanimanje.

Zapravo freelancam uz stalni posao.
Znaci ugovor o radu plus ugovor o djelu povremeno plus cash na ruke.

Za dobrim prevodiocem je uvijek potraznja...a sve ga je teze naci...
Tak da ne generalisi ..

Pa sta si se ti sa hemijom prepao nece tebe kompjuter zamjenit,i bgt kolika ti je plata a kolika je prosjecna plata u toj drzavi pa toliko kukas

IceCat, uzalud pričaš, narod još uvijek vjeruje u prijeratne mitove o potražnji industrijskih stručnjaka.

I sam sam istraživao stanje na tržištu rada hemijske industrije pa sam došao do nekih informacija da su statistike ACS-a i bls.gov (a BLS vrlo vjerovatno uzima brojke od ACS-a ) netačne u smislu da ACS objavljuje podatke na osnovu uzorka svojih članova koji plaćaju članarinu. Dakle svi ti ljudi rade i vrlo vjerovatno imaju jako dobr pozicije tako da je cijela fama oko prosječne plate takoreći rigged. Uzorku ne pripadaju ljudi iz struke koji nisu članovi a mnogi su underemployed ili rade popuno izvan struke, dakle zaposleni su ali ne rade u struci.

Činjenica je da je nekad jaka hemijska industrija davno preselila na istok, u Indiju i Kinu, pa čak i dobar dio razvoja je outsourcovan. Toliko od mene.