mali jomu wrote:.... zaboravih napisat, nisi ti vidio Stokholma osim na crtanom filmu.
Sve izvire rahatluk i ljubav prema ljudima iz mog malog muje
mali jomu wrote:.... zaboravih napisat, nisi ti vidio Stokholma osim na crtanom filmu.
Bihać se često zaboravi kao pozitivan primjer, valjda zbog toga što se na nas Krajišnike još uvijek često gleda kao "ljute" i "zajebane"Krokodajl wrote:Mislim da je Tuzla vjerovatno najzdravija sredina po tom pitanju u BiH, a da je Zapadna Hercegovina gora nego RS. Što se većinski Bošnjačkih mjesta tiče mislim da su to uglavnom sredine gdje je bilo sukoba ARBiH i -HVO.
Krajina je prica za sebe. Licno sam ih upoznala poslije rata ,vani i ne bih rekla da su 'ljuti-*aebani'. Imaju neke cudne 'filmove u glavi' , ali definitivno nisu nacionalisti.Ironman_88 wrote:Bihać se često zaboravi kao pozitivan primjer, valjda zbog toga što se na nas Krajišnike još uvijek često gleda kao "ljute" i "zajebane"Krokodajl wrote:Mislim da je Tuzla vjerovatno najzdravija sredina po tom pitanju u BiH, a da je Zapadna Hercegovina gora nego RS. Što se većinski Bošnjačkih mjesta tiče mislim da su to uglavnom sredine gdje je bilo sukoba ARBiH i -HVO.![]()
Hrvati kao manjina ne trpe ni najmanje neugodnosti i opstrukcije, živimo kao jedan narod - npr. trenutna situacija u vezi Šantića i Hamde nije izazvala ni mrvicu napetosti ili zahlađenja odnosa među Hrvatima i Bošnjacima u gradu. Najnormalnija je pojava da Bošnjaci i Hrvati u kafiću zajedno gledaju utakmicu Hrvatske reprezentacije uz isticanje hrvatskih simbola i zastava, što je u mnogim drugim krajevima nezamislivo sudeći po drugim iskustvima sa teme. To nama ne predstavlja nikakav problem, pošto se zna da se ti Hrvati identificiraju sa gradom kao svojim i sa BiH kao svojom državom, ali isto tako čuvaju i njeguju svoj identitet i svoje korijene kao što i trebaju.
Uglavnom može se reći da su najveće tenzije u mjestima gdje je bilo najviše sukoba 90ih, ali ipak sam iznenađen da je i dan danas odnos prema manjinama u određenim mjestima još uvijek u tolikoj mjeri zatrovan - valjda treba da prođe još 20ak godina.
Bona period vrhunca ljudske rase i kazes ne valja bit nacionalista, kad ces zivot provest u mrznji ako neces sadmoonca wrote:Krajina je prica za sebe. Licno sam ih upoznala poslije rata ,vani i ne bih rekla da su 'ljuti-*aebani'. Imaju neke cudne 'filmove u glavi' , ali definitivno nisu nacionalisti.Ironman_88 wrote:Bihać se često zaboravi kao pozitivan primjer, valjda zbog toga što se na nas Krajišnike još uvijek često gleda kao "ljute" i "zajebane"Krokodajl wrote:Mislim da je Tuzla vjerovatno najzdravija sredina po tom pitanju u BiH, a da je Zapadna Hercegovina gora nego RS. Što se većinski Bošnjačkih mjesta tiče mislim da su to uglavnom sredine gdje je bilo sukoba ARBiH i -HVO.![]()
Hrvati kao manjina ne trpe ni najmanje neugodnosti i opstrukcije, živimo kao jedan narod - npr. trenutna situacija u vezi Šantića i Hamde nije izazvala ni mrvicu napetosti ili zahlađenja odnosa među Hrvatima i Bošnjacima u gradu. Najnormalnija je pojava da Bošnjaci i Hrvati u kafiću zajedno gledaju utakmicu Hrvatske reprezentacije uz isticanje hrvatskih simbola i zastava, što je u mnogim drugim krajevima nezamislivo sudeći po drugim iskustvima sa teme. To nama ne predstavlja nikakav problem, pošto se zna da se ti Hrvati identificiraju sa gradom kao svojim i sa BiH kao svojom državom, ali isto tako čuvaju i njeguju svoj identitet i svoje korijene kao što i trebaju.
Uglavnom može se reći da su najveće tenzije u mjestima gdje je bilo najviše sukoba 90ih, ali ipak sam iznenađen da je i dan danas odnos prema manjinama u određenim mjestima još uvijek u tolikoj mjeri zatrovan - valjda treba da prođe još 20ak godina.
Ali , zene ubise...![]()
![]()
https://www.klix.ba/vijesti/bih/nakon-r ... /171227036Oko 2,2 miliona građana BiH napustilo je svoje domove od početka rata do 1995. godine, a prema podacima međunarodnih organizacija, vratilo se ukupno 1.025.011 osoba. Od toga broja, njih oko 72 posto se vratilo u FBiH, oko 26 posto u RS i oko 2 posto u Brčko distrikt.
Naravno, lahko je laprdati u skoro homogenoj sredini o toleranciji kad si pripadnik vecinske grupe.Bodkin wrote:Na ovoj temi fakat trebaju pisati samo oni koji su manjina, a ne da ljudi govore kome je gdje bolje proizvoljno
http://www.statistika.baSmijem se kladiti da se većina vratila među Bošnjake i jako mali broj među Hrvate.
Kako misliš najzanimljivija situacija?demagog wrote:I sam sam pretpostavio da je velicina grada bitna po tom pitanju zbog relativne anonimnosti u vecim gradovima.
Koliko sam upratio po medijskim izvjestajima cini mi se da su sela grupisana po nacionalnoj pripadnosti (vjerujem da su i prije rata u dobroj mjeri bila, a sad pogotovo) tako da je najzanimljivija situacija u tim sredinama srednje velicine.
Pa i to pleme u srednjoj Africi su isto tako ljudi koji zive svoj teski zivot i bore se sa ovakvim ili onakvim problemima.djana77 wrote:Kako misliš najzanimljivija situacija?demagog wrote:I sam sam pretpostavio da je velicina grada bitna po tom pitanju zbog relativne anonimnosti u vecim gradovima.
Koliko sam upratio po medijskim izvjestajima cini mi se da su sela grupisana po nacionalnoj pripadnosti (vjerujem da su i prije rata u dobroj mjeri bila, a sad pogotovo) tako da je najzanimljivija situacija u tim sredinama srednje velicine.![]()
Misliš da je zanimljivo čuti ili pročitati kako je ljudima koji žive svoj teški život,boreći se sa nedostatkom posla,tolerancije ili nečeg trećeg ili ti je zanimljivo kao posmatranje nekog plemena u srednjoj Africi?
Evo ja iz prve ruke, kao navijač boljeg sarajevskog premijerligaša živim u Tuzlanskom naselju Tušanj i apsolutna sam manjina, patnja je to prava... Al navikao sam setriconja wrote:Naravno, lahko je laprdati u skoro homogenoj sredini o toleranciji kad si pripadnik vecinske grupe.Bodkin wrote:Na ovoj temi fakat trebaju pisati samo oni koji su manjina, a ne da ljudi govore kome je gdje bolje proizvoljno
Krokodajl wrote:Povratnik, RS, Posavina.
Što se fizičke sigurnosti tiče, prijetnja svakako postoji, ali manje više to se svodi na pojedine periode godine, i iz godine u godinu je toga manje.
Najkritičniji su praznici i predizborne kampanje. Za Ramazan se često desi da se okupe tako u blizini džamije i urliču, ili puštaju nacionalističku muziku, pogotovo u "udarnim" terminima tipa prva teravija, lejeltul kadr.
Kada se dese kakve napetosti na višim instancama onda se to odma prenosi i na niže nivoe, recimo kada je bilo priznanje Kosova pun kurac grafita je pošaran diljem gradova RS, naravno Turci u prvom redu za klat, onda kada su ove presude i to, kada je bilo ono za 9. Januar i zabranu, pa referendum, pravo je napeto.
Što se tiče vlasti, nisam do sada primjetio da u toj papirologiji i birokratiji postoji neka segregacija jer nisi Srbin, odnosno jednako su neučinkoviti prema svima, čitaj - treba ti štela. Ako imaš sreću pa živiš u sredini gdje ima veći broj Bošnjaka i da pri tome neka od Bošnjačkih stranaka participira u vlasti onda imaš veće šanse da nađeš štelu.
Neke stvari moraš progutat i prešutit, državne institucije većinom imaju krsne slave i otvoreno se obilježavaju vjerski praznici, za božić ispred policije badnjak, pop kadi osveštava, školski praznik je Sveti Sava kada se i obilježavaju priredbe, plan i program je mahom prilagođen Srbima i Srpskoj kulturi/historiji, pa ti djeca znaju koliko kiše pada u Pirotu al ne znaju recimo gdje se nalazi Travnik.
Sport i sportske priredbe su uglavnom bazirane na praćenju Srpske reprezentacije, Srpskih uspjeha i Srpskih klubova, i to su dosta kritični trenuci i da živiš u RS molio bi Boga da BiH i Srbija nikad ne zaigraju ni u čemu, a još manje da Bosna pobjedi, pogotovo u fudbalu recimo.
Ne mora značiti da ćeš se ti naići na udaru direktno, ali indirektno sigurno da, jer ćep zasigurno hodajući ulicom naslušati se prijetnja i prozivki, ja sam slične slušao kada su se tek obnavljale džamije pa je ljudima smetao ezan, pa smanjiš ezan pa im smeta zastava za Bajram, najradije bi opet srušili džamiju, prošle godine je u Doboju organizovan iftar na otvorenom ispred džamije u organizaciji neke Turske organizacije, "navijači" partizana i zvezde uz popratnu ikonografiju su rastjerali narod.
Sa nekim stvarima naučiš živit, recimo da ti na kući ispred bandere bude zalijepljen poster Srpske Radikalne Stranke i Šešeljovom facom u vrijeme predizborne kampanje, da se ulice zovu "Srpskih Sokolova" "Vojske Republike Srpske" pa do "Đenerala Draže".
Za prigodne praznike se naravno održavaju i prigodne manifestacije, promocija knjige "Četnički pokret i otpor na Vučijaku" ili tako nešto, pa onda bivši borci RS paradiraju ulicama noseći zastave, što je sve zakonski uredu, ali kao nekome koji je prošao golgotu od te iste vojske, kojem je kuća spaljena, porodica pobijena, nije ti svejedno kada to sve gledaš jer evocira uspomene.
Teško je djeci objasniti neke stvari, pogotovo kada su mlađa, zašto ne možeš na trgu gledati prenos utakmice BiH kao što to rade u Tuzli, Sarajevu, zašto ne možeš auto okititi zastavama i svirati ulicom kada pobjedi, zašto na tjelesni ne može obuć pjanićev dres a drugar iz klupe može kolarova.
Ne kažem da bi se išta desilo, ne znam, al jednostavno želiš kao roditelj izbjeći neugodnosti eventualne poučem ličnim iskustvom.
Kada su svadbe i svatovi to je isto dosta "gutavo" na stranu koreografija, al ako imaš koga da se ženi u komšiluku, nije svejedno kada u jedan-dva u jutro slušaš marš na Drinu i rafale u zrak, ostanu posljedice jbg. čovjek si.
Nekad, nako nekog dužeg perioda duševnog mira (kada prođe recimo par mjeseci bez ikakvih trzavica) i onda kada se desi nešto što te jednostavno pogodi i evocira opet uspomene, ja sam takav trenutak imao kada su Hrvatski generali oslobođeni, do tog trenutka par sedmica ili mjeseci bilo je sve ok, i onda počneš živit punim plućima, čiste glave, i onda sud oslobodi Markača i Gotovinu, i onda odjednom preko noći kao da se sve povampiri.
Čitav kraj oblijepljen plakatima đavola sudije Merona, heroja Ratka Mladića i Radovana Karadžića, "Duvaće oluja u suprotnom smjeru", nož žica srebrenica, i onda to te jednostavno tako sjebe da par dana nemoš doći sebi, naravno ako živiš u sredini sa malo povratnika teško ti je to s kime i podijeliti, nemoš otići na kafu tek tako i pričati o nekim stvarima koje te pritišću, jer ne znaš ko sluša, a uvijek je nešto tu, zaustavi te policija isto ti nije svejedno, jer isti policajac je i sada ko i 92-e, isti oficir, isti političari, iste face, samo nova odijela.
Odeš na pijacu kupiti kupus, na istom štandu i kalendari sa likom predsjednika Karadžića.
Predizborna kampanja, u jutro te budi golf dvojka i "Hriste Bože presveti i sveti, Srpska zemlja kroz oblake leti", uz poziv na "zbor te i te stranke u tu i tu tad i tad".
Fizičkog nasilja nema više, al psihičko je itekako tu.
Normalan ostat nećeš.
P.S.
Kao nepripadnik VRS isto tako nemaš nikakve beneficije iako si bio borac u ratu jelte, pa prava ostvaruješ na tlu Federacije, a ako živiš daleko od Federacije onda je to zajebano, jer valja ići u Tuzlu, Bihać, Sarajevo rješavati papirologiju.
Jeste ako neko ne nazove policiju, policija ima osnova da zbog takvih pjesama podnese prijavu za remećenje javnog reda i mira.triconja wrote:Nedavno sam cuo(prolazio) da je u jednom selu (necu otkriti kojem) gdje su hrvati apsolutna manjina pustali citav dan ustaske pjesme i niko im nista nije uradio (neka svadba bila). Eto sta ti je tolerancija (kofol). Da li je moguce obratno?
Mislim da ima u ovome dosta istine. Malo poslije rata, cuo sam pricu od lika iz Mostara koji je bio u Bihacu nekim poslom i vidio svatove sa sahovnicama prolaze kroz grad i nije mogao doci sebi. Nama je to tada zvucalo nevjerovatno.Ironman_88 wrote:Bihać se često zaboravi kao pozitivan primjer, valjda zbog toga što se na nas Krajišnike još uvijek često gleda kao "ljute" i "zajebane"Krokodajl wrote:Mislim da je Tuzla vjerovatno najzdravija sredina po tom pitanju u BiH, a da je Zapadna Hercegovina gora nego RS. Što se većinski Bošnjačkih mjesta tiče mislim da su to uglavnom sredine gdje je bilo sukoba ARBiH i -HVO.![]()
Hrvati kao manjina ne trpe ni najmanje neugodnosti i opstrukcije, živimo kao jedan narod - npr. trenutna situacija u vezi Šantića i Hamde nije izazvala ni mrvicu napetosti ili zahlađenja odnosa među Hrvatima i Bošnjacima u gradu. Najnormalnija je pojava da Bošnjaci i Hrvati u kafiću zajedno gledaju utakmicu Hrvatske reprezentacije uz isticanje hrvatskih simbola i zastava, što je u mnogim drugim krajevima nezamislivo sudeći po drugim iskustvima sa teme. To nama ne predstavlja nikakav problem, pošto se zna da se ti Hrvati identificiraju sa gradom kao svojim i sa BiH kao svojom državom, ali isto tako čuvaju i njeguju svoj identitet i svoje korijene kao što i trebaju.
Uglavnom može se reći da su najveće tenzije u mjestima gdje je bilo najviše sukoba 90ih, ali ipak sam iznenađen da je i dan danas odnos prema manjinama u određenim mjestima još uvijek u tolikoj mjeri zatrovan - valjda treba da prođe još 20ak godina.
E, sada bi trebao proci kroz neko selo gdje su 'ovi drugi' manjina, pa cuti sta se prica?triconja wrote:Nedavno sam cuo(prolazio) da je u jednom selu (necu otkriti kojem) gdje su hrvati apsolutna manjina pustali citav dan ustaske pjesme i niko im nista nije uradio (neka svadba bila). Eto sta ti je tolerancija (kofol). Da li je moguce obratno?
ma glupost,ovo nije moje iskustvobulevarmostar wrote:Mislim da ima u ovome dosta istine. Malo poslije rata, cuo sam pricu od lika iz Mostara koji je bio u Bihacu nekim poslom i vidio svatove sa sahovnicama prolaze kroz grad i nije mogao doci sebi. Nama je to tada zvucalo nevjerovatno.Ironman_88 wrote:Bihać se često zaboravi kao pozitivan primjer, valjda zbog toga što se na nas Krajišnike još uvijek često gleda kao "ljute" i "zajebane"Krokodajl wrote:Mislim da je Tuzla vjerovatno najzdravija sredina po tom pitanju u BiH, a da je Zapadna Hercegovina gora nego RS. Što se većinski Bošnjačkih mjesta tiče mislim da su to uglavnom sredine gdje je bilo sukoba ARBiH i -HVO.![]()
Hrvati kao manjina ne trpe ni najmanje neugodnosti i opstrukcije, živimo kao jedan narod - npr. trenutna situacija u vezi Šantića i Hamde nije izazvala ni mrvicu napetosti ili zahlađenja odnosa među Hrvatima i Bošnjacima u gradu. Najnormalnija je pojava da Bošnjaci i Hrvati u kafiću zajedno gledaju utakmicu Hrvatske reprezentacije uz isticanje hrvatskih simbola i zastava, što je u mnogim drugim krajevima nezamislivo sudeći po drugim iskustvima sa teme. To nama ne predstavlja nikakav problem, pošto se zna da se ti Hrvati identificiraju sa gradom kao svojim i sa BiH kao svojom državom, ali isto tako čuvaju i njeguju svoj identitet i svoje korijene kao što i trebaju.
Uglavnom može se reći da su najveće tenzije u mjestima gdje je bilo najviše sukoba 90ih, ali ipak sam iznenađen da je i dan danas odnos prema manjinama u određenim mjestima još uvijek u tolikoj mjeri zatrovan - valjda treba da prođe još 20ak godina.
Ne znaci da su ostali tolerantni. Mozda vise da suMislim da ima u ovome dosta istine. Malo poslije rata, cuo sam pricu od lika iz Mostara koji je bio u Bihacu nekim poslom i vidio svatove sa sahovnicama prolaze kroz grad i nije mogao doci sebi. Nama je to tada zvucalo nevjerovatno.
cisto sumnjam da se desilo tako nestomoonca wrote:Ne znaci da su ostali tolerantni. Mozda vise da suMislim da ima u ovome dosta istine. Malo poslije rata, cuo sam pricu od lika iz Mostara koji je bio u Bihacu nekim poslom i vidio svatove sa sahovnicama prolaze kroz grad i nije mogao doci sebi. Nama je to tada zvucalo nevjerovatno.