Jasni i nejasni ajeti?

[zagortenej]

a Knjiga (Kitab) i Kur'an nisu sinonimi.

Alif. Lam. Ra.To su znaci Kitaba i Kur’ana jasnog! (15:1)

[Nurudin]

Upravo tako. 'Glavnina knjige' je tumacenje koje odvodi u pravcu primiticnih beduinskih shvatanja. 'Majka knjige' je nesto sto logicki, hronoloski i kvalitativno prethodi knjizi kao izrazu jezika kao sredstva za izrazavanje umskih koncepata. Sam Kuran, na drugom mjestu o Majci knjige govori na nacin da je uzdignuta, nepromjenjiva i kod Allaha, dok se ajeti knjige 'spustaju' i podlozni su razlicitim shvatanjima.

Cak ni hadisi o Majci knjige ne govore kao o glavnini knjige.
Mutešabihat, nejasni ili alegorijski ajeti su svi ajeti 'spustene' i izrecene knjige, tj. kompletan sadrzaj mushafa. Ne trena nikakav jaci dokaz za to do gledanja oko sebe. Nema nijedan ajet jednoznacno shvacen od svih.

ima smisla

[dadinjo33]

Ima i vise kad se na pravim mjestima naprave pauze u citanju tog ajeta. Ali, o tom-potom.

[dadinjo33]

a Knjiga (Kitab) i Kur'an nisu sinonimi.

Alif. Lam. Ra.To su znaci Kitaba i Kur’ana jasnog! (15:1)

Svakako. Negativnom analogijom, kitab je nejasan, za razliku od Kur'ana jasnog.

[Nurudin]

a Knjiga (Kitab) i Kur'an nisu sinonimi.

Alif. Lam. Ra.To su znaci Kitaba i Kur’ana jasnog! (15:1)

Svakako. Negativnom analogijom, kitab je nejasan, za razliku od Kur'ana jasnog.

Rumi je još rekao : "Tišina je božiji govor , ostalo su samo slabi prijevodi".
Odnosno Kur'an je ne-umski direktan uvid , jasnoća bez riječi kao posrednika, nema dvomljenja jer nema uma.
Dok je Mushaf ovo drugo

[harač]

oni koriste rijec "nauka" u ovom kontekstu zasluzuju gore od dzehenema

[dadinjo33]

@Nurudin, ali sta bi bilo s religijom i klerom kao posrednikom do 'ispravnog' razumijevanja da se tako gleda na to? Pa ima i onaj ajet iz sure Pauk koji direktno kaze gdje se nalaze jasni ajeti, razrjesava sve dileme. Eeh...Ali je svakako lakse ljudima da budu ovce, imaju besplatno sisanje, a hodze s makazama dobijaju novce. Keramet

[Nurudin]

@Nurudin, ali sta bi bilo s religijom i klerom kao posrednikom do 'ispravnog' razumijevanja da se tako gleda na to? Pa ima i onaj ajet iz sure Pauk koji direktno kaze gdje se nalaze jasni ajeti, razrjesava sve dileme. Eeh...Ali je svakako lakse ljudima da budu ovce, imaju besplatno sisanje, a hodze s makazama dobijaju novce. Keramet

To su posrednici kao kod ove situacije sa malinama. Proizvođačima cijena 1km, a dok dođe na tržište, 300 grama košta
3 eura. Jedino se isplati ako nema posrednika

[dadinjo33]

Pa hodze i govore da je islamska religija iznad ostalih zato sto nema posrednika do boga. Islamski kredo, jbt

[Nurudin]

Pa hodze i govore da je islamska religija iznad ostalih zato sto nema posrednika do boga. Islamski kredo, jbt

Nema posrednika osim posrednika

[Nurudin]

Ili ono :
"prenosi se od Ebu...(pa onda sened od 10 ljudi)...da u islamu nema posrednika "

[mali jomu]

Ili ono :
"prenosi se od Ebu...(pa onda sened od 10 ljudi)...da u islamu nema posrednika "

Resullullah je posrednik.....

Poslanici su posrednici....

svi vjerski ljudi su posrednici.....


svaki u senedu je posrednik........

[zagortenej]

ima nešto što se objavljuje Poslaniku, da prenese ljudima.

i nešto što se objavljuje ljudima, pa da im Poslanik objasni.

i objavljujemo tebi Opomenu (Zikr), da objasniš ljudima ono šta im se objavljuje, i da bi oni razmišljali.

[mali jomu]

ima nešto što se objavljuje Poslaniku, da prenese ljudima.

i nešto što se objavljuje ljudima, pa da im Poslanik objasni.

i objavljujemo tebi Opomenu (Zikr), da objasniš ljudima ono šta im se objavljuje, i da bi oni razmišljali.

Razlika je od koga neko nesto uzima (prihvata).......

[djkurt]

Ma vi ste meni svi opičeni, dugo vremena čitam većinu ovih tema vezano za vjerske teme, i ono što vam svima mogu reći je da jedino što je važno prilikom interpretiranja vjere je u stvari kakav je insan čovjek koji interpretira vjerske objave. Tj. ako ima namjeru da loše inerpretira (tj loš je čovjek sam po sebi) to će i uraditi i naći će uporište u istim, ako je pak dobar čovjek onda će na isti način vjerske knjige inerpretirati na doar/moralan način. I suština je sva u tome, sve ostalo vam je, što bi u nas u narodu rekli, palamuđenje/nadmudrivanje sa željom da se nešto omalovaži ili uzdigne. i možete vi sad ovaj moj komentar pljuvati ili odobravati ali navedene činjenice se neće promijeniti.

[mali jomu]

Ma vi ste meni svi opičeni, dugo vremena čitam većinu ovih tema vezano za vjerske teme, i ono što vam svima mogu reći je da jedino što je važno prilikom interpretiranja vjere je u stvari kakav je insan čovjek koji interpretira vjerske objave. Tj. ako ima namjeru da loše inerpretira (tj loš je čovjek sam po sebi) to će i uraditi i naći će uporište u istim, ako je pak dobar čovjek onda će na isti način vjerske knjige inerpretirati na doar/moralan način. I suština je sva u tome, sve ostalo vam je, što bi u nas u narodu rekli, palamuđenje/nadmudrivanje sa željom da se nešto omalovaži ili uzdigne. i možete vi sad ovaj moj komentar pljuvati ili odobravati ali navedene činjenice se neće promijeniti.

.... jednostavno, kratko i sasvim jasno

[arzuhal]

U sklopu islamskih nauka postoji i nauka tefsira, tumačenja Kur'ana, odnosno kur'anskih ajeta, a u sklopu nje i poznate vrste tumačenja: tumačenja Kur'ana Kur'anom (kada se jedan ajet pojašnjava drugim ajetom), zatim tradicionalni tefsir tumačenja Kur'ana sunnetom/hadisom Allahovog poslanika, alejhi selam, pa postoji racionalistički (mu'tezilski) pristup tumačenju Kur'ana, pa stilistički, sufijski, tematski...

Ova tema je - čini se očitim u njenom uvodnom postu - otvorena u okviru jednog također starog pristupa tumačenju Kur'ana - sigurno jednog od najranijih i najstarijih kojeg su utemeljili mekanski mnogobošci i skeptici u svom odnosu spram Allaha, islama, Kur'ana, Muhammeda, alejhi-selam - a mogli bismo takav tefsir danas krstiti kao sofističko tumačenje Kur'ana.

Sofia, grč. inače znači mudrost (kao u kovanici filozofija, ljubav prema mudrosti, mudroljublje), ali sofistika (sophisma, grč. lukavstvo, zavaravanje) ne označava mudrost, nego mudrovanje ili, kako bi se to kod nas u našem dobrom narodu reklo, mudroserstvo. Sofistika predstavlja sposobnost diskutovanja ili govorničku vještinu kojom se želi neka izrečena smicalica i podvala učiniti mudrom, logičnom, učenom i istinitom. Sofizam je prividno logičan, namjerno izvučen ili iskonstruisan netačan zaključak. "Lažni argument stvoren u svrhu racionalizacije već donete odluke ili namernog zavođenja sagovornika na pogrešan trag."

U skladu s takvim, sofističkim pristupom Kur'anu, i u skladu s ranije donijetom namjerom da se Kur'an što više banalizuje i obesmisli, a smisao izvrne, te da se navodi na pogrešne zaključke kada se govori o Kur'anu u cjelini ili pojedinim njegovim ajetima, sasvim je jasno da se takvim sofističkim pristupom svi ajeti čine nejasnim, a ne tek, kako to Kuran sam kaže, manji njegov dio, odnosno manji broj ajeta. Odjednom, kroz optiku sofističkog tefsira, sav Kur'an postaje nejasan. Tako sofistika dovodi do potpune nejasnosti i s obzirom na samu sebe, s obzirom na svoju bit, nemoguće je napustiti vlastitu nejasnost, nekonzistentnost, neuvjerljivost. Kur'an, govoreći o sofističkom pogledu na njega samog i nastojanju da se sofistički čita, razumijeva i tumači Kur'an, kaže (u jednom od prevoda značenja na bosanskom jeziku):

...ali Mi smo na srca njihova zastore stavili, da Kur'an ne bi razumjeli, i gluhim ih učinili, pa i ako bi sve dokaze vidjeli, opet u njih ne bi povjerovali. A kada ti dolaze da se s tobom raspravljaju, govore oni koji ne vjeruju: "To su samo izmišljotine naroda davnašnjih!"

Sofističko, mudrosersko tumačenje Kur'ana i nastojanja da se njegovo obesmišljavanje prikaže logičnim, učenim, argumentovanim - uz nastojanja da se, koliko se to već može, prikriju oholost i nadmenost koju temelji taj cinički oblik svijesti - jedan derviš je, u kratkoj poemi, uporedio s balonom od sapunice...






No, ne žurimo! Sačekajmo (kako nas Kur'an savjetuje) da vidimo šta će sve ovaj sofistički pristup tumačenju Kur'ana izroditi u nastavku cijele priče, do kojih sve nejasnosti će nas dovesti, do kakvih začudnih zaključaka i nevjerovatnih objašnjenja!

[zagortenej]

bolje i sofistiĆki nego seksistiĆki, da ne kažem šta drugo:

Seid b. Mensur veli: “Kazivao nam je Sufjan, od Amra, da je Ikrime, tumačeći ajet: ‘Stanovnici Dženneta uživat će toga dana u blagodatima, veseli i radosni” (Jasin, 55), rekao: ‘Ovo znači: u razdjevičenju, tj. uzimanju nevinosti djevicama.’”

Ikrime je poznati tabiin i čuveni tumač Kur'ana.

Sujuti prenosi da je Ibn Tejmije rekao: “Najučeniji ljudi u tefsiru su iz Mekke, jer su prijatelji Ibn Abbasa, kao što su Mudžahid, Ata b. Ebu Rebbah, Ikrime Mevla b. Abbas, Se‘id b. Džubejr i Tavus.” Mudžahid b. Džeber je bio najpouzdaniji u prenošenju od Ibn Abbasa, zbog toga se Šafija, El-Buhari i drugi učenjaci oslanjaju na njegov tefsir. Ata b. Ebi Rebbah i Se‘id b. Džubejr334 su također bili pouzdani u prenošenju od Ibn Abbasa. Sufjan es-Sevri kaže: “Uzmite tefsir od četverice: Se‘ida b. Džubejra, Mudžahida, Ikrime i Dahhaka.” Katade kaže: “Najučeniji tabi‘ini su četverica: Ata b. Ebu Rebbah, koji je bio najpoznatiji u vjerskim obredima, Se‘id b. Džubejr, koji je bio najpoznatiji u vjerskim obredima i tefsiru.” Ebu Hanife kaže: “Nisam sreo boljeg od Ataa.” Za Ikrimu Mevla b. Abbasa Eš-Ša‘bi kaže: “Niko nije bio bolji poznavalac Božije Knjige od Ikrime.” Ikrime kaže: “Ibn Abbas je stavljao na moje noge podvezač i podučavao me Kur’anu i Sunnetu.” Među ovim spomenutim je i Tavus b. Kejsan el-Himejri.

ulema je uvijek najbolje tumačila, onako kako je Allah mislio da kaže
naravno da je ajet sad jasan, kad ga protumači ulema.

[mali jomu]

Sofističko, mudrosersko tumačenje Kur'ana i nastojanja da se njegovo obesmišljavanje prikaže logičnim, učenim, argumentovanim - uz nastojanja da se, koliko se to već može, prikriju oholost i nadmenost koju temelji taj cinički oblik svijesti - jedan derviš je, u kratkoj poemi, uporedio s balonom od sapunice...

[Nurudin]

Ova tema je - čini se očitim u njenom uvodnom postu - otvorena u okviru jednog također starog pristupa tumačenju Kur'ana - sigurno jednog od najranijih i najstarijih kojeg su utemeljili mekanski mnogobošci i skeptici u svom odnosu spram Allaha, islama, Kur'ana, Muhammeda, alejhi-selam - a mogli bismo takav tefsir danas krstiti kao sofističko tumačenje Kur'ana.

Ti mekanski mnogobošci spadaju u prvu generaciju ili ashabe?

[mali jomu]

... sofistika (sophisma, grč. lukavstvo, zavaravanje) ne označava mudrost, nego mudrovanje ili, kako bi se to kod nas u našem dobrom narodu reklo, mudroserstvo. Sofistika predstavlja sposobnost diskutovanja ili govorničku vještinu kojom se želi neka izrečena smicalica i podvala učiniti mudrom, logičnom, učenom i istinitom. Sofizam je prividno logičan, namjerno izvučen ili iskonstruisan netačan zaključak. "Lažni argument stvoren u svrhu racionalizacije već donete odluke ili namernog zavođenja sagovornika na pogrešan trag."

[Diwan]

... sofistika (sophisma, grč. lukavstvo, zavaravanje) ne označava mudrost, nego mudrovanje ili, kako bi se to kod nas u našem dobrom narodu reklo, mudroserstvo. Sofistika predstavlja sposobnost diskutovanja ili govorničku vještinu kojom se želi neka izrečena smicalica i podvala učiniti mudrom, logičnom, učenom i istinitom. Sofizam je prividno logičan, namjerno izvučen ili iskonstruisan netačan zaključak. "Lažni argument stvoren u svrhu racionalizacije već donete odluke ili namernog zavođenja sagovornika na pogrešan trag."

divno si velečasni opisao samog sebe, svaka ti čast

[dadinjo33]

Pa dobro, šupljiranje, patetika, demagogija...su osnovna osobina potrebna za dobrog hodžu, popa i slično. Oni što se šišaju ne vole šutljive frizere, a kako se u principu radi o plaćen(ičk)om poslu, kroz istoriju je uloga klera bila da nalazi teološka opravdanja za sve što vladar naredi, a to je često bilo suprotno teološkim opravdanjima izakrobatisanim za prethodnog vladara. Akrobacija na akrobaciju, konstantno muljanje je srž tog poziva. Kler je uvijek bio oruđe sistema, neovisno o ideološkom predznaku sistema. Da, čitav arzin post, a to je i duh u kojem generalno piše, je udžbenički primjer šupljiranja ili, kako on dobro reče, mudroserstva.

Odgovor klera na tuđe argumente kroz istoriju nikad nije bilo snaga argumenta, nego argument snage, od katoličke preko islamske inkvizicije. Nije to samo Haladž, znali su oni narediti da se kakvog nepodobnog pjesnika i živog oguli. Genetski su uvježbali parole i šupljake o vanjskom neprijatelju, potrebi uklanjanja istih i homogenizaciji stada/krda, ovisno o stilskim preferenijama korisnika figurativnog govora.

Azro, daj nam jedan jasan ajet, da razjasnimo njegovu jasnost, može li?

[mali jomu]

divno si velečasni opisao samog sebe, svaka ti čast

.... jedno je otkrit opis nekog drugog, a totalno je drugo otkrit opis samoga sebe

[dadinjo33]

bolje i sofistiĆki nego seksistiĆki, da ne kažem šta drugo:

Seid b. Mensur veli: “Kazivao nam je Sufjan, od Amra, da je Ikrime, tumačeći ajet: ‘Stanovnici Dženneta uživat će toga dana u blagodatima, veseli i radosni” (Jasin, 55), rekao: ‘Ovo znači: u razdjevičenju, tj. uzimanju nevinosti djevicama.’”

Ikrime je poznati tabiin i čuveni tumač Kur'ana.

Sujuti prenosi da je Ibn Tejmije rekao: “Najučeniji ljudi u tefsiru su iz Mekke, jer su prijatelji Ibn Abbasa, kao što su Mudžahid, Ata b. Ebu Rebbah, Ikrime Mevla b. Abbas, Se‘id b. Džubejr i Tavus.” Mudžahid b. Džeber je bio najpouzdaniji u prenošenju od Ibn Abbasa, zbog toga se Šafija, El-Buhari i drugi učenjaci oslanjaju na njegov tefsir. Ata b. Ebi Rebbah i Se‘id b. Džubejr334 su također bili pouzdani u prenošenju od Ibn Abbasa. Sufjan es-Sevri kaže: “Uzmite tefsir od četverice: Se‘ida b. Džubejra, Mudžahida, Ikrime i Dahhaka.” Katade kaže: “Najučeniji tabi‘ini su četverica: Ata b. Ebu Rebbah, koji je bio najpoznatiji u vjerskim obredima, Se‘id b. Džubejr, koji je bio najpoznatiji u vjerskim obredima i tefsiru.” Ebu Hanife kaže: “Nisam sreo boljeg od Ataa.” Za Ikrimu Mevla b. Abbasa Eš-Ša‘bi kaže: “Niko nije bio bolji poznavalac Božije Knjige od Ikrime.” Ikrime kaže: “Ibn Abbas je stavljao na moje noge podvezač i podučavao me Kur’anu i Sunnetu.” Među ovim spomenutim je i Tavus b. Kejsan el-Himejri.

ulema je uvijek najbolje tumačila, onako kako je Allah mislio da kaže
naravno da je ajet sad jasan, kad ga protumači ulema.

A ti kao nisi na prvu pomislio da je upravo stalno razdjevičavanje očiti smisao tog jasnog ajeta o džennetlijskom uživanju? Tj. jasno je iz drugih jasnih ajeta da su džennetlije samo muškarci, hurije su svakako sredstvo naslade, a ne ličnosti, što sve svakako zna i Ikrima, najbolji poznavalac Božije knjige.