Pravnici imaju obicaj reci da Ustav nije samo temeljni pravni akt, vec je i kulturna cinjenica koja reflektira opsti duhovni status drzavne zajednice.
, pise Edin Sarcevic (Priv.-Doz. Dr.Universität Leipzig),
Ustav socijalisticke RBiH koji je bio na snazi 1991. god. predstavljao je pravni izraz drzavnosti BiH, ciji su temelj bili ZAVNOBiH i antifasisticki rat. Ovaj Ustav je sadrzavao pravne okvire koji su vodile RBiH njenoj nezavisnosti i medjunarodnom priznanju. Za trojicu celnika tada vladajucih nacionalnih stranaka ovo je bio
(sto je podrazumijevalo da ga treba ukinuti) mada je njime, prvi put nakon gubljenja drzavnosti u srednjem vijeku, BiH pravnim aktom definirana kao drzava. Osim toga, amandmanima iz 1991. i 1992. Ustav socijalisticke RBiH je ociscen od ideoloskih elemenata tako da se doslo do gradjanskog Ustava koji u kvalitetu nije zaostajao, prema misljenjima pravnih eksperata, iza ustava zemalja visoke demokratije. Iz dva potpuno suprotna ugla, Ustav RBiH se istovremeno pojavio kao glavni problem za velikosrpske nacionaliste i lidere SDA. Promotori politike SDS-a su zeljeli objediniti ono sto je prema njihovom misljenju predstavljalo srpski nacionalni prostor, trazeci duhovnost, nacionalnost i teritorijalnost za Srbe.
.
Kada je 1991. u Skupstini RBiH, SDA podnijela prijedlog o Memorandumu o suverenosti, na prijedlog tadasnjeg predsjednika Skupstine
formirana je Radna grupa koja je trebala naci kompromisno rjesenje o Memorandumu o suverenosti.
Na zatvorenoj sjednici tokom vikenda 12. i 13. oktobra, predsjednik Predsjednistva Alija Izetbegovic kaze:
.
Relativiziranjem ustavnog, drzavnog i teritorijalnog integriteta BiH, srpski zahtjevi su dobijali na legitimnosti.
U oktobru 1991. poslanici republicke Skupstine (clanovi SDS-a, SPO-a i poslanici Srbi clanovi stranke reformista) donijeli su odluku o proglasenju Srpske skupstine. Skupstina srpskog naroda je u martu 1992. donijela Ustav "srpske republike BiH" kojim je ona definirana kao drzava srpskog naroda i gradjana koji u njoj zive. Teritorij srpske republike je odredjen na nacin koji je tesko svrstati u poznate forme ustavnog definiranja drzavne teritorije:
Poslije toga, pravno je definirana i Herceg Bosna. U medjuvremenu, BiH je prestala biti socijalisticka i prestala biti republika. Sporazumom o provedbi odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda koji je postignut ovih dana BiH se polako vraca svojim starim ustavnim principima koji joj jedino omogucavaju da funkcionise kao drzava.
[b][size=150]BOSNA I HERCEGOVINA[/size][/b] wrote:Bosna i Hercegovina je slozena drzava koja se sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Opcim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini, parafiranim 21.11.1995. u Daytonu i potpisanim 14.12.1995. u Parizu dogovorena su temeljna nacela drzavno - pravnog ustrojstva Bosne i Hercegovine. Republika Bosna i Hercegovina, cije je zvanicno ime od stupanja na snagu Opsteg okvirnog sporazuma za mir " Bosna i Hercegovina ", nastavila je svoje pravno postojanje po medjunarodnom pravu kao drzava sa unutrasnjom strukturom modificiranom Ustavom Bosne i Hercegovine i sa postojecim medjunarodno priznatim granicama.
DRZAVNO USTROJSTVO
PARLAMENTARNA SKUPŠTINA BOSNE I HERCEGOVINE
Predstavnicki /Zastupnicki dom
Dom naroda
Izvršna vlast:
Predsjedništvo BiH
Vijece ministara BiH
Sudska/sudbena vlast
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Visoko sudsko/sudbeno i tužilacko/tužiteljsko vijece Bosne i Hercegovine
Sud Bosne i Hercegovine
Tužilaštvo/tužiteljstvo Bosne i Hercegovine
Pravobranilaštvo/Pravobraniteljstvo Bosne i Hercrgovine
Ombudsmen/Ombudsman za ljudska prava Bosne i Hercegovine
Dom za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu
USTAV BOSNE I HERCEGOVINE
Preambula
Oslanjajuci se na postovanje ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti,
Posveceni miru, pravdi, toleranciji i pomimirenju,
Ubijedjeni da demokratski organi vlasti i pravicne procedure najbolje stvaraju miroljubive odnose unutar prularistickog drustva,
U zelji da podstaknu opce blagostanje i ekonomski razvoj kroz zastitu privatnog vlasnistva i unapredjenje trzisne privrede,
Vodjeni ciljevima i nacelima Povelje Ujedinjenih naroda,
Opredijeljeni za suverenitet, teritorijalni integritet i politicku nezavisnost Bosne i Hercegovine u skladu sa medjunarodnim pravom,
Odlucni da osiguraju puno postovanje medjunarodnog humanitarnog prava,
Inspirisani Univerzalnom Deklaracijom o ljudskim pravima, Medjunarodnim paktovima o gradjanskim i politickim pravima, odnosno o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, i Deklaracijom o pravima lica koja pripadaju nacionalnim ili etnickim, vjerskim i jezickim manjinama, kao i drugim instrumentima ljudskih prava,
Podsjecajuci se na Osnovna nacela usaglasena u Zenevi 8.9.1995. godine i u Njujorku 26.9.1995. godine, Bosnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u zajednici s ostalima), i gradjani Bosne i Hercegovine ovim utvrdjuju Ustav Bosne i Hercegovine:
Clan I
Bosna i Hercegovina
1. Kontinuitet
Republika Bosna i Hercegovina, cije je zvanicno ime od sada "Bosna i Hercegovina", nastavlja svoje pravno postojanje po medjunarodnom pravu kao drzava, sa unutrasnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i sa postojecim medjunarodno priznatim granicama. Ona ostaje drzava clanica Ujedinjenih naroda i moze kao Bosna i Hercegovina zadrzati clanstvo ili zatraziti prijem u organizacijama unutar sistema Ujedinjenih naroda, kao i u drugim medjunarodnim organizacijama.
2. Demokratska nacela
Bosna i Hercegovina je demokratska drzava koja funkcionise u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora.
3. Sastav
Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske (u daljem tekstu "entiteti").
4. Kretanje roba, usluga, kapitala i lica
Postoji sloboda kretanja sirom Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina i entiteti nece ometati punu slobodu kretanja lica, roba, usluga i kapitala sirom Bosne i Hercegovine. Nijedan entitet nece provoditi bilo kakvu kontrolu na granici izmedju entiteta.
5. Glavni grad
Glavni grad Bosne i Hercegovine je Sarajevo.
6. Simboli
Bosna i Hercegovina ce imati one simbole koje svojom odlukom odredi Parlamentarna skupstina i potvrdi Predsjednistvo.
7. Drzavljanstvo
Postoji drzavljanstvo Bosne i Hercegovine, koje regulise Parlamentarna skupstina, i drzavljanstvo svakog entiteta koje regulisu sami entiteti, pod uslovom da:
a) Svi drzavljani bilo kojeg entiteta su, samim tim, drzavljani Bosne i Hercegovine.
b) Nijedno lice ne moze biti arbitrarno liseno drzavljanstva Bosne i Hercegovine, ili drzavljanstva entiteta, ili na drugi nacin ostavljeno bez drzavljanstva. Niko ne moze biti lisen drzavljanstva Bosne i Hercegovine, ili entiteta po bilo kojem osnovu kao sto je pol, rasa, boja, jezik, vjera, politicko ili drugo misljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, rodjenje ili bilo koji drugi status.
c) Sva lica koja su bila drzavljani Republike Bosne i Hercegovine, neposredno prije stupanja na snagu ovog Ustava, su drzavljani Bosne i Hercegovine. Drzavljanstvo lica koja su naturalizovana poslije 6. 4. 1992. godine, a prije stupanja na snagu ovog Ustava, regulisat ce Parlamentarna skupstina.
d) Drzavljani Bosne i Hercegovine mogu imati drzavljanstvo druge drzave, pod uslovom da postoji bilateralni ugovor izmedju Bosne i Hercegovine i te drzave kojim se to pitanje uredjuje, a koji je odobrila Parlamentarna skupstina u skladu sa clanom IV, stav 4, tacka (d). Lica sa dvojnim drzavljanstvom mogu glasati u Bosni i Hercegovini i u entitetima samo ako je Bosna i Hercegovina drzava njihovog prebivalista.
e) Drzavljanin Bosne i Hercegovine u inostranstvu uziva zastitu Bosne i Hercegovine. Svaki entitet moze izdavati pasose Bosne i Hercegovine svojim drzavljanima, na nacin kako je to regulisala Parlamentarna skupstina. Bosna i Hercegovina moze izdavati pasose onim drzavljanima kojima pasos nije izdat od strane entiteta. Uspostavice se centralni registar svih pasosa izdatih od strane entiteta i od strane Bosne i Hercegovine.
Clan II
Ljudska prava i osnovne slobode
1. Ljudska prava
Bosna i Hercegovina i oba entiteta ce osigurati najvisi nivo medjunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda. U tu svrhu postoji Komisija za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu, kao sto je predvidjeno u Aneksu 6 Opsteg okvirnog sporazuma.
2. Medjunarodni standardi
Prava i slobode predvidjeni u Evropskoj konvenciji za zastitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima se direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima.
3. Katalog prava
Sva lica na terotiriji Bosne i Hercegovine uzivaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog clana, sto ukljucuje:
a) Pravo na zivot.
b) Pravo lica da ne bude podvrgnuto mucenju niti necovjecnom ili ponizavajucem tretmanu ili kazni.
c) Pravo lica da ne bude drzano u ropstvu ili potcinjenosti, ili na prisilnom ili obaveznom radu.
d) Pravo na licnu slobodu i sigurnost.
e) Pravo na pravicno saslusanje u gradjanskim i krivicnim stvarima i druga prava u vezi sa krivicnim postupkom.
f) Pravo na privatni i porodicni zivot, dom i prepisku.
g) Slobodu misli, savjesti i vjere.
h) Slobodu izrazavanja.
i) Slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruzivanja s drugima.
j) Pravo na brak i zasnivanje porodice.
k) Pravo na imovinu.
l) Pravo na obrazovanje.
m) Pravo na slobodu kretanja i prebivalista.
4. Nediskriminacija
Uzivanje prava i sloboda, predvidjenih u ovom clanu ili u medjunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I ovog Ustava, osigurano je svim licima u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po bilo kojem osnovu kao sto je pol, rasa, boja, jezik, vjera, politicko i drugo misljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, rodjenje ili drugi status.
5. Izbjeglice i raseljena lica
Sve izbjeglice i raseljena lica imaju pravo da se slobodno vrate u svoje domove. Oni imaju pravo, u skladu sa Aneksom 7 Opsteg okvirnog sporazuma, da im se vrati imovina koje su bili liseni za vrijeme neprijateljstvava od 1991. i da dobiju kompenzaciju za svu takvu imovinu, koja im ne moze biti vracena. Sve obaveze ili izjave u vezi sa takvom imovinom, koje su date pod prisilom, nistavne su.
6. Implementacija
Bosna i Hercegovina, i svi sudovi, ustanove, organi vlasti, te organi kojima posredno rukovode entiteti ili koji djeluje unutar entiteta podvrgnuti su, odnosno primjenjuju ljudska prava i osnovne slobode na koje je ukazano u stavu 2.
7. Medjunarodni sporazumi
Bosna i Hercegovina ce ostati ili postati strana ugovornica medjunarodnih sporazuma pobrojanih u Aneksu I ovog Ustava.
8. Saradnja
Svi nadlezni organi vlasti u Bosni i Hercegovini ce saradjivati sa, i obezbjediti neogranicen pristup: svim medjunarodnim posmatrackim mehanizmima ljudskih prava koji se uspostave za Bosnu i Hercegovinu; nadzornim tijelima koja se uspostave bilo kojim medjunarodnim sporazumom navedenim u Aneksu I ovog Ustava; Medjunarodnom tribunalu za bivsu Jugoslaviju (a narocito ce se pridrzavati naredbi koje su izdate po clanu 29. Statuta Tribunala); i bilo kojoj drugoj organizaciji ovlastenoj od strane Vijeca sigurnosti Ujedinjenih naroda sa mandatom koji se tice ljudskih prava ili humanitarnog prava.
Clan III
Nadleznosti i odnosi izmedju institucija Bosne i Hercegovine i entiteta.
1. Nadleznost institucija Bosne i Hercegovine
Slijedeca pitanja su u nadleznosti institucija Bosne i Hercegovine:
a) Vanjska politika.
b) Vanjskotrgovinska politika.
c) Carinska politika.
d) Monetarna politika, kao sto je predvidjeno clanom VII.
e) Finansiranje institucije i medjunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.
f) Politika i regulisanje pitanja imigracije, izbjeglica i azila.
g) Provodjenje medjunarodnih i medjuentitetskih krivicnopravnih propisa, ukljucujuci i odnose sa Interpolom.
h) Uspostavljanje i funkcionisanje zajednickih i medjunarodnih komunikacijskih sredstava.
i) Regulisanje medjuentitetskog transporta.
j) Kontrola vazdusnog saobracaja.
2. Nadleznost entiteta
a) Entiteti imaju pravo da uspostavljaju posebne paralelne odnose sa susjednim drzavama, u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine.
b) Svaki entitet ce pruziti svu potrebnu pomoc vladi Bosne i Hercegovine kako bi joj se omogucilo da ispostuje medjunarodne obaveze Bosne i Hercegovine, stim de ce finansijske obaveze u koje je usao jedan entitet bez suglasnosti drugog, a prije izbora Parlamentarne skupstine i Predsjednistva Bosne i Hercegovine, ostati obaveza tog entiteta osim ukoliko je ta obaveza neophodna za nastavak clanstva Bosne i Hercegovine u nekoj medjunarodnoj organizaciji.
c) Entiteti ce ispuniti sve uslove za pravnu sigurnost i zastitu lica pod svojom jurisdikcijom, odrzavanjem civilnih ustanova za primjenu pravnih propisa, koje ce funkcionisati u skladu sa medjunarodno priznatim standardima uz postovanje medjunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda, iz clana II ovog Ustava, i poduzimanjem ostalih odgovarajucih mjera.
d) Svaki entitet moze takodjer sklapati sporazume sa drzavama i medjunarodnim organizacijama uz saglasnost Parlamentarne skupstine. Parlamentarna skupstina moze zakonom predvidjeti da za odredjene vrste sporazuma takva saglasnost nije potrebna.
3. Pravni poredak i nadleznosti institucija
a) Sve vladine funkcije i ovlastenja koja nisu ovim Ustavom izricito povjerena institucijama Bosne i Hercegovine pripadaju entitetima.
b) Eniteti i sve njihove administrativne jedinice ce se u potpunosti pridrzavati ovog Ustava, kojim se stavljaju van snage zakonske odredbe Bosne i Hercegovine i ustavne i zakonske odredbe entiteta koje mu nisu saglasne, kao i odluka institucija Bosne i Hercegovine. Opsta nacela medjunarodnog prava su sastavni dio pravnog poretka Bosne i Hercegovine i entiteta.
4.Koordinacija
Predsjednistvo moze odluciti da podstakne medjuentitetsku koordinaciju u stvarima koje se ne nalaze u okviru nadleznosti Bosne i Hercegovine predvidjenim ovim Ustavom, izuzev ako se u konkretnom slucaju jedan entitet tome usprotivi.
5. Dodatne nadleznosti
a) Bosna i Hercegovina ce preuzeti nadleznost u onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta; stvarima koje su predvidjene u Aneksima 5-8 Opsteg okvirnog sporazuma; ili koje su potrebne za ocuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, politicke nezavisnosti i medjunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, u skladu sa podjelom nadleznosti medju institucijama Bosne i Hercegovine. Dodatne institucije mogu biti uspostavljene prema potrebi za vrsenje ovih nadleznosti.
b) U periodu od 6 mjeseci od stupanja na snagu ovog Ustava, entiteti ce poceti pregovore s ciljem ukljucivanja i drugih pitanja u nadleznost institucija Bosne i Hercegovine, ukljucujuci koristenje izvora energije, i zajednicke privredne projekte.
Clan IV
Parlamentarna skupstina
Parlamentarna skupstina ima dva doma: Dom naroda i Predstavnicki dom.
1. Dom naroda
Dom naroda se sastoji od 15 delegata, od kojih su dvije trecine iz Federacije (ukljucujuci pet Hrvata i pet Bosnjaka) i jedna trecina iz Republike Srpske (pet Srba).
a) Nominovane hrvatske, odnosno bosnjacke delegate iz Federacije biraju hrvatski odnosno bosnjacki delegati u Domu naroda Federacije. Delegate iz Republike Srpske bira Narodna skupstina Republike Srpske.
b) Devet clanova Doma naroda sacinjava kvorum, pod uslovom da su prisutna najmanje tri bosnjacka, tri hrvatska i tri srpska delegata.
2. Predstavnicki dom
Predstavnicki dom se sastoji od 42 clana, od kojih se dvije trecine biraju sa teritorije Federacije, a jedna trecina sa teritorije Republike Srpske.
a) Clanovi Predstavnickog doma biraju se neposredno iz svog entiteta, u skladu sa izbornim zakonom kojeg ce donijeti Parlamentarna skupstina. Medjutim, prvi izbori ce biti odrzani u skladu sa Aneksom 3 Opsteg okvirnog sporazuma.
b) Vecina svih clanova izabranih u Predstavnicki dom sacinjava kvorum .
3. Procedura
a) I jedan i drugi dom ce biti sazvani u Sarajevu, najkasnije 30 dana nakon njihovog izbora.
b) Svaki dom ce vecinom glasova usvojiti svoj poslovnik o radu i izabrati medju svojim clanovima jednog Srbina, jednog Bosnjaka i jednog Hrvata za predsjedavajuceg i zamjenike predsjedavajuceg, s tim da ce mjesto predsjedavajuceg rotirati izmedju ova tri lica.
c) Sve zakonodavne odluke moraju biti odobrene od strane oba doma.
d) Sve odluke u oba doma donose se vecinom glasova onih koji su prisutni i glasaju. Delegati i clanovi ce ulagati najvece napore kako bi vecina ukljucivala najmanje jednu trecinu glasova delegata ili clanova sa teritorije svakog entiteta. Ukoliko vecina ne ukljucuje jednu trecinu glasova delegata ili clanova sa teritorije svakog entiteta, predsjedavajuci i njegovi zamjenici ce, radeci kao komisija, nastojati da u roku od tri dana od glasanja postignu saglasnost. Ukoliko ta nastojanja ne uspiju, odluke ce se donijeti vecinom onih koji su prisutni i glasaju, pod uslovom da glasovi protiv ne ukljucuju dvije trecine, ili vise, delegata ili clanova izabranih iz svakog entiteta.
e) Predlozena odluka Parlamentarne skupstine moze biti proglasena destruktivnom po vitalni interes bosnjackog, hrvatskog ili srpskog naroda vecinom glasova iz redova bosnjackih, hrvatskih ili srpskih delegata izabranih u skladu sa stavom 1, tacka (a). Za donosenje takve odluke bice potrebna saglasnost Doma naroda, izglasana od strane vecine bosnjackih, vecine hrvatskih i vecine srpskih delegata koji su prisutni i glasaju.
f) Kada vecina bosnjackih, hrvatskih ili srpskih delegata stavi primjedbu na pozivanje na tacku (e), predsjedavajuci Doma naroda ce odmah sazvati Zajednicku komisiju, koja se sastoji od tri delegata, od kojih je svaki izabran iz redova bosnjackih, hrvatskih i srpskih delegata, u cilju razrjesenja tog pitanja. Ukoliko to Komisija ne uspije u roku od pet dana, predmet se upucuje Ustavnom sudu koji ce po hitnom postupku preispitati proceduralnu ispravnost slucaja.
g) Dom naroda se moze raspustiti odlukom Predsjednistva ili samog Doma, pod uslovom da je odluka Doma o raspustanju donijeta vecinom koja ukljucuje vecinu delegata iz reda najmanje dva naroda, bosnjackog, hrvatskog ili srpskog. Dom naroda koji je izabran u prvim izborima poslije stupanja na snagu ovog Ustava ne moze biti raspusten.
h) Odluke Parlamentarne skupstine nece stupiti na snagu prije nego sto budu objavljene.
i) Kompletni zapisnici sa rasprava u oba doma bice objavljivani, a njihove sjednice ce, osim u izuzetnim situacijama u skladu sa poslovnikom, biti javne.
j) Delegati i clanovi ne mogu biti pozivani na krivicnu ili gradjansku odgovornost u pogledu bilo kojeg cina izvrsenog u okviru duznosti u Parlamentarnoj skupstini.
4. Ovlastenja
Parlamentarna skupstina je nadlezna za:
a) Donosenje zakona koji su potrebni za provodjenje odluka Predsjednistva ili za vrsenje funkcija Skupstine po ovom Ustavu.
b) Odlucivanje o izvorima i iznosu sredstava za rad institucija Bosne i Hercegovine i za medjunarodne obaveze Bosne i Hercegovine.
c) Odobravanje budzeta za institucije Bosne i Hercegovine.
d) Odlucivanje o saglasnosti za ratifikaciju ugovora.
e) Ostala pitanja koja su potrebna da se provedu njene duznosti, ili koja su joj dodijeljena zajednickim sporazumom entiteta.
Clan V
Predsjednistvo
Predsjednistvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri clana: jednog Bosnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske.
1. Izbor i trajanje mandata
a) Clanovi Predsjednistva biraju se neposredno u svakom entitetu (tako da svaki glasac glasa za popunjavanje jednog mjesta u Predsjednistvu), u skladu sa izbornim zakonom kojeg donosi Parlamentarna skupstina. Medjutim, prvi izbor ce se odrzati u skladu sa Aneksom 3. Opsteg okvirnog sporazuma. Bilo koje upraznjeno mjesto u Predsjednistvu ce biti popunjeno od strane odgovarajuceg entiteta, u skladu sa zakonom koji ce donijeti Parlamentarna skupstina.
b) Mandat clanova Predsjednistva koji su izabrani na prvim izborima traje dvije godine; mandat clanova izabranih nakon toga ce biti cetiri godine. Clanovi Predsjednistva mogu biti birani jos jedan uzastopni mandat, a nakon toga nemaju pravo izbora u Predsjednistvu prije isteka cetvorogodisnjeg roka.
2. Procedura
a) Predsjednistvo ce usvojiti svoj poslovnik o radu koji ce predvidjeti adekvatan vremenski rok za najavu sjednica Predsjednistva.
b) Clanovi Predsjednistva ce izmedju sebe imenovati jednog clana za predsjedavajuceg. U prvom mandatu Predsjednistva, predsjedavajuci ce biti onaj clan koji je dobio najveci broj glasova. Poslije toga, nacin izbora predsjedavajuceg, rotacijom ili na drugi nacin, odredice Parlamentarna skupstina u skladu sa clanom IV, stav 3. c) Predsjednistvo ce nastojati da usvoji sve odluke Predsjednistva - tj. one koje se ticu pitanja koja proizilaze iz clana V (3), tacke (a) do (e) - putem konsenzusa. Takve odluke mogu, pod uslovima iz tacke (d) ovog stava, usvojiti dva clana ukoliko svi pokusaji da se dostigne konsenzus ne uspiju.
d) Clan Predsjednistva koji se ne slaze sa odlukom, moze odluku Predsjednistva proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju sa koje je izabran, pod uslovom da to ucini u roku od tri dana po njenom usvajanju. Takva odluka ce biti odmah upucena Narodnoj skupstini Republike Srpske, ukoliko je tu izjavu dao clan sa te teritorije; bosnjackim delegatima u Domu naroda Federacije, ukoliko je takvu izjavu dao bosnjacki clan; ili hrvatskim delegatima u istom tijelu, ukoliko je tu izjavu dao hrvatski clan. Ukoliko takav proglas bude potvrdjen dvotrecinskom vecinom glasova u roku od 10 dana po upucivanju, osporavana odluka Predsjednistva nece imati ucinka.
3. Ovlastenja
Predsjednistvo je nadlezno za:
a) Vodjenje vanjske politike Bosne i Hercegovine.
b) Imenovanje ambasadora i drugih medjunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine, od kojih najvise dvije trecine mogu biti odabrani sa teritorije Federacije.
c) Predstavljanje Bosne i Hercegovine u medjunarodnim i evropskim organizacijama i institucijama i trazenje clanstva u onim medjunarodnim organizacijama i institucijama u kojima Bosna i Hercegovina nije clan.
d) Vodjenje pregovora za zakljucenje medjunarodnih ugovora Bosne i Hercegovine, otkazivanje i, uz saglasnost Parlamentarne skupstine, ratifikovanje takvih ugovora.
e) Izvrsavanje odluka Parlamentarne skupstine.
f) Predlaganje godisnjeg budzeta Parlamentarnoj skupstini, uz preporuku Vijeca ministara.
g) Podnosenje izvjestaja o rashodima Predsjednistva Parlamentarnoj skupstini na njen zahtijev, ali najmanje jedanput godisnje.
h) Koordinaciju, prema potrebi, sa medjunarodnim i nevladinim organizacijama u Bosni i Hercegovini.
i) Vrsenje drugih djelatnosti koje mogu biti potrebne za obavljanje duznosti koje mu prenese Parlamentarna skupstina, ili na koje pristanu entiteti.
4. Vijece ministara
Predsjednistvo ce imenovati predsjedavajuceg Vijeca ministara koji ce preuzeti duznost po odobrenju Predstavnickog doma. Predsjedavajuci ce imenovati ministra vanjskih poslova, ministra vanjske trgovine i druge ministre po potrebi, a koji ce preuzeti duznost po odobrenju Predstavnickog doma.
a) Predsjedavajuci i ministri zajedno sacinjavaju Vijece ministara i odgovorni su za provodjenje politike i odluka Bosne i Hercegovine u oblastima kako je naznaceno u stavovima 1, 4 i 5 clana III, o cemu podnose izvjestaj Parlamentarnoj skupstini (ukljucujuci, najmanje jedanput godisnje, izvjestaj o rashodima Bosne i Hercegovine).
b) Najvise dvije trecine svih ministara mogu biti imenovani sa teritorije Federacije. Predsjedavajuci ce, takodjer, imenovati zamjenike ministara (koji nece biti iz istog konstitutivnog naroda kao i njihovi ministri), koji ce preuzeti duznost nakon odobrenja Predstavnickog doma.
c) Vijece ministara ce podnijeti ostavku ukoliko mu Parlamentarna skupstina izglasa nepovjerenje.
5. Stalni komitet
a) Svaki clan Predsjednistva ce, po sluzbenoj duznosti, vrsiti funkciju civilnog zapovjednika oruzanih snaga. Nijedan entitet nece prijetiti silom niti upotrebljavati silu protiv drugog entiteta i ni pod kakvim okolnostima oruzane snage jednog entiteta ne smiju uci niti boraviti na teritoriji drugog entiteta bez saglasnosti njegove vlade i Predsjednistva Bosne i Hercegovine. Sve oruzane snage u Bosni i Hercegovini ce funkcionisati u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine.
b) Clanovi Predsjednistva ce izabrati Stalni komitet za vojna pitanja koji ce koordinirati aktivnosti oruzanih snaga u Bosni i Hercegovini. Clanovi Predsjednistva ujedno su i Clanovi Stalnog komiteta.
Clan VI
Ustavni sud
1. Sastav
Ustavni sud Bosne i Hercegovine sastoji se od devet clanova.
a) Cetiri clana bira Predstavnicki dom Federacije, a dva clana Skupstina Republike Srpske. Preostala tri clana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacije sa Predsjednistvom.
b) Sudije ce biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda. Svako ko udovoljava takvoj kvalifikaciji i ima pravo glasa moze biti imenovan za sudiju Ustavnog suda. Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti drzavljani Bosne i Hercegovine ili bilo koje susjedne drzave.
c) Mandat sudija imenovanih u prvom sazivu bice pet godina, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razrijeseni na osnovu konsenzusa ostalih sudija. Sudije koje su imenovani u prvom sazivu ne mogu biti reimenovani. Sudije koje ce biti imenovani nakon prvog saziva sluzice do navrsenih 70 godina zivota izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razrijeseni na osnovu konsenzusa ostalih sudija.
d) Za imenovanja koja se budu vrsila nakon isteka perioda od pet godina od prvih imenovanja, Parlamentarna skupstina moze zakonom predvidjeti drugaciji nacin izbora troje sudija koje bira Predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.
2. Procedure
a) Vecina svih clanova suda sacinjava kvorum.
b) Sud ce, vecinom glasova svih clanova, usvojiti svoj poslovnik o radu. Sud ce voditi javne rasprave, a svoje odluke ce javno obrazlagati i objavljivati.
3. Jurisdikcija
Ustavni sud ce podrzavati ovaj Ustav.
a) Ustavni sud je jedini nadlezan da odlucuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu izmedju dva entiteta, ili izmedju Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te izmedju institucija Bosne i Hercegovine, ukljucujuci ali ne ogranicavajuci se na to:
- Da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan odnos sa susjednom drzavom u skladu sa ovim Ustavom, ukljucujuci i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
- Da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa ovim Ustavom.
Sporove moze pokrenuti clan Predsjednistva, predsjedavajuci Vijeca ministara, predsjedavajuci, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skupstine; jedna cetvrtina clanova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupstine; ili jedna cetvrtina clanova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta.
b) Ustavni sud takodjer ima drugostepenu nadleznost u pitanjima koja su sadrzana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
c) Ustavni sud je nadlezan u pitanjima koja mu je proslijedio bilo koji sud u Bosni i Hercegovini u pogledu toga da li je zakon o cijem vazenju njegova odluka ovisi, kompatibilan sa ovim Ustavom, sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i njenim protokolima, ili sa zakonima Bosne i Hercegovine; ili u pogledu postojanja ili domasaja nekog opsteg pravila medjunarodnog javnog prava koje je bitno za odluku suda.
4. Odluke
Odluke Ustavnog suda su konacne i obavezujuce.
Clan VII
Centralna banka
Centralna banka Bosne i Hercegovine je jedina ovlastena institucija za stampanje novca i monetarnu politiku na cijelom podrucju Bosne i Hercegovine.
1. Nadleznost Centralne banke odredice Parlamentarna skupstina. Medjutim, u periodu od sest godina od stupanja na snagu ovog Ustava, Centralna banka nece moci davati kredite stampanjem novca, niti funkcionisati kao valutna komisija; nakon tog perioda Parlamentarna skupstina moze tu nadleznost dati Centralnoj banci.
2. Prvi Upravni odbor Centralne banke ce se sastojati od Guvernera kojeg imenuje Medjunarodni monetarni fond, nakon konsultacije sa Predsjednistvom, i tri clana koja imenuje Predsjednistvo, od kojih su dva iz Federacije (jedan Bosnjak i jedan Hrvat, koji ce dijeliti jedan glas) i jedan iz Republike Srpske - svi sa mandatom od 6 godina. Guverner, koji nece biti drzavljanin Bosne i Hercegovine niti bilo koje susjedne drzave, moze imati odlucujuci glas u slucaju nerijesenog ishoda glasanja.
3. Nakon tog perioda, Upravni odbor Centralne banke Bosne i Hercegovine ce se sastojati od pet lica koja imenuje Predsjednistvo na period od 6 godina. Odbor ce medju svojim clanovima imenovati Guvernera na period od 6 godina.
Clan VIII
Finansije
1. Parlamentarna skupstina ce svake godine, na prijedlog Predsjednistva, usvojiti budzet kojim se finansiraju troskovi potrebni za izvrsavanje nadleznosti institucija Bosne i Hercegovine i medjunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.
2. Ukoliko se takav budzet ne usvoji blagovremeno, budzet za prethodnu godinu ce biti koristen na privremenoj osnovi.
3. Federacija ce obezbjediti dvije trecine, a Republika Srpska jednu trecinu prihoda koji su potrebni za budzet, osim ako se prihodi ne prikupljaju na nacin kako je utvrdila Parlamentarna skupstina.
Clan IX
Opste odredbe
1. Nijedno lice koje se nalazi na izdrzavanju kazne, izrecene presudom Medjunarodnog tribunala za bivsu Jugoslaviju, i niti jedna osoba koja je pod optuznicom Tribunala, a koja se nije povinovala naredbi da se pojavi pred Tribunalom, ne moze biti kandidat ili imati bilo koju naimenovanu, izbornu ili drugu javnu funkciju na teritoriji Bosne i Hercegovine.
2. Naknada za lica koja obavljaju funkcije u institucijama Bosne i Hercegovine ne moze biti umanjena za vrijeme trajanja mandata nosioca funkcije.
3. Funkcioneri imenovani na polozaje u institucijama Bosne i Hercegovine, u pravilu, odrzavaju sastav naroda Bosne i Hercegovine.
Clan X
Izmjene i dopune
1. Amandmanska procedura
Ovaj Ustav moze biti mijenjan i dopunjavan odlukom Parlamentarne skupstine, koja ukljucuje dvotrecinsku vecinu prisutnih i koji su glasali u Predstavnickom domu.
2. Ljudska prava i osnovne slobode
Nijednim amandmanom na ovaj Ustav ne moze se eliminisati, niti umanjiti bilo koje od prava i sloboda iz clana II ovog Ustava niti izmijeniti ova odredba.
Clan XI
Prelazne odredbe
Prelazne odredbe u vezi sa javnim funkcijama, vazenjem zakona i drugim pitanjima izlozene su u Aneksu II ovog Ustava.
Clan XII
Stupanje na snagu
1. Ustav ce stupiti na snagu po potpisivanju Opsteg okvirnog sporazuma kao ustavni akt, kojim se amandmanski zamjenjuje i stavlja van snage Ustav Republike Bosne i Hercegovine.
2. U roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog Ustava, entiteti ce amandmanskim postupkom izmijeniti svoje ustave da bi se osigurala saglasnost sa ovim Ustavom u skladu sa clanom III, stav 3, tacka (b).
Aneks I
Dodatni sporazumi o ljudskim pravima koji ce se primjenjivati u Bosni i Hercegovini
1. Konvencija o sprecavanju i kaznjavanju zlocina genocida (1948)
2. Zenevske konvencije I-IV o zastiti zrtava rata (1949), i Dopunski protokoli I-II (1977)
3. Konvencija koja se odnosi na status izbjeglica (1951) i Protokol (1966)
4. Konvencija o drzavljanstvu udatih zena (1957)
5. Konvencija o smanjenju broja lica bez drzavljanstva (1961)
6. Medjunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije (1965)
7. Medjunarodni pakt o gradjanskim i politickim pravima (1966) i Opcioni protokoli (1966 i 1989)
8. Medjunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966)
9. Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije u odnosu na zene (1979)
10. Konvencija protiv mucenja i drugih surovih, nehumanih ili ponizavajucih postupaka ili kaznjavanja (1984)
11. Evropska konvencija o sprecavanju mucenja, nehumanog ili ponizavajuceg tretmana ili kaznjavanja (1987)
12. Konvencija o pravima djeteta (1989)
13. Medjunarodna konvencija o zastiti prava svih radnika-migranata i clanova njihovih porodica (1990)
14. Evropska povelja za regionalne jezike i jezike manjina (1992)
15. Okvirna Konvencija za zastitu nacionalnih manjina (1994)
Aneks II
Prelazne odredbe
1. Zajednicka prelazna komisija
a) Strane ovim ustanovljavaju Zajednicku prelaznu komisiju koja ce biti ovlastena da raspravlja o prakticnim pitanjima u vezi sa implementacijom Ustava Bosne i Hercegovine, Opsteg okvirnog sporazuma i njegovih aneksa, i daje preporuke i prijedloge.
b) Zajednicka prelazna komisija se sastoji od cetiti lica iz Federacije, tri iz Republike Srpske i jednog predstavnika Bosne i Hercegovine.
c) Sastancima komisije predsjedava Visoki predstavnik ili lice koje on odredi
2. Kontiutitet pravnih propisa
Svi zakoni, propisi i sudski poslovnici, koji su na snazi na teritoriji Bosne i Hercegovine u trenutku kada Ustav stupi na snagu, ostace na snazi u onoj mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa Ustavom dok drugacije ne odredi nadlezni organ vlasti Bosne i Hercegovine.
3. Pravni i administrativni postupci
Svi postupci u sudovima ili organima uprave, koji su u toku na prostoru Bosne i Hercegovine u trenutku stupanja na snagu ovog Ustava, bice nastavljeni ili preneseni na druge sudove ili organe u Bosni i Hercegovini u skladu sa propisima kojima se uredjuje nadleznost ovih insitutcija.
4. Drzavni organi
Dok ne budu zamijenjeni novim sporazumom ili zakonom, organi vlasti, institucije i druga tijela Bosne i Hercegovine ce funkcionisati u skladu sa vazecim propisima.
5. Ugovori
Svi ugovori koje je ratifikovala Republika Bosna i Hercegovina izmedju 1.1.1992. godine i stupanja na snagu ovog Ustava bice dati na uvid clanovima Predsjednistva u roku od 15 dana od njihovog stupanja na duznost; svaki ugovor koji ne bude dat na uvid bice proglasen ponistenim. U roku od 6 mjeseci poslije prvog zasjedanja Parlamentarne skupstine, na zahtijev bilo kojeg clana Predsjednistva, Parlamentarna skupstina ce razmotriti da li da otkaze bilo koji drugi ugovor.
Izjava u ime Republike Bosne i Hercegovine
Republika Bosna i Hercegovina odobrava Ustav Bosne i Hercegovine u Aneksu IV Opsteg okvirnog sporazuma.
Muhamed Sacirbegovic
Za Republiku Bosnu i Hercegovinu
Izjava u ime Federacije Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine u ime svojih konstituivnih naroda i gradjana odobrava Ustav Bosne i Hercegovine u Aneksu IV Opsteg okvirnog sporazuma.
Kresimir Zubak
Za Federaciju Bosne i Hercegovine
Izjava u ime Republike Srpske
Republika Srpska odobrava Ustav Bosne i Hercegovine u Aneksu IV Opsteg okvirnog sporazuma.
Nikola Koljevic
Za Republiku Srpsku
