Forum Klix.ba

KIseljak12 wrote:

dale cooper wrote:Do masteringa je problem ne do same produkcije, to je završni dio na kojem se određuje glasnost
i dinamika. Može producent uraditi odličan posao, a da ovi sve to zaseru lošim masteringom.
To su odluke diskografskih kuća koje se upliću u taj proces, što frustrira i same producente.
Dobar producent je umjetnik koliko i muzičari sa kojima radi. Sjetimo se samo Georgea Martina,
Phila Spectora, Briana Ena, Teo Macera ili od ovih nešto novije generacije Nigela Godricha, Steve Albinia
i Daniela Lanoisa. Sve redom majstori svog posla sa distinktivnom produkcijom za koju tačno možeš
odrediti da pripada njima.

Zato sam u svom postu spomenuo da su "poceli re-masterovati", pri tome sam mislio da su remasterovali mnoga prethodna izdanja kada su ih prebacivali na CD. Notorni primjerak je Michael Jackson i sve jaca kompresija na svakom slijedecem izdanju istog albuma (ne mogu se sjetiti tacno koji).

Hakiz wrote:Nekada je mastering bio samo tehnički posao pripreme materijala za medij. Na primjer, pripremu albuma za rezanje na ploču. To su radili, da se tako izrazim, majstori, ljudi u plavim radnim odijelima. Taj posao je zahtijevao skoro nimalo petljanja u zvuk. Sve što se tiče zvuka se završavalo u miksanju.

Vremenom, naročito digitalnim procesom, gubi se razlika između miksanja i masteringa. Iako je mastering zadržao svoje tradicionalne "dužnosti", sve više se masteringom utiče na zvuk pjesme ili albuma. Mastering ljudi su prestali biti majstori i postajali su inžinjeri zvuka, inžinjeri masteringa. Kako producent vodi posao sve do mastering faze, a kako mastering faza već odavno zadire u miksing fazu, gubi se jasna granica između miskanja i masteringa, pa tako ni producent više ne završava svoj posao kada završi mastering.

Dok je mastering majstor nekada bio neko ko je jednu pjesmu rezao, pa pravio razmak, tišinu između dvije pjesme, eventualno koristio ekvilajzer ili kompresor samo da namjesti zvuk pjesme ili albuma ako "vidi" da zvuk neće biti moguće fizički narezati na ploču da se kvalitetno čuje itd, danas je mastering inžinjer neko ko satima sluša album na preskupoj opremi i odlučuje da se malo igra ekvilajzerom, kompresorom, limiterom kada misli da treba mijenjati zvuk. Dakle, ne zbog fizičkih ili tehničkih zahtjeva medija, nego zbog produkcije, zato što misli da bi taj zvuk više odgovarao onome šta je autor htio reći, koncepciji pjesme ili albuma. Mastering je od tehničkog postao skoro autorski rad.

Naše neslaganje u prethodnim diskusijama vjerovatno proizilazi iz gore napisanog.

dale cooper wrote:

Hakiz wrote:Nekada je mastering bio samo tehnički posao pripreme materijala za medij. Na primjer, pripremu albuma za rezanje na ploču. To su radili, da se tako izrazim, majstori, ljudi u plavim radnim odijelima. Taj posao je zahtijevao skoro nimalo petljanja u zvuk. Sve što se tiče zvuka se završavalo u miksanju.

Vremenom, naročito digitalnim procesom, gubi se razlika između miksanja i masteringa. Iako je mastering zadržao svoje tradicionalne "dužnosti", sve više se masteringom utiče na zvuk pjesme ili albuma. Mastering ljudi su prestali biti majstori i postajali su inžinjeri zvuka, inžinjeri masteringa. Kako producent vodi posao sve do mastering faze, a kako mastering faza već odavno zadire u miksing fazu, gubi se jasna granica između miskanja i masteringa, pa tako ni producent više ne završava svoj posao kada završi mastering.

Dok je mastering majstor nekada bio neko ko je jednu pjesmu rezao, pa pravio razmak, tišinu između dvije pjesme, eventualno koristio ekvilajzer ili kompresor samo da namjesti zvuk pjesme ili albuma ako "vidi" da zvuk neće biti moguće fizički narezati na ploču da se kvalitetno čuje itd, danas je mastering inžinjer neko ko satima sluša album na preskupoj opremi i odlučuje da se malo igra ekvilajzerom, kompresorom, limiterom kada misli da treba mijenjati zvuk. Dakle, ne zbog fizičkih ili tehničkih zahtjeva medija, nego zbog produkcije, zato što misli da bi taj zvuk više odgovarao onome šta je autor htio reći, koncepciji pjesme ili albuma. Mastering je od tehničkog postao skoro autorski rad.

Naše neslaganje u prethodnim diskusijama vjerovatno proizilazi iz gore napisanog.

Ali složićemo se da ima i dobrih mastering inžinjera koji svoj posao odlično odrađuju i mogu da
doprinesu kvaliteti albuma. Spominjao sam neke od njih ranije na drugoj temi. Mislim da zavisi i određenog
tipa muzike na kojoj se radi. Kod pop muzike je bitan efekat, udar i prva impresija, tako da se dosta pop
muzike pravi da zvuči glasno i ubojito, da iskače iz zvučnika. Slično je i kod dosta ove generične rock
muzike.

ozdrlje_donje wrote:2 x Technics SL 1200 Mk2 + Pioneer DJM 300S + KRK Rokit 6 aktivna monitora ali cim ustedim love gledat cu da uzmem bolje monitore. Opremu mi je kupila mama negdje 2003ce i koristio sam je do nedavno iskljucivo za elektronsku muziku ali sam u posljednje vrijeme poceo kupovati ploce grupa iz ostalih muzickih zanrova (Massive Attack, Radiohead, Slipknot..) a planiram i da narucim nedavno reizdanje albuma od EKV iz Beograda. Imao sam ponuda za prodati opremu ali sreca pa me prijatelj odgovorio od toga jer mi je to prije svega lijepo sjedanje na majku a i uzivat brate kada pustim plocu, zavalim se na sofu i odlutam

ozdrlje_donje wrote:2 x Technics SL 1200 Mk2:

mfeed wrote:

AenemA wrote:
Audio Technica AT-LP-120 gramofon.

AenemA wrote:Ovo ispod je moj "setup":

Marantz 2245 pojacalo



Audio Technica AT-LP-120 gramofon



Wharfedale Denton zvucnici



Redovno posjecujem "podrume" sa plocama i uvijek nadjem nesto zanimljivo za super male pare.

mfeed wrote:

mfeed wrote:

AenemA wrote:
Audio Technica AT-LP-120 gramofon.

toliko je iskopiran do detalja tehniks 1200, kladim se da stavis tehniks naljepnicu niko ne bi skontao da je AT. Inace odlican za scratching a jeftiniji od polovnog tehniksa

strong69 wrote:Zna li neko postoji li mogucnost da se nabavi igla za Riz Turandot? Imam taj gramofon negdje u podrumu... A imam oko 200 ploca i sada sam se konacno stambeno sredio pa bih volio to osposobiti ako bude moguce...

AenemA wrote:Ovo ispod je moj "setup":

Marantz 2245 pojacalo




Redovno posjecujem "podrume" sa plocama i uvijek nadjem nesto zanimljivo za super male pare.

strong69 wrote:@Ommadawn,hvala ti. Pogledacu kako si predložio.

Sent from my SM-G935F using Tapatalk

Hakiz wrote:

ozdrlje_donje wrote:2 x Technics SL 1200 Mk2 + Pioneer DJM 300S + KRK Rokit 6 aktivna monitora ali cim ustedim love gledat cu da uzmem bolje monitore. Opremu mi je kupila mama negdje 2003ce i koristio sam je do nedavno iskljucivo za elektronsku muziku ali sam u posljednje vrijeme poceo kupovati ploce grupa iz ostalih muzickih zanrova (Massive Attack, Radiohead, Slipknot..) a planiram i da narucim nedavno reizdanje albuma od EKV iz Beograda. Imao sam ponuda za prodati opremu ali sreca pa me prijatelj odgovorio od toga jer mi je to prije svega lijepo sjedanje na majku a i uzivat brate kada pustim plocu, zavalim se na sofu i odlutam

Zašto KRK Rokit? To su near field zvučnici, monitori za studijski rad, ne za slušanje muzike. Mislim, možeš i sa njima slušati ali samo na oko 1-1,5 metara udaljenosti. A i flat response su. Projektovani su tako, projektovani su da ne "boje" zvuk. To je super za miksanje, ali nije najugodnije za slušanje.

Ja planiram Yamaha HS-5 za studijski rad. Za slušanje imam Jamo Prestige 70. Birao sam između KRK Rokit, Presonus Eris i Yamaha HS, to je u okviru mojih platežnih mogućnosti, i kako ih je teško sve probati, oslonio sam se na internet. A na forumima i u recenzijama piše da je KRK pristojan ali nije baš najčistiji u basvima, pa i niskim srednjim tonovima, Presonus je zvučno bolji, ali često se naiđe na neispravne pa se onda moraju mijenjat iza ispravne, a da je Yamah najbolji izbor i zvučno i kvalitetom izrade i u odnosu na cijenu. Naravno i cijena to pokazuje, dok su KRK i Pesonus oko 500-550 KM za par, Yamaha je 700-800 KM za par. Mislim na 5 inčne, 8 inčni su skuplji.

ozdrlje_donje wrote:

Hakiz wrote:

ozdrlje_donje wrote:2 x Technics SL 1200 Mk2 + Pioneer DJM 300S + KRK Rokit 6 aktivna monitora ali cim ustedim love gledat cu da uzmem bolje monitore. Opremu mi je kupila mama negdje 2003ce i koristio sam je do nedavno iskljucivo za elektronsku muziku ali sam u posljednje vrijeme poceo kupovati ploce grupa iz ostalih muzickih zanrova (Massive Attack, Radiohead, Slipknot..) a planiram i da narucim nedavno reizdanje albuma od EKV iz Beograda. Imao sam ponuda za prodati opremu ali sreca pa me prijatelj odgovorio od toga jer mi je to prije svega lijepo sjedanje na majku a i uzivat brate kada pustim plocu, zavalim se na sofu i odlutam

Zašto KRK Rokit? To su near field zvučnici, monitori za studijski rad, ne za slušanje muzike. Mislim, možeš i sa njima slušati ali samo na oko 1-1,5 metara udaljenosti. A i flat response su. Projektovani su tako, projektovani su da ne "boje" zvuk. To je super za miksanje, ali nije najugodnije za slušanje.

Ja planiram Yamaha HS-5 za studijski rad. Za slušanje imam Jamo Prestige 70. Birao sam između KRK Rokit, Presonus Eris i Yamaha HS, to je u okviru mojih platežnih mogućnosti, i kako ih je teško sve probati, oslonio sam se na internet. A na forumima i u recenzijama piše da je KRK pristojan ali nije baš najčistiji u basvima, pa i niskim srednjim tonovima, Presonus je zvučno bolji, ali često se naiđe na neispravne pa se onda moraju mijenjat iza ispravne, a da je Yamah najbolji izbor i zvučno i kvalitetom izrade i u odnosu na cijenu. Naravno i cijena to pokazuje, dok su KRK i Pesonus oko 500-550 KM za par, Yamaha je 700-800 KM za par. Mislim na 5 inčne, 8 inčni su skuplji.

Ako ces iskreno nisam imao love za bolje. Studijske monitore koristim za miksanje i sada stedim lovu za ove: https://www.thomann.de/at/neumann_kh_12 ... arch_prv_7, a vremenom cu gledati i da uzmem dobre zvucnike za slusati mjuz. Prika ne moze sve od jednom, ovo je hobi ne zaradjujem ja nikakvu lovu od muzike:)

Hakiz wrote:U renoviranom Konzumu na Socijalnom u Sarajevu Sony gramofon, ne znam koji je model, oko 250 KM. Ako nekoga zanima.

problemnatravunu wrote:Može li neko ko je informiran , postaviti ponudu novih gramofona po Sarajevskim prodavnicama ?
HVALA

Ommadawn wrote:

Hakiz wrote:U renoviranom Konzumu na Socijalnom u Sarajevu Sony gramofon, ne znam koji je model, oko 250 KM. Ako nekoga zanima.

Pitanje je koliko je to kvalitetan gramofon. Sad prave ta neka jeftina sranja koji mogu i uništiti ploču. Koji je model, znaš li?