prog321 wrote:slavonskilola wrote: .Preko Albanije prolazi t e takozvana Teodozijeva crta koja je podijelila dvije imperije između Rima i Carigrada.
Stvarno mi nije zelja da te spustam. Ali ne mozes valjati toliki nonsense i ocekivati da ne reagujem.
Evo ti karta Teodozijevog razgranicenja kada su njegovi sinovi podijelili carstvo.

Da,to je jednako onome da Albanci nikada većinski nisu bili katolici. ,kao i ovo.To je tvoj nonses.Reagiram samo na svaku petu stvar koju krivo interpretiraš.
U prvoj polovici 4. stoljeljećanastavilo se administrativno-teritorijalno
usloænjavanje Carstva te je fl u vrijeme Konstantina ili neposredno poslije
njegove smrti doπlo do stvaranja prvih teritorijalnih prefektura.«12
Osnovane su tri velike prefekture: prefektura Istok; prefektura Ilirika,
Italije i Afrike te prefektura Galija.13 Ilirik, koji nas ovdje posebno zanima,
sastojao se od dviju dijeceza: Panonije i Mezije. Panonija se sastojala od
sedam provincija: Priobalnog Norika; Sredozemnog Norika; Panonije
Savije; Panonije Valerije; Panonije Donje; Panonije Gornje i Dalmacije.
Dijeceza Mezija se sastojala od osam provincija: Mezije Prve; Priobalne
Dacije; Sredozemne Dacije; Dardanije; Prevalisa; Makedonije; Ahaja i
Epira (zadnje tri provincije dijecezi Meziji je pripojio car Konstantin).14
Do kraja 4. stoljeÊa Ilirik je u viπe navrata kratkotrajno izdvajan iz
centralne prefekture tj. 357-361, 364, 376. i 378. U tim je periodima formirao
zasebnu prefekturu Ilirik.15 Valja navesti da se na tlu tadaπnjeg Ilirika
nalazio prostor sljedeÊih ovovremenih dræava: Austrije (veÊi dio);
Slovenije; Maarske (zapadni dio); Hrvatske; Bosne i Hercegovine; Srbije;
Crne Gore; Albanije; Makedonije; Grčke i Bugarske (krajnji zapad).
Sve u svemu, u vremenu prije Teodozijeve podjele cjelokupni je Ilirik
bio dijelom zapadne sfere Carstva. Kako kaže Vladimir Ćorović: flNa
takozvanim Trajanovim vratima (prijevoj u srednjoj Bugarskoj, op. a.),
na tom putu, bila je administrativna podjela Istoka i Zapada. Trakija
(današnja istočna Bugarska, krajnji istok Grčke i europska Turska, op.
a.) je potpadala pod prefekturu Istoka, a čitavi ostali Balkanski poluotok
pod prefekturu Ilirika (točnije, pod prefekturu Ilirika, Italije i Afrike, op.
a.).«16
Car Teodozije (379-395), za kojeg kršćanstvo postaje obveznom religijom
za sve podanike Carstva (380), na samom kraju svog života dijeli Carstvo
na zapadni dio koji prepušta sinu Honoriju te na istočni dio koji prepušta
sinu Arkadiju.17 O toj podjeli Georgije Ostrogorski iznosi sljedeće:
flSama
po sebi Teodozijeva podjela Carstva nije predstavljala ništa novo. Ona je
samo ponavljala slične podjele prethodnog doba. Ali ipak je značajno da
je poslije ove diobe i sve do propasti Zapadnorimske carevine država
ostala stalno podijeljena u dva dijela. Istina, u principu jedinstvo Rimske
imperije odræavalo se i dalje; nisu postojale dvije carevine nego samo
dva dijela jednog jedinog carstva, koje se nalazilo pod upravom dva cara.
Zakoni su zemlje objavljivani u ime oba cara. Kad bi jedan car umro, drugi
je imao pravo da imenuje njegovog nasljednika. Međutim, ustvari je veza
između dva dijela Carstva bila, što se dalje išlo, sve labavija. Ovo tim
prije što su se prilike na Istoku i Zapadu razvijale sasvim različito i što
odnosi izmeu dvije vlade obično nisu bili nimalo prijateljski. Već za
vrijeme Teodozijevih sinova postojalo je stalno suparniπtvo izmeu
istoËnih regenata, koji su, Ëesto se mijenjajuÊi, upravljali u Carigradu
umjesto slabog Arkadija, i moÊnog Germana Stilihona koji je preko jednog
desetljeÊa vladao Zapadom u ime mladog Honorija.«18
No, car Teodozije nije podijelio Carstvo tokom rijeke Drine.
Njegovom podjelom cjelokupni Ilirik, dakle, i prostori na kojima se danas
nalaze Srbija, Crna Gora, Albanija, Makedonija, Grčka i zapadna Bugarska
— imao je pripasti Zapadu. Ipak, poslije smrti cara Teodozija (17. siječnja
395.), kad se zbog podjele Carstva na Istočno i Zapadno činilo da je vlast
oslabila, Vizgoti su se pobunili i krenuli prema Carigradu, ali ih je od
opsade novcem odvratio pretorijanski prefekt Istočnog Carstva Rufin.
Na njegov nagovor Vizgoti su otiπli da za sebe preuzmu istočni Ilirik,
oblast koja je pri diobi Carstva bila priznata Zapadnom Carstvu. Magister
militum Zapadnog Carstva Stilihon prisilio ih je međutim da se vrate
u donju Meziju (Dobruu). Ali kad je uskoro zatim IstoËnorimsko Carstvo
nasilno preotelo Zapadu istoËni Ilirik, izmeu obje rimske dræave
zavladalo je ogorčeno neprijateljstvo.«19
Tako je 396. istoËni dio Rimskog Carstva došao u posjed dijeceze
Mezije koja je u meuvremenu podijeljena na dijecezu Daciju i dijecezu
Makedoniju od kojih je konstituirana najmanja prefektura Carstva tj.
prefektura Ilirik.20 Dijeceza Panonija, koja je ostala u sastavu centralne
prefekture od tada se uobičajeno naziva dijeceza Ilirik.21 Dakle, godine
396. Drina je uistinu postala granicom između dvaju dijelova Rimskog
Carstva, ali svega na četrdeset i jednu godinu. Naime, godine 437.
zapadnorimska carica Gala Placidija u želji da omoguÊi većii angaæman
istočnog dijela Carstva u obrani Zapada, sklapa brak između svog sina
Valentijana III i Eudoksije, kćerke istočnorimskog cara Teodozija II.....