Forum Klix.ba

Kotromaniću?

prog321 wrote:Nigdje nije definirano da obrt ne moze raditi sa inostranstvom preko interneta. Dok god roba ne mjenja ruke i ne prolazi kroz uvoz-izvoz procedure.
Ako pises blog i dobijas novac od Adsensa onda bi trebao registrovat d.o.o. ? Nema smisla.
I d.o.o zahtjeva dodatne operativne troskove koje mu vjerovatno nisu odmah potrebne.

Jeste definirano, ali ne mogu sad da ti trazim zakon. Izvoz je i kad prodajes usluge u inostranstvo, ne samo robu. Jednostavno obrt ne moze izdati fakturu stranom klijentu jer nije registrovan za vanjskotrgovinsku djelatnost. Nije bitno, kako sam rekao mnogi rade s obrtom s inostranstvom i (jos) ih niko ne kaznjava tako da... Ali covjek je rekao hoce da radi po zakonu a ako hoces sve cisto onda u ovom slucaju mora doo.

Državljanstvo ne možeš dobiti na osnovu djedova i baka, samo na osnovu roditelja i to ako je makar jedan bio državljanin BiH u vrijeme tvog rođenja što je malo vjerovatno. Neka oni malo pročačkaju stare rodne listove iz SFRJ, znali su nekada stavljati "državljanstvo savezne republike" iz koje su roditelji (u tvom slučaju djedovi i bake) pa možda bi se tu nešto moglo navući ali je to na dugom štapu.

Teoretski, državljanstvo možeš dobiti i stalnim boravkom u BiH koji je sada 3 godine sa najnovijim izmjenama zakona, a ne više 8 ili 10.

Kiki112 wrote:Vozdra ekipa

Evo logiram se na acc koji sam napravio prije 3 godine iz nepoznatih razloga kako bih napravio ovaj thread

Naime, u cilju imam napraviti stranicu na kojoj ću prodavati svoje e-bookove koje sam sam napisao (nisu priče, nego tutoriali, korisni savjeti za tipa affiliate marketing, bitcoin, ovo-ono, uglavnom cijena i zarada su visoke)

U testnim fazama sam u prosjeku znao zaraditi 500tinjak kuna na dan (125 maraka), sa radom oko 4-5 sati dnevno

Ja i kolega sada planiramo ovo raditi full-time, problem je što u Hrvatskoj porez na dobit:

do 2200 kn --> 12%
do 13 000 kn --> 25%
preko 13 000 --> 40%

Nisam lud, a ni moj kolega plaćati 40% svoje zarade (a ktome ne dobivam ni staž ni mirovinu [mirovinski fond je još 20%])
I to je bez prireza!
Bavim se internet zaradom od svoje 14. godine (sad imam 18), dok su drugi izvinite drkali qurac po LoLu, WoWu itd. ja sam radio

Kakve ovo ima veze s BiH?

Pa.. U BiH je porez na dobit samo 10%, i ne raste sa iznosom zarade, mislim da nema dodatnih davanja?

Zanima me ako mi netko može pomoći oko ovoga sa nekim informacijama, mogu li ja kao stranac (državljanin RH) otvoriti tvrtku u BiH, kako to napraviti itd.

I baka i djed s obje strane (i matere i ćaće) su došli iz BiH u Slavoniju, tako da BiH i smatram svojom državom, nažalost znam da to ne fukncionira pravno, zato i tražim savjet ovdje

Hvala na svim informacijama, unaprijed

Pusti ove likove sto lupetaju i trolaju te vjerovatno nemaju boljeg posla. Otvaranje firme u BiH ti ide u biti jednostavno mada svi od toga prave bauk. Moj savjet najlakse ce ti ici sa advokatom ili sa notarom koji radi kompletnu proceduru registracije, kostat ce te malo vise ali ustedit ces na hodanju i gorivu. Moj savjet ako si iz Slavonije je Orasje ili Odzak moze i Brcko i Gradacac, ponajprije Orasje jer je sjediste Posavske zupanije. U biti notar ti sacini osnivacki akt, ugovor ako je vise osnivava ili odluku ako je jedan osnivac, zatim se vrsi upis u registar privrednih subjekata u sudu, s tim rjesenjem ides u statisticki ured da dobijes statisticko razvrstavanje djelatnisti, s tim svim ides u Poresku upravu ona ti izdaje tzv ID broj. I gotovo mozes radit. Direktor ti mora biti BH drzavljan i moras imati ugovor o zakupu poslovnih prostorij te ugovor o vodenju racunovodstvenih poslova s nekim racunovodstvenim uredom (on ce ti i ovako trebati). Sve te parafiskalne namete mozes zaboravizi to i ovako niko ne placa.
Ako ima sta nejasno pitaj, moj savjet nazovi notara u Orasju (imaju samo dva) i pitaj koliko kosta da on odradi sve znaci i da ide u sud i statistiku i poreznu

Zaboravih moras vidjeti sa racunovodom ali mozda nikako ne moras placati porez na dobit

Nadji nekog prijatelja kome ces dati neku simbolicnu nagradu da ti pomogne i otvori "shell corporation". Ako uradis sve legalno kako je KorisnickoIme opiso, ne vidim nekih problema.

KUZNETSOV wrote:

Kiki112 wrote:
izvini kralju, neću plaćat porez RH nego BiH, treba sve takve kao ja potjerat jel?

Nisam nikad zaboravio odakle sam, štoviše u više navrata sam obišao BiH (puno prije nego sam počeo s ovime)

a poreze ces ovdje placati jer volis BiH? daj bola'... sve najbolje GL HF

U biznisu nema previse patriotizma ako politicari hoce da iskoriste tvoj patriotizam da ukradu pare. Ljudi moraju ici gdje im je lakse da bi se lakse ishranili. 40% na preko 12 000 kuna (1500 Eura) jeste ludnica od strane hrvatskih politicara. Nije on vlasnik Mikrosofta. To bi bilo fer na mozda 50000 kuna ili tako nesto

Ne znam da li bi se Tvrtko složio s tim da mu ti otvaraš u BiH. U svakom slučaju sretno ti s poslom.

Saka wrote:

prog321 wrote:Nigdje nije definirano da obrt ne moze raditi sa inostranstvom preko interneta. Dok god roba ne mjenja ruke i ne prolazi kroz uvoz-izvoz procedure.
Ako pises blog i dobijas novac od Adsensa onda bi trebao registrovat d.o.o. ? Nema smisla.
I d.o.o zahtjeva dodatne operativne troskove koje mu vjerovatno nisu odmah potrebne.

Jeste definirano, ali ne mogu sad da ti trazim zakon. Izvoz je i kad prodajes usluge u inostranstvo, ne samo robu. Jednostavno obrt ne moze izdati fakturu stranom klijentu jer nije registrovan za vanjskotrgovinsku djelatnost. Nije bitno, kako sam rekao mnogi rade s obrtom s inostranstvom i (jos) ih niko ne kaznjava tako da... Ali covjek je rekao hoce da radi po zakonu a ako hoces sve cisto onda u ovom slucaju mora doo.

Može i obrt dobiti carinski broj, nepostoji ograničenje, potrebna je saglasnost ministarstva trgovine. Prodavanje usluga inozemstvu je slobodno, i jedino ti treba devizni račun. U okrilju još uvijek važećih olakšica, PUFBiH je zauzela stav, da se usluge nemogu izvoziti i osporavala je olakšicu poreza na dobit za izvoz usluga jer to ne smatraju to izvozom. Naravno ne slažem se s njima, ali ti prezentiam praksu. Znači, nisi upravu!

Kiki112 wrote:Vozdra ekipa

Evo logiram se na acc koji sam napravio prije 3 godine iz nepoznatih razloga kako bih napravio ovaj thread

Naime, u cilju imam napraviti stranicu na kojoj ću prodavati svoje e-bookove koje sam sam napisao (nisu priče, nego tutoriali, korisni savjeti za tipa affiliate marketing, bitcoin, ovo-ono, uglavnom cijena i zarada su visoke)

U testnim fazama sam u prosjeku znao zaraditi 500tinjak kuna na dan (125 maraka), sa radom oko 4-5 sati dnevno

Ja i kolega sada planiramo ovo raditi full-time, problem je što u Hrvatskoj porez na dobit:

do 2200 kn --> 12%
do 13 000 kn --> 25%
preko 13 000 --> 40%

Nisam lud, a ni moj kolega plaćati 40% svoje zarade (a ktome ne dobivam ni staž ni mirovinu [mirovinski fond je još 20%])
I to je bez prireza!
Bavim se internet zaradom od svoje 14. godine (sad imam 18), dok su drugi izvinite drkali qurac po LoLu, WoWu itd. ja sam radio

Kakve ovo ima veze s BiH?

Pa.. U BiH je porez na dobit samo 10%, i ne raste sa iznosom zarade, mislim da nema dodatnih davanja?

Zanima me ako mi netko može pomoći oko ovoga sa nekim informacijama, mogu li ja kao stranac (državljanin RH) otvoriti tvrtku u BiH, kako to napraviti itd.

I baka i djed s obje strane (i matere i ćaće) su došli iz BiH u Slavoniju, tako da BiH i smatram svojom državom, nažalost znam da to ne fukncionira pravno, zato i tražim savjet ovdje

Hvala na svim informacijama, unaprijed

U BiH je oporezivanje kompleksnija stvar od pukog poreza na dobit, vjerovatno je jeftinije poslovati nego u Hr, ali morš imati zaposlenika, jednog minimalno. Za regsitraciju obrta ti treba prebivalište u BiH, a to kako čitam teško da možeš dobiti. U svakom slučaju koliko sam stekao utisak, teško da možeš uštedjeti, kao mali poduzetnik, koji ipak u BiH mora otvoriti d.o.o. Znači tvoji mjesečni minimalni troškovi bez osnivanja su:

porez na istaknutu firmu u iznosu koji zavisi od registracije i sjedišta firme,
Doprinos za šume 0,07% ukupnog prihoda, te turistička zajednica (koja je ovu godinu van zakonski akt, koja zavisi od sjedišta firme, oko 0,07% od ukupnog prihoda)
porez na dohodak 10% za jednog zaposlenika minimalno,
doprinosi za jednog zaposlenika cca 41%,
ostale naknade za zaposlenika minimalno 1,5%,
zakup za poslovni prostor,
komunalije,
fiskalni uređaj i troškovi telekoma te servisera fiskalnog uređaja,
računovodstvo, te ako ti nešto ostane,
porez na dobit, s tim da te transfer dobiti u zemju gdje živiš košta dodatnih 5% poreza po odbitku.

Recimo da bi poslovao na nuli u BiH treba ti godišnji prihod oko 40 hiljada minimalno, za doo, ako prodaješ pamet, a teško da bi posao mogao tako mlad voditi iz mjesta prebivališta ,što povećava troškove, i porezne rizike transfernih cijena. Ali ti znaš najbolje.

Sretno.

Ricken wrote:Može i obrt dobiti carinski broj, nepostoji ograničenje, potrebna je saglasnost ministarstva trgovine. Prodavanje usluga inozemstvu je slobodno, i jedino ti treba devizni račun.

A devizni račun neće moći otvoriti bez saglasnosti? A saglasnost neće dobiti s obzirom da ne izvozi robu?

Ricken wrote:U okrilju još uvijek važećih olakšica, PUFBiH je zauzela stav, da se usluge nemogu izvoziti i osporavala je olakšicu poreza na dobit za izvoz usluga jer to ne smatraju to izvozom. Naravno ne slažem se s njima, ali ti prezentiam praksu. Znači, nisi upravu!

Ima li dokaz za to (pravni presedan)? Praksa koju ja poznajem je da izvoz usluga podliježe poticajima, jer pare dolaze iz inostranstva (i to je dovoljan dokaz). Naime ne znam za slučaj da je neko kažnjen što na ovaj način koristi poticaje.

Zakon je kao i većina stvari kod nas nedorečen i kaže samo "izvoz" a onda je to podložno tumačenju. Tumač zakona nije PUFBiH već nadležni sud.

Nikakva saglasnost se ne traži, a u prilogu traženi uvjeti:

1. Zahtjev za otvaranje deviznog računa rezidenta na memorandumu Klijenta ili na obrascu ‘Zahtjev otvaranja računa’ uz dokumentaciju u skladu sa važećim zakonskim propisima;
2. Rešenje o upisu u sudski registar, odnosno u registar nadležnog organa (original ili kopija ovjerena od strane nadležnog organa) ;
3. Statut ili pravila vlasnika računa koji se ne upisuju u sudski registar (original ovjeren pečatom pravnog lica ) ;
4. Akt nadležnog organa o osnivanju, ako pravno lice nije osnovano neposredno na osnovu propisa (original ili kopija ovjerena od strane nadležnog organa) ;
5. Obavještenje nadležnog Zavoda za statistiku o razvrstavanju subjekta prema djelatnosti-ma (original ili kopija ovjerena od strane nadležnog organa) ;
6. Uvjerenje o poreznoj registraciji kod Porezne uprave FBiH za subjekte sa teritorije FBiH (original ili kopija ovjerena od strane nadležnog organa) ;
7. Uvjerenje nadležne organizacione jedinice Porezne uprave da nema neizmirenih obaveza po osnovu javnih prihoda, osim za novoosnovana pravna lica (ne starije od 15 dana, ako na uvjerenju nije drugačije navedeno) ;
8. Ovjerenu kopiju Zapisnika o inspekcijskom nadzoru načinjenom od strane nadležne Porezne uprave FBiH za novoosnovana pravna lica .
9. Kartoni deponovanih potpisa osoba ovlaštenih za potpisivanje naloga radi raspolaganja sredstvima sa računa i kopije njihovih ličnih/osobnih karti/iskaznica (pasoša/putovnica) ovjerenih od strane nadležnog organa ;
10. Kopije prijave boravka ( za državljane BiH ) ili računa za komunalne usluge koji ne može biti stariji od tri mjeseca , a iz kojih se može utvrditi adresa prebivališta lica ovlaštenih za potpisivanje naloga radi raspolaganja sredstvima sa računa;
11. Kopije ličnih karti (pasoša) zakonitih zastupnika firme, ovjerenih od strane nadležnog organa ;
12. Kopija prijave boravka ( za državljane BiH ) ili računa za komunalne usluge koji ne može biti stariji od tri mjeseca , a iz kojih se može utvrditi adresa prebivališta zakonitog zastupnika firme ;
13. Kopija lične karte (pasoša) drugog lica koje je samo prezentiralo potrebnu dokumentaciju, ovjerena od strane nadležnog organa ;
14. Kopija prijave boravka ( za državljane BiH ) ili računa za komunalne usluge koji ne može biti stariji od tri mjeseca , a iz kojih se može utvrditi adresa prebivališta drugog lica koje je samo prezentiralo potrebnu dokumentaciju ;
15. Finansijski izvještaj o predhodnom poslovanju (za posljednji obračunski period za koji se izvještaj podnosi nadležnim organima ili institucijama), osim za novoosnovana pravna lica ;
16. Izjava ovlaštenog lica o nepostojanju računa nad kojim je određena mjera zabrane raspolaganja novčanim sredstvima.

Ni Udruženja građana koja primaju donacije iz inozemstva ili plaćaju vani ne izvoze ništa, pa otvaraju devizne račune. Ja kao fizičko lice ne izvozim ništa, pa imam devizni račun. I možeš misliti nikakvu saglasnost mi nisu tražili.

Tumač zakona nije sud, već zakonodavac! Ako se upuštaš u ove rasprave, osnovne stvari bi morao poznavati. Baš me zanima da li bi od suda dobio odgovor na pitanje, da ti protumače neki član zakona o porezu na dobit. Malo morgen.
Mišljenja porezne uprave data u skladu sa zakonom o poreznoj upravi su obavezujući akti.

Dokaze imam, i kao što rekoh neslažem se sa istim stajalištem PUFBiH, iz prostog razloga što je državni zakon o vanjskoj trgovini vrlo precizno definirao izvoz. S druge strane i ta tumačenja koja navodiš, da je dokaz priliv novca iz inozemstva, ne piše ni u jednom domaćem zakonu, na bilo kojem nivou, nego su tumačenja privatnih konslutanstkih kuća, koja su logična i ništa više. Neke od tih kuća su tumačile i da se izvozom smatra prodaja usluga noćenja u domaćim hotelima. Logično, ali je ta logika nekim hotelima uzrokovala milionske porezne troškove. Logika, tumačenje zakona i sudska praksa su tri dosta različite stvari koje nažalost brkaš.

Zakonodavac je Parlament, usvojio zakon i neće ga dalje tumačiti. PUFBiH može imati stav kakav hoće, on nije zakonodavac i ne znači da je ispravan. U slučaju kazne pokrene se spor na sudu, sud daje konačno tumačenje. Pošto ne vidim da se iko žalio za mene važi slovo zakona a ne mišljenja.

Uostalom jel iko kažnjen zbog iskorištavanja poticaja što izvozi softver ili digitalni download? Čisto da vidimo tu praksu.

Na takve dokaze sam mislio, ne na mišljenje PUFBiH (koja vjerovatno i ne zna šta je softver, šta je digitalni download, bitcoin i sl. i sve to smatra uslugama). Dakle praksa u konkretnom slučaju, stipu se hotela. Btw nije nimalo logično da se iznajmljivanje sobe na tlu FBiH smatra izvozom. Nasuprot tome, prodaja softvera u inostranstvo (jal na CD-u, jal digitalnim downloadom, potpuno svejedno) je druga priča.

Saka wrote:Zakonodavac je Parlament, usvojio zakon i neće ga dalje tumačiti. PUFBiH može imati stav kakav hoće, on nije zakonodavac i ne znači da je ispravan. U slučaju kazne pokrene se spor na sudu, sud daje konačno tumačenje. Pošto ne vidim da se iko žalio za mene važi slovo zakona a ne mišljenja.

Uostalom jel iko kažnjen zbog iskorištavanja poticaja što izvozi softver ili digitalni download? Čisto da vidimo tu praksu.

Na takve dokaze sam mislio, ne na mišljenje PUFBiH (koja vjerovatno i ne zna šta je softver, šta je digitalni download, bitcoin i sl. i sve to smatra uslugama). Dakle praksa u konkretnom slučaju, stipu se hotela. Btw nije nimalo logično da se iznajmljivanje sobe na tlu FBiH smatra izvozom. Nasuprot tome, prodaja softvera u inostranstvo (jal na CD-u, jal digitalnim downloadom, potpuno svejedno) je druga priča.

Sve si ti to lijepo napisao, ali se Parlament ne slaže s tobom, pa je tako autemtično tumačenje definirano kao:

AUTENTIČNO TUMAČENJE

Tumačenje norme koje vrši njen zakonodavac.

Opći akt kojim se utvrđuje istinitost, vjerodostojnost, izvornost i pravilan smisao nedovoljno jasne odredbe zakona ili drugog akta. Primjenjuje se i važi od dana primjene zakona ili drugog akta. Inicijativu mogu podnijeti ovlašteni predlagači zakona, Ustavni sud Federacije BiH, Vrhovni sud FBiH, ombudsmeni, Sud za ljudska prava, federalni tužilac i pravobranilac, građani, preduzeća i druge pravne osobe. Inicijativa se podnosi domovima Parlamenta, a zakonodavno pravna komisija, nakon pribavljenih mišljenja Vlade i nadležnih radnih tijela, ocjenjuje osnovanost i u tom slučaju utvrđuje tekst tumačenja, o čemu izvještava dom. Postupak za utvrđivanje autentičnog tumačenja isti je kao i za zakon.


S druge strane zakon o poreznoj upravi fbih se bavi pitanjem mišljenja.

Član 96.

Mišljenje za poreznog obveznika je dokument koji izda Porezna uprava određenom poreznom obvezniku u kojem se navodi mišljenje Porezne uprave o poreznoj posljedici činjenica i okolnosti koje je predočio porezni obveznik. Mišljenja se pripremaju i izdaju od strane stručnog sektora središnjeg ureda Porezne uprave. Uvjeti i naknade za mišljenje Porezne uprave za porezne obveznike će se utvrditi podzakonskim aktima.
Porezne posljedice navedene u mišljenju za porezne obveznike obavezuju Poreznu upravu u odnosu na poreznog obveznika kojem je izdato mišljenje u mjeri u kojoj su činjenice i okolnosti koje je predočio porezni obveznik tačne i istinite.
Porezni obveznik će priložiti jedan primjerak mišljenja uz sve svoje porezne prijave koje se tiču pitanja koja su riješena mišljenjem Porezne uprave.

Što se tiče konkretnih slučajeva, ja sam upućen u primjer dvije firme koje su i na sudu izgubile spor, nepravomoćno. Nažalost praksa je takva da sudovi na prvoj instanci ne ulaze u meritum i potvrđuju rješenja FMF-a kao drugostepenog organa. Konkretno se radilo o uslugama dizajna i reklamiranja, društava iz inozemstva.

Što se tiče turističkih usluga, kako ti nema logike, pa ti si cijelu stvar vezao za porijeklo uplate? Hotel fakturiše turističkoj agenciji iz Poljske 30 noćenja, a Turistička agencija plati doznakom iz inozemstva u devizama? To je bila tvoja logika izvoza, zar ne?

Inače u ex Jugoslaviji, pružanje usluga noćenja strancima se smatralo izvozom, i to je vrlo logično. A s obzirom da su jugine zakone prepisivale i švabe, vjeruj mi da su znali o čemu pišu! Ako ti treba primjer i za to, onda, je dobr primjer Zakon o obligacionim odnosima.

U biti ja se rijetko upuštam diskusije sa forumašima koji raspravljaju mahalskim argumentima, ali ti baš obmanjuješ ljude na ovoj temi.

Ricken wrote:Što se tiče turističkih usluga, kako ti nema logike, pa ti si cijelu stvar vezao za porijeklo uplate? Hotel fakturiše turističkoj agenciji iz Poljske 30 noćenja, a Turistička agencija plati doznakom iz inozemstva u devizama? To je bila tvoja logika izvoza, zar ne?

Ne. Usluga se takođe mora koristiti van teritorije BiH da bi se smatrala izvozom. Bar je zakon o PDV-u tako definisao.

Ricken wrote:U biti ja se rijetko upuštam diskusije sa forumašima koji raspravljaju mahalskim argumentima, ali ti baš obmanjuješ ljude na ovoj temi.

Pa onda nemoj. I ja se rijetko upuštam u diskusije s ljudima koji se prave previše pametni i pokušavaju se nadjebavati niskim spuštanjima. Složićemo se da ne nastavimo ovu diskusiju...

Saka wrote:

prog321 wrote:Ako neće raditi nikakav uvoz i izvoz onda mu d.o.o nema smisla.
Zašto bi ?

Obrt ne smije imati uopšte poslovanje s inostranstvom po zakonu, a on će e-books prodavati širom svijeta. Mada ih u praksi ništa ne sprečava i mnogi tako rade. Ipak poslovanje s inostranstvom je u sivoj zoni za obrt.
Plus d.o.o. ima masu drugih pogodnosti za ovu vrstu biznisa, recimo može biti potpuno oslobođen poreza na dobit u FBiH, ako više od 30% prometa dolazi izvan BiH.

Znaš li kako bih mogao dokazati da izvozim više od 30%?

Šteta što vrijedi samo za FBiH

Idealnije bi bilo kada bih se mogao stacionirati u Orašju, jer sam iz Vinkovaca (aka. 25 km udaljenosti )

Ako neko može da me uputi malo, naravno kada bude mogao odvojiti malo svoga vremena, koji je postupak otvaranja jedne računovodstveno-knjigovodstvene firme u FBiH koja bi upošljavala ukupno 3 osobe zajedno sa direktorom? Koja je procedura registracije i to? Unaprijed hvala, lp.

Kiki112 wrote:Znaš li kako bih mogao dokazati da izvozim više od 30%?

Bankovnim izvodima gdje se vidi da ti uplate dolaze iz inostranstva, pored faktura i računa. No vidiš ima likova koji me napadaju da obmanjujem ljude, bez obzira što masa firmi upravo ovako radi, niko nije kažnjen i što je to tumačenje najjače konzultantske kuće u BiH. Kaže PUFBiH smatra drugačije, pa eto ti vjeruj kome želiš.

Saka wrote:

Kiki112 wrote:Znaš li kako bih mogao dokazati da izvozim više od 30%?

Bankovnim izvodima gdje se vidi da ti uplate dolaze iz inostranstva, pored faktura i računa. No vidiš ima likova koji me napadaju da obmanjujem ljude, bez obzira što masa firmi upravo ovako radi, niko nije kažnjen i što je to tumačenje najjače konzultantske kuće u BiH. Kaže PUFBiH smatra drugačije, pa eto ti vjeruj kome želiš.

okej

hvala na informaciji

Saka wrote:

Ricken wrote:Što se tiče turističkih usluga, kako ti nema logike, pa ti si cijelu stvar vezao za porijeklo uplate? Hotel fakturiše turističkoj agenciji iz Poljske 30 noćenja, a Turistička agencija plati doznakom iz inozemstva u devizama? To je bila tvoja logika izvoza, zar ne?

Ne. Usluga se takođe mora koristiti van teritorije BiH da bi se smatrala izvozom. Bar je zakon o PDV-u tako definisao.

Ricken wrote:U biti ja se rijetko upuštam diskusije sa forumašima koji raspravljaju mahalskim argumentima, ali ti baš obmanjuješ ljude na ovoj temi.

Pa onda nemoj. I ja se rijetko upuštam u diskusije s ljudima koji se prave previše pametni i pokušavaju se nadjebavati niskim spuštanjima. Složićemo se da ne nastavimo ovu diskusiju...

Samo zakon o vanjskoj trgovini definira izvoz. Zakon o PDV-u definira uvjete za oporezivanje usluga koje primaju ili pružaju rezidenti ne rezidentima. Pa tako reklama izvršena u BiH stranom pravnom licu se oporezuje u inozemstvu, a ne u BiH (čl. 15, stav 4, ZPDV-a).

Napamet pišeš i uz to namećeš kao aksiom. Ako želiš ozbiljno biti shvaćen, pokušaj svoje pisanje potkrijepiti konkretnim citatima zakonskog okvira. Bez toga je mahalanje.

Kiki112 wrote:

Saka wrote:

prog321 wrote:Ako neće raditi nikakav uvoz i izvoz onda mu d.o.o nema smisla.
Zašto bi ?

Obrt ne smije imati uopšte poslovanje s inostranstvom po zakonu, a on će e-books prodavati širom svijeta. Mada ih u praksi ništa ne sprečava i mnogi tako rade. Ipak poslovanje s inostranstvom je u sivoj zoni za obrt.
Plus d.o.o. ima masu drugih pogodnosti za ovu vrstu biznisa, recimo može biti potpuno oslobođen poreza na dobit u FBiH, ako više od 30% prometa dolazi izvan BiH.

Znaš li kako bih mogao dokazati da izvozim više od 30%?

Šteta što vrijedi samo za FBiH

Idealnije bi bilo kada bih se mogao stacionirati u Orašju, jer sam iz Vinkovaca (aka. 25 km udaljenosti )

Zakon o porezu na dobit, tačnije njegov pravilnik propisuje u članu 25 uvjete dokazivanja.

Dokazivanje se vrši putem statističkog aneksa koji se predaje uz porezni bilans, koji služi kao dokaz postignutog cenzusa.

Orašje je u FBiH. Međutim, 15.7.2015. godine je usvojen nacrt novog Zakona o porezu na dobit koji ukida ovu mogućnost korištenja porezne olakšice. Iako još nije objavljen u Sl. novinama novi zakon će najvjerovatnije stupiti na snagu, i primjenivati se u 2016. godini, tako da je pitanje da li bi imao koristi od ove odredbe.

Daryl Dixon wrote:Ako neko može da me uputi malo, naravno kada bude mogao odvojiti malo svoga vremena, koji je postupak otvaranja jedne računovodstveno-knjigovodstvene firme u FBiH koja bi upošljavala ukupno 3 osobe zajedno sa direktorom? Koja je procedura registracije i to? Unaprijed hvala, lp.

Kao i svake druge. Može biti ili obrt ili d.o.o., osnovni uvjet je da upošljava minimalno jedno lice koje ima stručnu kvalifikaciju i važeću licencu.
Za d.o.o.
1) Odluka o osnivanju
2) Sudska registracija kojoj prethodi uplata osnivačkog kapitala ( BAM 2.000, mada je usvojen i nacrt zakona o preduzećima koji bi se trebao primjenivati od 2016 koji je spustio cenzus na BAM 1.000)
3) Izdavanje poreznog rješenja
4) Ugovor o zakupu poslovnog prostora ili dokaz posjedovanja vlastitog
5) Vađenje statistike i rješenja o razvrstavanju
6) Dozvola da prostor zadovoljava uvjete
7) Fiskalizacija

Ovo je ukratko, za osnivanje d.o.o. konsultiraj zakona o registraciji, zakon o preduzećima, zakon o registraciji porezne uprave i zakon o fiskalizaciji.

Ne trena ti advokat, mada je to uvijek sigurnija opcija.

Prema novom Zakonu o radu, direktor može obavljati poslovodnu funkciju bez zasnivanja radnog odnosa, samim tim, direktor može biti stranac bez pribavljanja radne dozvole. Na direktora se uopšte ne primjenjuju odredbe Zakona o radu koje se odnose na plate, radno vrijeme, odmore, itd...

Amko80 wrote:Prema novom Zakonu o radu, direktor može obavljati poslovodnu funkciju bez zasnivanja radnog odnosa, samim tim, direktor može biti stranac bez pribavljanja radne dozvole. Na direktora se uopšte ne primjenjuju odredbe Zakona o radu koje se odnose na plate, radno vrijeme, odmore, itd...

Potpuno tačno. Ipak, po mom mišljenju za drugu tvrdnju vezano za radnu dozvolu uprave bi trebalo pričekati usaglašavanja zakona o boravku i kretanju stranaca, pošto taj zakon regulira pitanja radnih dozvola, a ne zakon o radu. Prema trenutnom zakonu samo vlasnici odnosno članovi nadzornog odbora mogu bez radne dozvole obavaljati povremene poslove u BiH koje zahtjevaju te funkcije.

Hvala Riki