Forum Klix.ba

Budzetlije i stranacki delegati otvorili jos jednu hejtersku temu.

vivaldi wrote:

pasha078 wrote:Kako ne znaci? Ako imas puno manji GDP per capita a imas plate vece od zemlje koja ima veci, znaci zivis ili od kredita, pljacke ili nesto trece

ma lupa gluposti, a sto se tice prosjecnih plata kod nas su na papiru visoke jer imamo visoku administrativnu nezaposlenost pa desetine hiljada onih sto rade za 4-5 stoja neprijavljeni ne ulaze i ne kvare statistiku. drugi je razlog sto se kod nas pare ni u sta ne ulazu osim u plate.

postavite neki izvor za ovo boldirano.
Respektujem mišljenje, ali ono za globalnu sliku ne može biti relevantno.

I moj subjektivni osječaj je da ovdje nema novca niti dovoljno nove vrijednosti za iole normalne živote većini, ali ga ne mogu potkrijepiti brojkama.

Hajvan wrote:postavite neki izvor za ovo boldirano.

sta ce ti izvor - otvori cesmu za sat vremena pa ce ti sve biti jasno

vivaldi wrote:

Hajvan wrote:postavite neki izvor za ovo boldirano.

sta ce ti izvor - otvori cesmu za sat vremena pa ce ti sve biti jasno

uvijek imam vode.

a bapski pristup odgovoru vas diskvalificira iz ozbiljne rasprave.

blago tebi

Ilidžn relidžn, bejbi.

kakav bapsi pristup?

vivaldi wrote:

pasha078 wrote:Kako ne znaci? Ako imas puno manji GDP per capita a imas plate vece od zemlje koja ima veci, znaci zivis ili od kredita, pljacke ili nesto trece

ma lupa gluposti, a sto se tice prosjecnih plata kod nas su na papiru visoke jer imamo visoku administrativnu nezaposlenost pa desetine hiljada onih sto rade za 4-5 stoja neprijavljeni ne ulaze i ne kvare statistiku. drugi je razlog sto se kod nas pare ni u sta ne ulazu osim u plate.

slazem se sa navedenim, ali treba pogledati i drugu stranu medalje, koju mnogi (cesto namjerno) zaboravljaju... a druga strana medalje je da imas desetina hiljada onih koji su prijavljeni na minimalac i kao takvi ulaze i "kvare" statistiku, a na crno u koverti dobiju razliku koja ne ulazi u statistiku... takodjer, u prosjecnu platu ne ulazi topli obrok koji mnogi primaju u iznosu i do 400 km mjesecno...

dalje.. spominje se da je 90. prosjecna plata bila oko 750 km, i to se koristi kao argument da je ranije bila manja prosjecna plata... porediti 750 maraka prije 25 godina i danas je s ekonomske strane neozbiljno... uz inflaciju zadjih 25 godina, taman se nekako moze doci do toga da 750 km iz 90. vrijedi nesto vise od danasnjih 1500 km...

izvinjavam se, bapsKi pristup.

ma mislim, zahebavam se bolan

shvatio sam što želiš reci.

the_stick wrote:slazem se sa navedenim, ali treba pogledati i drugu stranu medalje, koju mnogi (cesto namjerno) zaboravljaju... a druga strana medalje je da imas desetina hiljada onih koji su prijavljeni na minimalac i kao takvi ulaze i "kvare" statistiku, a na crno u koverti dobiju razliku koja ne ulazi u statistiku... takodjer, u prosjecnu platu ne ulazi topli obrok koji mnogi primaju u iznosu i do 400 km mjesecno...

prijave na minimalac imas i u susjednim zemljama, ali njihov broj se bas i ne mjeri u desetinama hiljada, ali nije ni vazno.

kao sto sam rekao kod nas sve par eidu na plate i ni nasta drugo. mi smo drzava bez kapitalne investicije.

http://www.dollartimes.com/calculators/inflation.htm

evo da se nađe...

novca vrlo vjerovatno nema dovoljno u opticaju da svi ugodno žive, ali se životni troškovi mogu smanjiti pogotovo za hranu

52% obradivih površina u bih stoji neiskorišteno

Razlika izmedju prije i danas je psihicke prirode.

Mogao si dobiti drustvani stan, koji nije bio tvoj, i mogao si dobiti posao, ako si htio raditi. Pa covjek o tim i sl. stvarima nije morao puno misliti, to je partija rjesavala. Imao si neku psihicku sigurnost.

Danas ustvari to sve moras raditi sam, voditi brigu o tome, nema vise partije da se o tebi brine. Danas te psihicke sigurnosti nema.

Generalno, zivi se bolje danas, vece su mogucnosti, za one koji su spremni prevazici taj psiholoski pritisak.

jao_situacije wrote:novca vrlo vjerovatno nema dovoljno u opticaju da svi ugodno žive, ali se životni troškovi mogu smanjiti pogotovo za hranu

52% obradivih površina u bih stoji neiskorišteno

Novca ima dovoljno u bankama, a ima i 52% neobradjenih povrsina. Ona spona izmedju to dvoje, zasto ljudi ne aktiviraju taj novac, da bi obradili tih 52% povrsina, je psihicke prirode - jednostavno ljudi se ne usudjuju zaduziti npr. 100.000 za neki biznis, jer nisu sigurni da ce to ustvari i funkcionirati. Odnosno rizik je na njima.

Prije je taj rizik preuzimala partija i drzava, i to je mozda bilo pozitivnije i bolje.

Hajvan wrote: Os Albanije tek od sredine '70-ih.

1970 albanski GDP je znatno bio viši od jugoslovenskog.

Ne baš.

Albanski je uvijek bio ispod.

GDP per capita in Yugoslavia in 1970 was worth 727 US dollars., ranked 71st in the world and was on par with GDP per capita in Turkey (703 US dollars). GDP per capita in Yugoslavia was less, than GDP per capita in the World (921 US dollars) by 194 US dollars.
Comparison of GDP of Yugoslavia and the neighbors in 1970. GDP of Yugoslavia was more, than GDP of Romania (12.7 billion US dollars), GDP of Greece (12.5 billion US dollars), GDP of Bulgaria (9 billion US dollars), GDP of Hungary (6.3 billion US dollars), GDP of Albania (2.3 billion US dollars), but was less, than GDP of Italy (113.1 billion US dollars), GDP of Austria (15.3 billion US dollars). GDP per capita in Yugoslavia was more, than GDP per capita in Romania (625 US dollars), GDP per capita in Hungary (606 US dollars), but was less, than GDP per capita in Italy (2120 US dollars), GDP per capita in Austria (2048 US dollars), GDP per capita in Greece (1424 US dollars), GDP per capita in Albania (1089 US dollars), GDP per capita in Bulgaria (1059 US dollars).

http://kushnirs.org/macroeconomics/gdp/ ... lavia.html

reis1 wrote:

jao_situacije wrote:novca vrlo vjerovatno nema dovoljno u opticaju da svi ugodno žive, ali se životni troškovi mogu smanjiti pogotovo za hranu

52% obradivih površina u bih stoji neiskorišteno

Novca ima dovoljno u bankama, a ima i 52% neobradjenih povrsina. Ona spona izmedju to dvoje, zasto ljudi ne aktiviraju taj novac, da bi obradili tih 52% povrsina, je psihicke prirode - jednostavno ljudi se ne usudjuju zaduziti npr. 100.000 za neki biznis, jer nisu sigurni da ce to ustvari i funkcionirati. Odnosno rizik je na njima.

Prije je taj rizik preuzimala partija i drzava, i to je mozda bilo pozitivnije i bolje.

pa i danas može država preuzeti rizik mislim to nije nepoznata praksa na zapadu tzv. inkubatora, ti dođeš sa idejom planom studijom isplativosti itd itd. i država pokriva troškove npr. prvih 2 godine koje su obično najteže dok se ne uhodaš, poslije država uzme sredstva nazad a ima i dio vlasničkih prava u toj firmi.
problem je manjka inicijative i djelimično je kriv prošli sistem plus razne donacije u zadnjih 20 godina i sadaka mentalitet

jao_situacije wrote:

reis1 wrote:

jao_situacije wrote:novca vrlo vjerovatno nema dovoljno u opticaju da svi ugodno žive, ali se životni troškovi mogu smanjiti pogotovo za hranu

52% obradivih površina u bih stoji neiskorišteno

Novca ima dovoljno u bankama, a ima i 52% neobradjenih povrsina. Ona spona izmedju to dvoje, zasto ljudi ne aktiviraju taj novac, da bi obradili tih 52% povrsina, je psihicke prirode - jednostavno ljudi se ne usudjuju zaduziti npr. 100.000 za neki biznis, jer nisu sigurni da ce to ustvari i funkcionirati. Odnosno rizik je na njima.

Prije je taj rizik preuzimala partija i drzava, i to je mozda bilo pozitivnije i bolje.

pa i danas može država preuzeti rizik mislim to nije nepoznata praksa na zapadu tzv. inkubatora, ti dođeš sa idejom planom studijom isplativosti itd itd. i država pokriva troškove npr. prvih 2 godine koje su obično najteže dok se ne uhodaš, poslije država uzme sredstva nazad a ima i dio vlasničkih prava u toj firmi.
problem je manjka inicijative i djelimično je kriv prošli sistem plus razne donacije u zadnjih 20 godina i sadaka mentalitet

Tu se u potpunosti slazem!

reis1 wrote:.

Generalno, zivi se bolje danas, vece su mogucnosti, za one koji su spremni prevazici taj psiholoski pritisak.

mislis za one koji su se "snasli"

Naravno da je mit. Ali objasnjeno vec na veikom broju tema.
Onaj ko to nece da shvati, jednostavno nece ... lakse mu/joj je zivjeti od sjecanja i to treba ispostovati.
Mi ostali moramo da radimo. Ne zivi se od snova i mitova.

jao_situacije wrote: pa i danas može država preuzeti rizik mislim to nije nepoznata praksa na zapadu tzv. inkubatora, ti dođeš sa idejom planom studijom isplativosti itd itd. i država pokriva troškove npr. prvih 2 godine koje su obično najteže dok se ne uhodaš, poslije država uzme sredstva nazad a ima i dio vlasničkih prava u toj firmi.
problem je manjka inicijative i djelimično je kriv prošli sistem plus razne donacije u zadnjih 20 godina i sadaka mentalitet

Gdje na zapadu drzava na svakodnevnoj bazi preuzima uloge banke?

vade_mecum wrote:http://www.index.hr/vijesti/clanak/broj ... 16851.aspx

ovdje je objasnjeno manje-vise sve. dosta ljudi zali zato sto su onda bili mladi, a danas to vise nisu. btw. ubleha je da su se dijelili stanovi tek tako jer su raji odbijali od plate, a da ih niko nije ni pitao za to. ista stvar je i sa izdvajanjima za nerazvijene republike, zemljotrese u banjaluci, podgorici, kako su se vikendice pravile u neumu...

jedino sto je time se podsticala gradjevinska operativa...nevidim u ovome nista lose.....ovo je bilo kao neko solidarno kreditiranje

Jaha TZ wrote:hajmo za početak ove, pretpostavljam opširne teme, krenut od nekog osnovnog pokazatelja
visine prosječne plate, koja je danas u BH cca 830 KM

sada je potrebno da nam neko nađe tačan podatak kolika je prosječna plata mogla biti
1. na samom početku 1990.g. u vrijeme Ante Markovića kada je uveden konvertibilni dinar i zaustavljena inflacija i devalvacija dinara koji je "zakočen" na kurs 7 dinara = 1 DM
2. negdje s početka 1992. uoči samog rata, kada je ekonomija nezaustavljivo išla nizbrdom kao i sam kurs dinara koji je skliznuo na 13 din = 1 DM

pocetna premisa ti je netacna. danas u bih postoji zakon gdje firme ne moraju davati podatke zavodu za statistiku o visini plate nego je to na dobrovoljnom nivou. firme koje daju podatku su uglavnom ili drzavne firme ili ove malo jace strane firme. hamo sto drzi pekaru i placa lika 300km sigurno ne ulazi u ovu statistiku od 830km. tako da ti je prosjecna plata nekih 500-600 km danas...

Bodkin wrote:

Jaha TZ wrote:hajmo za početak ove, pretpostavljam opširne teme, krenut od nekog osnovnog pokazatelja
visine prosječne plate, koja je danas u BH cca 830 KM

sada je potrebno da nam neko nađe tačan podatak kolika je prosječna plata mogla biti
1. na samom početku 1990.g. u vrijeme Ante Markovića kada je uveden konvertibilni dinar i zaustavljena inflacija i devalvacija dinara koji je "zakočen" na kurs 7 dinara = 1 DM
2. negdje s početka 1992. uoči samog rata, kada je ekonomija nezaustavljivo išla nizbrdom kao i sam kurs dinara koji je skliznuo na 13 din = 1 DM

pocetna premisa ti je netacna. danas u bih postoji zakon gdje firme ne moraju davati podatke zavodu za statistiku o visini plate nego je to na dobrovoljnom nivou. firme koje daju podatku su uglavnom ili drzavne firme ili ove malo jace strane firme. hamo sto drzi pekaru i placa lika 300km sigurno ne ulazi u ovu statistiku od 830km. tako da ti je prosjecna plata nekih 500-600 km danas...

Prosječna plata je nerealna jer u taj prosjek ulaze plate kojekakvih političara i opštinskih lezihljebovića. Prosjek plata u realnom sektoru je mnogo manja.
Neto slično je i u mojoj firmi gdje je prosjek 1300 a ja kao tehničar sa haman 20 god iskustva u toj firmi imam cca 700

Sve zbog manaGera koji imaju managerski uguvor od 5000 a mudom ne mrdaju...


Što se života u Jugi tiče:


Oh mama!