Forum Klix.ba

Očigledno je da su i lješnjak i orah dobra investicija ali za penziju. Zasadiš, malo tretiraš krošnju da bude razgranata, a ne visoka i poslije deceniju imaš stalan i siguran prihod. Gotovo sigurno da neće doći do velikog zasićenja jer se orasi uglavnom uvoze.
Ono što me zanima, a ne mogu naći ili nisam još našla, da li netko ima iskustva ili informacije oko sanje lavande, odnosno za koliko vremena od zasada se prvi put kupi. Pročitah da ima neka mašina u Bugarskoj koja ženje lavandu, ali da je preskupa. Uglavnom, zna li netko više o lavandi i isplativnosti sadnje, otkupu (izgleda je otkup stalan i siguran), te o vremenu do prve berbe? Hvala..

Evo, nađoh za lavandu. U trećoj godini prvi prinos

http://seoskiposlovi.com/2015/02/18/sav ... a-lavande/

@sociolog, izvini što na ovoj temi to pišem, ali da ne otvaramo posebnu temu za svaku kulturu..

KatarinaKosaca wrote:Dakle, od koje do koje godine daje lješnjak plodove, odnosno do koje godine daje uopće plodove? Nađoh oglas da netko prodaje zapušten zasađen "lješnjikovac" (ne znam da li se ovako kaže), ali stabla imaju 30 godina i kao zapuštena su
Kad orah počinje davati plodove, nakon koliko godina?
Koliko košta i kako se radi sistem navodnjavanja "kap po kap" (koja voda, izvor, bunar, struja itd)?
Heljda? Koji je koefcijent obrata, odnosno kad se sadi , a kad ubiru plodovi? Lavanda? Isto pitanja
Bila bih zahvalna ako netko zna odgovore na bilo šta od navedenog...

Nemam baš odgovora na postavljena pitanja (mada se ja odavno rekreativno bavim mišlju da počnem uzgajati badem, lješnjake, ljekovito bilje), ali bih se samo nadovezala na priču o navodnjavanju kap po kap. S tim treba biti krajnje oprezan, jedan moj kolega s posla je uveo taj sistem na svojoj vikendici, ali je napravio goru štetu, uništio je zemljište skroz, tačnije zemlja se isprala stalnim navodnjavanjem. Osim toga, treba voditi računa i o tipu zemljišta, podzemnim vodama i sl., da ne dođe do erozije tla.

Euridika wrote:Nemam baš odgovora na postavljena pitanja (mada se ja odavno rekreativno bavim mišlju da počnem uzgajati badem, lješnjake, ljekovito bilje), ali bih se samo nadovezala na priču o navodnjavanju kap po kap. S tim treba biti krajnje oprezan, jedan moj kolega s posla je uveo taj sistem na svojoj vikendici, ali je napravio goru štetu, uništio je zemljište skroz, tačnije zemlja se isprala stalnim navodnjavanjem. Osim toga, treba voditi računa i o tipu zemljišta, podzemnim vodama i sl., da ne dođe do erozije tla.

NIsam čitala o tom sistemu kap po kap, jesam o orasima i lješnjacima. Uglavnom, orah još u trećoj godini počne davati nešto, ali puni plod nakon 10 godina. Dakle, više nego lješnjak. Razmak između sadnica mora biti velik radi rasta i korijenja, a ima i neki fazon oko krošnje, kao nešto se naštima da ne ide u visinu nego da bude niska i razgranata, onda daje više. Kako god, isplativno, ali na duge staze.
Jel kolegi bilo skupo taj sistem kap po kap, odnosno jel potrebna struja?
Pročitah nešto i oko heljde u međuvremenu.. izgleda ona daje brzo plodove, neki cvjetovi se suše. Zemlja nije skupa, može se kupiti pa saditi, sad pitanje je svega ostalog. Kako god u poljoprivredi i stočarstvu je perspektiva.

KatarinaKosaca wrote:

Euridika wrote:Nemam baš odgovora na postavljena pitanja (mada se ja odavno rekreativno bavim mišlju da počnem uzgajati badem, lješnjake, ljekovito bilje), ali bih se samo nadovezala na priču o navodnjavanju kap po kap. S tim treba biti krajnje oprezan, jedan moj kolega s posla je uveo taj sistem na svojoj vikendici, ali je napravio goru štetu, uništio je zemljište skroz, tačnije zemlja se isprala stalnim navodnjavanjem. Osim toga, treba voditi računa i o tipu zemljišta, podzemnim vodama i sl., da ne dođe do erozije tla.

NIsam čitala o tom sistemu kap po kap, jesam o orasima i lješnjacima. Uglavnom, orah još u trećoj godini počne davati nešto, ali puni plod nakon 10 godina. Dakle, više nego lješnjak. Razmak između sadnica mora biti velik radi rasta i korijenja, a ima i neki fazon oko krošnje, kao nešto se naštima da ne ide u visinu nego da bude niska i razgranata, onda daje više. Kako god, isplativno, ali na duge staze.
Jel kolegi bilo skupo taj sistem kap po kap, odnosno jel potrebna struja?
Pročitah nešto i oko heljde u međuvremenu.. izgleda ona daje brzo plodove, neki cvjetovi se suše. Zemlja nije skupa, može se kupiti pa saditi, sad pitanje je svega ostalog. Kako god u poljoprivredi i stočarstvu je perspektiva.

Ne znam koliko je skup sistem bio, budem provjerila, pa javim. Da, definitivno je budućnost u povratku agrikulturi, organska proizvodnja je deficitarna, sela napuštena, a industrija, osim one globalne, zamrla.

Mi smo za naše potrebe posadili par lijeski prije dvije godine, ove godine je bilo poprilično plodova. Stabla su trenutno sva u resama što bi trebao biti znak plodnosti.

KatarinaKosaca wrote:Očigledno je da su i lješnjak i orah dobra investicija ali za penziju. Zasadiš, malo tretiraš krošnju da bude razgranata, a ne visoka ...

moze krosnja bit i razgranata, sta fali?

Euridika wrote:

KatarinaKosaca wrote:
NIsam čitala o tom sistemu kap po kap, jesam o orasima i lješnjacima. Uglavnom, orah još u trećoj godini počne davati nešto, ali puni plod nakon 10 godina. Dakle, više nego lješnjak. Razmak između sadnica mora biti velik radi rasta i korijenja, a ima i neki fazon oko krošnje, kao nešto se naštima da ne ide u visinu nego da bude niska i razgranata, onda daje više. Kako god, isplativno, ali na duge staze.
Jel kolegi bilo skupo taj sistem kap po kap, odnosno jel potrebna struja?
Pročitah nešto i oko heljde u međuvremenu.. izgleda ona daje brzo plodove, neki cvjetovi se suše. Zemlja nije skupa, može se kupiti pa saditi, sad pitanje je svega ostalog. Kako god u poljoprivredi i stočarstvu je perspektiva.

Ne znam koliko je skup sistem bio, budem provjerila, pa javim. Da, definitivno je budućnost u povratku agrikulturi, organska proizvodnja je deficitarna, sela napuštena, a industrija, osim one globalne, zamrla.

sta ako se svi vrate?

KatarinaKosaca wrote:Evo, nađoh za lavandu. U trećoj godini prvi prinos

http://seoskiposlovi.com/2015/02/18/sav ... a-lavande/

@sociolog, izvini što na ovoj temi to pišem, ali da ne otvaramo posebnu temu za svaku kulturu..

licno mislim da svaka biljka zasluzuje svoju temu ukolikop postoji interes i volja

kladusanka wrote:Mi smo za naše potrebe posadili par lijeski prije dvije godine, ove godine je bilo poprilično plodova. Stabla su trenutno sva u resama što bi trebao biti znak plodnosti.

nadam se da je bilo jos uroda

drndalo wrote:

Sociolog wrote:Pozdravljam, dobro većer svim forumašima. Izvinjavam, se ako nisam ''pogodio'' adekvatnu temu u dijelu foruma..nisam našao, na dio oko poljoprivrede-izvinite moderatori.

Naime, duže vremena, razmišljam,, koliko, se kod nas u Bosni, isplatljivo baviti uzgojem, lješnjaka. Ima li od toga hajra...gdje je najbolja zemlja, za proizvodnju lješnjaka???? Ima li iko, da je uključenj, malo više oko bizinisa s lješnjacima???? Hvala velika...

Kao sto rekoh na "onoj" temi, ovo je tema za Biznisa, a ne ekologije...

biznis utice na prirodu, a i priroda je nekad biznis vise kao odgovor

sunceKOtepsija wrote:

Euridika wrote:Da, definitivno je budućnost u povratku agrikulturi, organska proizvodnja je deficitarna, sela napuštena, a industrija, osim one globalne, zamrla.

sta ako se svi vrate?

Ne sekiraj se, neće, ljudi su postali gotovaneri, neće niko fizičkog rada, to je sad sve naviklo da mu neko drugi servira sve na pladnju...

sunceKOtepsija wrote:

drndalo wrote:

Sociolog wrote:Pozdravljam, dobro većer svim forumašima. Izvinjavam, se ako nisam ''pogodio'' adekvatnu temu u dijelu foruma..nisam našao, na dio oko poljoprivrede-izvinite moderatori.

Naime, duže vremena, razmišljam,, koliko, se kod nas u Bosni, isplatljivo baviti uzgojem, lješnjaka. Ima li od toga hajra...gdje je najbolja zemlja, za proizvodnju lješnjaka???? Ima li iko, da je uključenj, malo više oko bizinisa s lješnjacima???? Hvala velika...

Kao sto rekoh na "onoj" temi, ovo je tema za Biznisa, a ne ekologije...

biznis utice na prirodu, a i priroda je nekad biznis vise kao odgovor

Čuh neki dan da se više ljudi "baca" u vode sa lješnjacima pokušaj i ti što da ne, ako uspiješ javi da se i mi bacimo

Euridika wrote:

sunceKOtepsija wrote:

Euridika wrote:Da, definitivno je budućnost u povratku agrikulturi, organska proizvodnja je deficitarna, sela napuštena, a industrija, osim one globalne, zamrla.

sta ako se svi vrate?

Ne sekiraj se, neće, ljudi su postali gotovaneri, neće niko fizičkog rada, to je sad sve naviklo da mu neko drugi servira sve na pladnju...

to je pozitivno razmisljanje, nadam se, treba iskoristit ljenost drugih

prije sadnje bilo koje kulture treba se raspitati za otkup iste. tko otkupljuje i koja je bila otkupna cijena zadnjih 5-6god. ako nadjete otkupljivaca tek onda pocnete sa kalkulacijama i ako je na kraju kalkulacije dobit veca od ulozenog pocnete sa pripremama formiranja plantaze.

usput postoje sadnice lijeske koje u korjenu imaju micelij tartufa.

pozz svima

chandan wrote:Zanima me ova sadnja.. Imam dosta zemlje na Romanijskoj regiji na nadmorskoj visini oko 1000m. Dali joj ta regija odgovara, znam da na selu ima dosta divljih lijeska koje pa haman svake godine rode. Nekad vise nekad manje.. Ima li razlike izmedju te divlje i ove sto se sadi?.

I ako je neko upoznat sa tlom Romanijske regije Sokolac - Han Pijesak i kulturama kojima odgovara to tlo i klima bio bih zahvalan kad bi me malo uputio u te vode

Teško, optimalna visina za gajenje Lijeske je 200-600 m (za ozbiljnu proizvodnju) dok ona može uspjeti i do 2000 metara.

chandan wrote:Zanima me ova sadnja.. Imam dosta zemlje na Romanijskoj regiji na nadmorskoj visini oko 1000m. Dali joj ta regija odgovara, znam da na selu ima dosta divljih lijeska koje pa haman svake godine rode. Nekad vise nekad manje.. Ima li razlike izmedju te divlje i ove sto se sadi?.

I ako je neko upoznat sa tlom Romanijske regije Sokolac - Han Pijesak i kulturama kojima odgovara to tlo i klima bio bih zahvalan kad bi me malo uputio u te vode

Ne znam kakve su cijene analize zemljišta sada, ne vjerujem da je više od 150 KM, odradi i to i znati ćeš šta ti je najbolje uzgajati na tom zemljištu. Nisu to neke pare, a ne mora se kao prije uložiti par hiljada i posaditi povrtnjak ili voćnjak, a da je zemlja loša za tu sortu i propadne ti bezveze investicija.

U mene je otac radio analizu, ali nakon što je posađen voćnjak, nismo znali prije. Imali smo problema da je šljiva u jednom dijelu rađala, a u drugom nije, i nakon analize je pokazano da nije zemljište u tom dijelu pogodno za šljivu, više za jabuku, i tako se posadi jabuka, koja rađa. Još govorim o malom zemljištu, neka 2.5 duluma.

I mene ste zainteresovali
Pročitao sam temu,ali niko nije pitao(ili ja nisam vidio) koliko je zahtjevno održavanje tih prvih 7-8 godina tj.dok ne počne davati plodove?

50 - 70 KM analiza zemljišta uz preporuku.

A ako je zemljište na nekih 900 m nv,mozda se moze uzeti sorta baš za takvu nv?
Ili svima odgovara od 150-600?

MOSALJOZE wrote:A ako je zemljište na nekih 900 m nv,mozda se moze uzeti sorta baš za takvu nv?
Ili svima odgovara od 150-600?

Ako mene pitaš, 200 - 600 je OPTIMALNO za intenzivne zasade (ako misliš da zarađuješ od toga), međutim ona se može naći i na visini do 2000 metara (pojedinačni primjeri) tako da nije problem u tome hoće li uspjeti nego čime se misliš baviti. Odabir sortimenta i odnos spram n.v i ne igra veliku ulogu, jer je ekologija lijeske takva. Ono što je bitno kod uzgoja općenito voćnih vrsta je ekologija te određene kulture ( tu spada: nadmorska visina, ekspozicija terena, nagib, količina padavina (godišnja i u toku vegetacije), temperatura (srednja godišnja, srednja dnevna, minimalna, optimalna, maksimalna), i naravno zemljište kao osnovni faktor. Zemljište za lijesku treba da je umjereno vlažno (spada u kulture koje vole vlagu), da ne duljim dalje koga zanima šta može i na pp.

...dobih na poklon od jedne tete 10-tak komada lješnjaka prethodni dan; reče da su iz njemačke (nema boljih ); kaže da se mogu prstima lomiti i da zasadim sebi; uzmem i kontam to napraviti, ali (uvijek ono ali ); nemam predstavu uopće o tome kako to napraviti; pretpostavljam da bi trebao plod staviti u saksiju, pa kad poraste prenijeti u zemlji; pitam se da li treba razbiti ljusku i u zemlju staviti jezgru ili se jednostavno stavi bez razbijanja; neko ko zna, bio bih zahvalan

timpra

al_akhisari wrote:...dobih na poklon od jedne tete 10-tak komada lješnjaka prethodni dan; reče da su iz njemačke (nema boljih ); kaže da se mogu prstima lomiti i da zasadim sebi; uzmem i kontam to napraviti, ali (uvijek ono ali ); nemam predstavu uopće o tome kako to napraviti; pretpostavljam da bi trebao plod staviti u saksiju, pa kad poraste prenijeti u zemlji; pitam se da li treba razbiti ljusku i u zemlju staviti jezgru ili se jednostavno stavi bez razbijanja; neko ko zna, bio bih zahvalan

evo nadjoh nesto stavi ugoogle translate ...
http://www.gartenjournal.net/haselnuss-vermehren

Bez razbijanja