Forum Klix.ba

crna_pantera wrote:Ne zivim u Prijedoru stari, a kad sam dole, budem u blizini malog podvoznjaka, a iza je namah dzamija I nisu se, cini mi se, nazivi naselja i ulica promijenili

Šandor wrote:Donji Kamengrad je za Bihac NYC.

crna_pantera wrote:Shandor (Kame?:D) naravno da nisu svi nazivi ostali, i da ima dosta ulica koje su nazvane po ovim ili onim vojvodama, ali ja nesto nisam obracala paznju, a ovo naselje i ova ulica u koju dolazim nisu mijenjale ime.

Stari, ono za dzamiju rekoh iz razloga bolje orijentacije Da naravno, dzamija se nalazi u Puharskoj, ali je blizu Gasica naselja.
A ti, koliko vidim, bas dobro poznajes Prijedor Pitas, sto dolazim u Prijedor? Ama moram Ma suprug mi je iz Prijedora, i nije htio cuti za zamjenu ili prodaju kuce. A sad nemoj da pitas za prezime, ime, 'vako 'nako

crna_pantera wrote:Restoran Lovac jos uvijek postoji, kratko je imao i muziku uzivo Ali izgleda nije uspjelo .....Mursel je bio nesto otvorio u Sani odmah nakon zavrsetka rata, sad opet ima restoran u Prijedoru....Ziko, ako je to taj Ziko, ima nesto poput restorana, sa pecenom jagnjetinom, na izlazu iz Prijedora.......Asef je rahmetli......Cini mi se i Ramo.....A Began, ne znam sta sad radi, more biti da investira u Kozarac

Ne znam ja prijeratni Prijedor stari, onako samo od ostalih slusam, sta je bilo, gdje se je islo, a sad se ode do Sismisa (vlasnik je Armin, po nadimku ga mozda i znas, ali ga se ne mogu sjetiti ....a oni su inace imali prije rata, a i sad, hemijsku cistionu) Ili u Ribicu kod Vajtinog brata Ili kod Mursela

[img]http://www.bhdani.com/img/logop12.gif[/img][color=white]__[/color]Broj 410 - 22.04.2005. wrote:Reportaža: Prijedor, grad kojim šetaju isljednici iz logora zajedno sa povratnicima

Daleko je Krajina, Sarajevo još dalje

Kako živi Prijedor trinaest godina nakon Omarske, Keraterma i Manjače? Kako konačno pokrenuti privredu? Kako je hodati prijedorskim ulicama a znati da istim hodaju zločinci?

Pise: Faruk Borić

Prijedor ima jedan veliki problem: iako najveći grad u BiH zapadno od Banje Luke, suviše je blizu šeheru da bi bio regionalni centar. S druge strane, Prijedor je isuviše daleko od ljute Krajine da bi ga Krajišnici smatrali istinski - fizički i duhovno - svojim središtem.

Tako grad živi i danas, između Banje Luke i Krajine, nakon strašnih tragedija posljednjeg rata, toliko krvavog da je Prijedor zaradio sintagmu "Srebrenica u kontinuitetu".

Oko neinformiranog promatrača ne može zabilježiti detalje stradanja, naročito kada se prođe bučnim i hučnim prijedorskim korzom, kojim je u danu naše posjete defiliralo na stotine mladih i starih. Ljudi sjede po kafićima, udaraju u razbibrigu ili sklapaju poslove - gledajući svoja posla. Također, Prijedor nije u tolikoj mjeri srbijaniziran poput, recimo, susjednog Novog Grada, koji danas više liči na Loznicu nego na Bosanski Novi, ali to je već druga priča.

U Prijedoru, pak, stranac ne osjeća hiljade očiju na leđima kao u manjim zabitim sredinama, gdje je živ ritual šikaniranja tuđinaca, na bilo kojoj osnovi.

Ali, potrebno je biti Prijedorčanin pa znati kakve se priče odvijaju ispred naših očiju, da li je na mjestu gdje smo parkirali bila kuća, i ko nam sve ide u susret. Upravo kad smo spomenuli ratne zločine, Muharem Murselović, zastupnik u Općini Prijedor iz Stranke za BiH, pokazao nam je očima u pravcu kuda se kretao stariji čovjek: "E, on ti je bio ispitivač u Omarskoj. I to jedan od najgorih."

Dosad je u Prijedoru sahranjeno oko 2.000 od 2.200 ekshumiranih, dok se ne zna sudbina za više od hiljadu osoba. Prije nepun mjesec dana klanjana je dženaza za 145 ubijenih Bošnjaka, te upriličena sahrana jednog ubijenog Hrvata.

Prvi u krvi Prijedor je grad prvak po broju osuđenih za ratne zločine: dosad je 14 ljudi osuđeno po ovoj osnovi. Također, neslavan rekord u Haškom tribunalu drži Prijedorčanin Milomir Stakić, koji je (nepravosnažno) jedini dosad osuđen na doživotni zatvor.

"Glavni kreatori te politike još uvijek su, nažalost, na slobodi i hodaju prijedorskim ulicama. Broj odgovornih za ratne zločine u Prijedoru nije 14, nego 500", smatra prvi SDA-ovac Prijedora Enes Fikić, povratnik u prijedorsko selo Hambarine, dodajući da i danas ljudi prepoznaju svoju imovinu kod komšija.

"Određen broj ispitivača iz Omarske i Keraterma i danas su službenici u javnim ustanovama, a mnogi od njih su u Obavještajno-sigurnosnoj agenciji", za Dane kaže Muharem Murselović.

"Kako će se OSA brinuti za sigurnost svjedoka u procesima pred Sudom BiH kad su u njoj zaposleni odgovorni za stotine ubijenih u prijedorskim logorima smrti?", pita se Murselović, izražavajući bojazan da ljudi neće htjeti svjedočiti.

Srbi u Sarajevu i Bošnjaci u Prijedoru Bez obzira na hiljade i hiljade ubistava i progon skoro 50.000 Bošnjaka iz ovog grada - povratak se desio. U Prijedoru danas živi preko 20.000 Bošnjaka. Od 9.500, obnovljeno je blizu 7.000 stanova. Ljudi su se vraćali, a opstrukcija ih je svugdje dočekivala - od Kozarca na istoku, preko prijedorskog gradskog jezgra, pa do Bišćana i Hambarina prema zapadu.

Izet Kadić, nezavisni općinski kandidat na posljednjim lokalnim izborima, prisjeća se kako je sa prvim dženazama Bošnjaka prijedorskog kraja krenula kampanja sprečavanja povratka. On je u ime grupe građana vodio pravnu borbu protiv eksproprijacije bošnjačke zemlje i eksploatacije gline sa ovog područja.

"Upravo zbog toga što sam se zalagao za ovu stvar, što je na kraju i potvrđeno odlukama Vrhovnog suda Republike Srpske, do danas nisam dobio ni jednog feninga pomoći za obnovu razrušenog stana", objašnjava Kadić.

"Inače, Prijedor ima veliku šansu da se razvija. Međutim, zapostavlja se proizvodnja, ljudi se više okreću trgovini, uslužnim djelatnostima, što je nedovoljno da se prijedorska ekonomija pokrene. Također, treba spomenuti da se šume sijeku bez ikakvog plana i pošumljavanja. Izvozi se sirovina umjesto da se pokuša napraviti kvalitetniji izvozni proizvod. Ali, to već zahtijeva širu ekonomsku analizu", zaključuje Kadić.

Bilo kako bilo, dok god nema posla za Bošnjake, povratak će biti kao hod po sirat-ćupriji. Broj zaposlenih Bošnjaka u javnim institucijama ne prelazi broj prstiju jedne ruke. Ovakav položaj Bošnjaka pravda se, po sistemu spojenih posuda, diskriminacijom Srba u Federaciji BiH, primjerice - sramotnim izborima u sarajevskim općinama.

Ovo nije Federacija. A Sarajevo je još i dalje od ljute Krajine.

(Afere: Čuvari partijskih ustava; Dani 407, 1. 4. 2005., str. 20-23)

Mjesto koje živi po svom

U Kozarac se vratilo skoro 15.000 povratnika od prijeratnih 25.000 stanovnika. Ipak, Kozarčani smatraju da je povratak ostvaren 100 posto: ko se mislio vratiti, vratio se.

Nekadašnji komandant 17. Viteške brigade Sead Čirkin pionir je ovdašnjeg povratka. Predvodio je povratnike u nešto što se nakon rata zvalo Srpski Kozarac, koji su tada nastanjivale srpske izbjeglice iz Knina. Još 1999. u Savjetu Mjesne zajednice sjedilo je po sedam Srba i Bošnjaka, te predstavnik međunarodne zajednice, koji je bio jezičak na vagi za neke odluke.

"Nas u principu ne zanimaju ratni zločini. Hvala Bogu, sad postoji i državni sud na kojem se procesi pokreću. Nas je zanimalo kako da se što prije i u što većem broju vratimo u Kozarac", kaže Čirkin.

Iz preko stotinu zemalja Kozarčani su se vratili da bi podigli grad. Ali, tu nije riječ samo o izbjeglim iz ovog rata: Kozarac ima izuzetno snažnu dijasporu još od 60-ih godina prošlog stoljeća, kada je značajan dio ljudi otišao u kapitalistički svijet zarađivati za kruh. Danas imaju desetak puta veće penzije od domaćih.

"Ustvari, i tadašnja emigracija otišla je zbog istih problema koji nas danas muče", kaže Čirkin. Naime, šezdesetih godina prošlog vijeka ukinuta je opština Kozarac i priključena Prijedoru. Tako je i danas, što Kozarčani žele da promijene.

"Vlada Mladena Ivanića već je jednom odbila naš zahtjev za opštinom Kozarac, pravdajući to bojazni da li ćemo biti ekonomski samoodrživi. Mi smo se potrudili da njihov strah otklonimo", kaže Čirkin, a krug kroz Kozarac govori sam za sebe - bogate kuće, uređeni travnjaci, okrečene fasade, zavidan vozni park, zlatarne, kafići po zapadnjačkim standardima, benzinske pumpe…

"Od svojih ličnih sredstava obnovili smo i 14 od 16 džamija. Smatramo da je vrijeme da budemo samostalna opština, što ćemo i tražiti od Vlade RS-a po Zakonu o lokalnoj samoupravi. Uostalom, od silnih dažbina koje plaćamo Prijedoru, ne vraća se, garantujem, ni jedan posto u Kozarac. Ne možemo mi umjesto propale socijalističke prijedorske privrede izdržavati tamošnju administraciju", objašnjava Čirkin.

Na kraju naše kratke posjete ovom prosperitetnom kraju skrenuta nam je pažnja i na jedan problem - Dom zdravlja, koji je nekada upošljavao 56 zdravstvenih radnika, danas ima samo jednog liječnika opće prakse, što je daleko od dovoljnog za cijeli Kozarac…

Stranja ulaganja i skandali

Interex nije dio tala?

Posljednji skandal u Prijedoru tiče se opstrukcije općinskih vlasti prema firmi Interex, koja posjeduje lanac hipermarketa diljem BiH. U ovom slučaju predstavnici Interexa, ali i neki drugi poznavaoci situacije u Prijedoru, vide rat trgovačkih lobija, u kojem se u Prijedoru na sve moguće načine onemogućava dolazak konkurencije.

Toj tvrdnji ide u prilog činjenica da su u Prijedoru predstavnici Interexa, firme koja ima hipermarkete u desetak gradova u oba entiteta, naišli na jedinstvene i neočekivane probleme kroz opstrukciju lokalnih vlasti, zbog čega je cijela afera dobila svoju sudsku dimenziju.

Legalnom i legitimnom procedurom Trgovačko društvo CDEB d.o.o., vlasnik Interexa, tenderom je dobilo zemljište za izgradnju trgovačkog centra. Prema zemljišnoknjižnom izvatku, oranica je uknjižena kao vlasništvo Općine, a Odjeljenje za prostorno uređenje Općine Prijedor dalo je urbanističku dozvolu za izgradnju.

Nakon dodjele parcele, zamjenik republičkog pravobranioca za Prijedor Zoran Basrak donosi pravno mišljenje da je procedura ispoštovana i pravno valjana.

Međutim, Skupština općine Prijedor 3. augusta 2004. odbija zahtjev za dodjelu parcele jer nije dobio potrebnu većinu općinskih zastupnika - pet je bilo za, 13 uzdržanih.

Nakon takve, ničim izazvane odluke, Okružni sud u Banjoj Luci 13. septembra presudom poništava odluku prijedorskih skupštinara, zaključujući da su ispunjeni svi uslovi konkursa, kao i uslovi iz Zakona o građevinskom zemljištu. Tako je sud, poništavajući odluku Općine, dao pravicu Interexu.

Međutim, tada na scenu ponovo stupa Zoran Basrak, i 4. februara 2005. piše novo mišljenje u vezi s konkursom za dodjelu zemljišta. Tako, odluka o dodjeli zemljišta je pravno valjana, ali: "Komisija nije pravilno informisala Skupštinu o načinu sprovođenja konkursa i otvaranju ponuda, pogotovo imajući u vidu da je prispjela samo jedna ponuda."

Također, Basrak u mišljenju upućenom načelniku Paviću piše i sljedeće: "Odluka o donošenju plana parcelizacije za dio industrijskog kruga 'Celpak' AD Prijedor je donesena od Skupštine opštine Prijedor, čije su odluke stavljene van snage, a Sjedište zamjenika republičkog javnog pravobranioca Prijedor nema dokaza da je ista odluka usvojena u skupštinskom sastavu koji je legitiman i legalan."

Na osnovu Basrakovog izmijenjenog stava, zastupnici Skupštine općine Prijedor 8. februara ponovno odbijaju zahtjev Interexa, koji preko svojih pravnih zastupnika opet ide na banjalučki okružni sud. Također, Drago Zečević, direktor za razvoj u firmi CDEB Interex d.o.o., poslao je javnom pravobraniocu RS-a Stefanu Todoroviću zahtjev za razrješenje Zorana Basraka.

"Basrak piše da je Odluka o donošenju plana parcelizacije stavljena van snage, što je netačno, jer je donesena na sjednici od 30. 1. 2004., a odlukom Ustavnog suda RS-a od 20. 4. 2004. nije stavljena van snage, kako Basrak želi predstaviti", kaže direktor Zečević, dodajući da je Vladi RS-a upućen zahtjev za nadzor nad ovim predmetom.

"Mislim da je ovdje u pitanju rat trgovačkih lobija", za Dane kaže Muharem Murselović, općinski zastupnik: "Cijenu koju mi plaćamo jesu više cijene zbog nedostatka konkurencije, nezapošljavanje pedesetak radnika koje bi ova firma uposlila." Murselović također spominje kako je vrlo moguće da nekom smeta to što bi podjednako bili zaposleni i Srbi i Bošnjaci.

U diskreditiranju firme koja bi predstavljala konkurenciju posebno kompaniji "Janjoš" (koja u ovom dijelu RS-a posjeduje brojna prodajna mjesta, od malih prodavnica do supermarketa) išlo se čak dotle da se Interex povezuje sa Bakirom Izetbegovićem, istaknutim članom Stranke demokratske akcije. Iako je riječ o totalnoj gluposti i neistini, jasno je zašto su njeni kreatori u javnosti iskoristili upravo ovu osobu, usput plasirajući i glasine kako će novac ići u Sarajevo?!

Stari wrote:OK ovako je to .... stari Began (Enver Beganovic) je imao cevabdzinicu u tadasnjoj ulici Esada Midzica (kako se sad zove nemam pojma) koja je paralelna sa ulicom Marsla tita (korzo)....i umro je davno prije rata...bojim se da je taj sto ga sad zovu "Began" u stvari njegov sin koji nikad nije imao cevabdzinicu. Ziko ne moze biti na izlazu iz Prijedora ...tu se vjerovatno radi o nekom drugom Ziki. Ramo je takodjer umro puno prije rata ....ali se slasticarnica idalje u narodu zvala "kod Rame" nalazila se na samom kraju korza u ulici marsala Tita.

A sad ti meni objasni ...gdje se taj nekakav Sismis nalazi? .... kako to izgleda ....tog Armina ne poznajem (premda znam gdje je u ono vrijeme jedina hem. cistionica bila ...naime u ciganluku u samom centru ).

A kafanu "kod Adema betera" ... kasnije preimenovanu u "kafic Zlatna Ribica" .... znam gdje se nalazila prije rata (u starom gradu pokraj ljetne baste)...samo gdje se sad nalazi? ....jer sam nacuo da je kompletan Stari Grad ...srusen i zbrisan sa lica zemlje.

Stari wrote:Slicnu temu sam pokrenuo i na regionalnom odsijeku Bihac. Interesuje me kao i na onoj tamo temi u vezi Bihaca. Sta ima sad u Prijedoru? Mislim od onog prijeratnog Prijedora. Bivao sam u Prijedoru cesto (skoro cijelo djetinstvo sam proveo tu u blizini) ....tako da se sjecam nekih stvari poprilicno dobro.

Radovalo bi me kad bi se na temu javio i neko od sadasnjih stanovnika tog grada.

Sta me konkretno zanima?

Pa opsta slika ....recimo...ovako.

Gostionica kod Zike?

Ljetna basta u starom gradu?

Razbijaju li Skelari jos uvijek Urijase?

Kino Radnik?

Jesu li kokice iz srednje medicinske jos uvijek na najboljem glasu?

OFK Berek kako oni stoje?


I sve sto vam padne na pamet.

carsija wrote:

Stari wrote:Slicnu temu sam pokrenuo i na regionalnom odsijeku Bihac. Interesuje me kao i na onoj tamo temi u vezi Bihaca. Sta ima sad u Prijedoru? Mislim od onog prijeratnog Prijedora. Bivao sam u Prijedoru cesto (skoro cijelo djetinstvo sam proveo tu u blizini) ....tako da se sjecam nekih stvari poprilicno dobro.

Radovalo bi me kad bi se na temu javio i neko od sadasnjih stanovnika tog grada.

Sta me konkretno zanima?

Pa opsta slika ....recimo...ovako.

Gostionica kod Zike?

Ljetna basta u starom gradu?

Razbijaju li Skelari jos uvijek Urijase?

Kino Radnik?

Jesu li kokice iz srednje medicinske jos uvijek na najboljem glasu?

OFK Berek kako oni stoje?


I sve sto vam padne na pamet.

I ja sam rodjena pokraj Sane i citav moj zivot(do 92g) sam provela ispod starogradskih lipa ,Skele i Zagrada.Lovac jos postoji ali je samo ljeti otvoren i nije uopste nikako blizu onih dana kad smo kao srednjoskolci svaki svoj slobodan trenutak provodili u njemu.Nekad gdje je bila Ribica od Adema betera kako smo ga mi zvali sad je Cana otvorio restoran i isto se zove Zlatna Ribica.Stari Grad je u predhodnom ratu sav bio porusen,ali je opet izgradjen i par starih stanovnika se vratio.ikina gostiona(dagara mmmmm) je isto bila porusena.Za Ziku i Carugu se nista ne zna,ali je njegov najmladji sin malo obnovio gostionu ali ne radi vise.Mi se svi nadamo da ce ipak otvoriti,jer tu smo se uvijek okupljali.Ljetna basta isto neradi,nesto je omladina pokusala da im opstina vrati ljetnu bastu al nista od toga.Ima par restorana i kafica u PD koje su otvorili prije ratni vlasnici.Corda ima kod stare zelene pijace restoran i tamo je ljeti veliki uspijeh naci mjesto.Mursel je otvorio u centru gdje je i prije imao.Gdje je nekada Dedo(a.r) imao krojacku radnju Dado Crnalic je otvorio kafic.Neki povratnici su otvorili pogone kao npr.Smajo Alisic radi za Ikea.Sto se tice Skelara i Urijasa nema vise toga ali ja se dobro sjecam tih njihovih okrsaja cak sam isla i navijati .Samo da ti kazem od onog starog PD nema mnogo.Sve neke strane face nikoga ne znam,jedino ljeti mozes vidjeti stare prijedorcane.Vratilo se nesto prijeratnih stanovnika ali kao sto neke rece ovdje vecinom stariji a ovi mladji dolaze povremeno.Jedan grad ne cine zgrade i kuce nego ljudi ali toga nema.Imam kontakte s mnogo nasih prijedorcana sirom svijeta i svi kazu da ce se ipak vratiti i ja im vjerujem jer vidim da grade i obnavljaju svoje kuce.Ne znam da li je to nas inat ili ipak ona stara"Kud god pros'o kuci dos'o".
Pozdrav svim prijedorcanima a i ostalima.

Stari wrote:

carsija wrote:

Stari wrote:Slicnu temu sam pokrenuo i na regionalnom odsijeku Bihac. Interesuje me kao i na onoj tamo temi u vezi Bihaca. Sta ima sad u Prijedoru? Mislim od onog prijeratnog Prijedora. Bivao sam u Prijedoru cesto (skoro cijelo djetinstvo sam proveo tu u blizini) ....tako da se sjecam nekih stvari poprilicno dobro.

Radovalo bi me kad bi se na temu javio i neko od sadasnjih stanovnika tog grada.

Sta me konkretno zanima?

Pa opsta slika ....recimo...ovako.

Gostionica kod Zike?

Ljetna basta u starom gradu?

Razbijaju li Skelari jos uvijek Urijase?

Kino Radnik?

Jesu li kokice iz srednje medicinske jos uvijek na najboljem glasu?

OFK Berek kako oni stoje?


I sve sto vam padne na pamet.

I ja sam rodjena pokraj Sane i citav moj zivot(do 92g) sam provela ispod starogradskih lipa ,Skele i Zagrada.Lovac jos postoji ali je samo ljeti otvoren i nije uopste nikako blizu onih dana kad smo kao srednjoskolci svaki svoj slobodan trenutak provodili u njemu.Nekad gdje je bila Ribica od Adema betera kako smo ga mi zvali sad je Cana otvorio restoran i isto se zove Zlatna Ribica.Stari Grad je u predhodnom ratu sav bio porusen,ali je opet izgradjen i par starih stanovnika se vratio.ikina gostiona(dagara mmmmm) je isto bila porusena.Za Ziku i Carugu se nista ne zna,ali je njegov najmladji sin malo obnovio gostionu ali ne radi vise.Mi se svi nadamo da ce ipak otvoriti,jer tu smo se uvijek okupljali.Ljetna basta isto neradi,nesto je omladina pokusala da im opstina vrati ljetnu bastu al nista od toga.Ima par restorana i kafica u PD koje su otvorili prije ratni vlasnici.Corda ima kod stare zelene pijace restoran i tamo je ljeti veliki uspijeh naci mjesto.Mursel je otvorio u centru gdje je i prije imao.Gdje je nekada Dedo(a.r) imao krojacku radnju Dado Crnalic je otvorio kafic.Neki povratnici su otvorili pogone kao npr.Smajo Alisic radi za Ikea.Sto se tice Skelara i Urijasa nema vise toga ali ja se dobro sjecam tih njihovih okrsaja cak sam isla i navijati .Samo da ti kazem od onog starog PD nema mnogo.Sve neke strane face nikoga ne znam,jedino ljeti mozes vidjeti stare prijedorcane.Vratilo se nesto prijeratnih stanovnika ali kao sto neke rece ovdje vecinom stariji a ovi mladji dolaze povremeno.Jedan grad ne cine zgrade i kuce nego ljudi ali toga nema.Imam kontakte s mnogo nasih prijedorcana sirom svijeta i svi kazu da ce se ipak vratiti i ja im vjerujem jer vidim da grade i obnavljaju svoje kuce.Ne znam da li je to nas inat ili ipak ona stara"Kud god pros'o kuci dos'o".
Pozdrav svim prijedorcanima a i ostalima.

Ne znam ko si ti carsijo ... ali bojim se da ako nastavimo ovu extremno zanimljivu prepisku.... ce se uskoro ispostaviti da se poznajemo. Jel zivis jos uvijek u Prijedoru ili si nastanjena negdje drugdje?

carsija wrote:Pokusavamo da toliko-koliko vratimo malo carsijske tradicije pa makar i kroz sport .Sto se tice Sane kao rijeke zadrzala je nesto od one svoje ljepote,premda se vidi da nema vise onih starih prijedorcana koji su znali da je cijene i da joj se dive i odrzavaju njene obale.Neki seljak je napravio nasred Sane(nesto vise od novog hotela) restoran(zove se Splav).Ne pitaj me kako je dobio dozvolu za to ,ali cesto mozes vidjeti masne fleke po Sani.Vjerovatno ispira tave od ulja u Sani(teski seljakluk) .Ja ti chamce odem na Zeger koliko se daleko moze chamcem i onda ugasim motor pa se polako spustamo plivajuci kao nekada.Premda sam prije znala sve gdje je koja dubina gdje ima virova i moras biti oprezan,sada se ne udaljavam mnogo od chamca jer ima mnogo divljeg vadjenja pijeska iz vode,pa nikad neznas gdje mozes stati.Hadzalica ploca se jos uvijek zove tako,ali smo napraili nesto blize glavnoj plazi drugu plocu i tu se kupamo i druzimo.Ja sam se nekada kupala i na Kicinom brodu(plaza vise mosta) ali vise ne,jer svakakvih ima tamo a i pricaju meni strani jezik(ekavski).Mnogo ih se gusi u Sani,Bog dragi zna iz kakvih shuma i sa kakvih planina su se spustli u carsiju.U Starom Gradu je jos uvijek onaj drvored starih lipa,chudo da i to nisu posjekli jer u PD nemas vise zelene povrsine,prave stanove za pridoslice a ti isti imaju kuce i stanove u Federaciji i tamo traze odstetu.Lopovluk i kriminal teski.Nadam se da ti nisam unistila volju i zelju da ipak navratis u PD.Nego odakle tipkash?Da li si i ti negdje van Bosne?
Pozdrav!!!!!!