Nema te drzave na svijetu gdje se psi prikupljaju i drze na nekom odredjenom prostoru i hrane tu desetljecima, treba pogledati praksu EU i kopirat na BiH, to je sve.
09.09.2014.g.
Ženu na Kovačima izujedali psi, s ranama po cijelom tijelu završila na KCUS-u
U sarajevskom naselju Kovači jutros je čopor pasa lutalica napao ženu koja je krenula na posao, nakon čega je završila u Univerzitetskom kliničkom centru u Sarajevu s ranama od ugriza po cijelom tijelu.
U MUP-u Kantona Sarajevo za Klix.ba su potvrdili da je slučaj prijavljen policiji.
Napad se dogodio nešto prije sedam sati, a ženu inicijala M. O. rođenu 1973. godine su spasili stanari iz obližnjih objekata nakon što su čuli vriske.
"Ona ima ugrize na obje potkoljenice, na leđima, abdomenu i glavi. Ukazana joj je prvo ljekarska pomoć na Klinici urgentne medicine, a potpom je upućena i na Infektivnu kliniku na dodatne pretrage. Puštena je na kućno liječenje nakon pregleda u UKCS-u", kazala je za Klix.ba Muamera šehić, portparolka Kliničkog centra.
Problem pasa lutalica, pravna razmatranja
Moderator: _BataZiv_0809
-
muminovic
- Posts: 3306
- Joined: 17/08/2013 15:10
-
muminovic
- Posts: 3306
- Joined: 17/08/2013 15:10
#27 Re: Problem pasa lutalica, pravna razmatranja
Gorući problem u Sarajevu: Ove godine zabilježeno 678 ujeda pasa lutalica
09.09.2014.g.
U prvih osam mjeseci 2014. godine zabilježeno je 678 ujeda pasa na području Kantona Sarajevo (KS) dok su za isti period 2013. godine zabilježena 583 ujeda, dakle broj napada za prvih osam mjeseci je uvećan za 14 posto u odnosu na prošlu godinu. Samo u posljednjih 30 dana zabilježena su 92 ujeda pasa lutalica, pokazuju podaci Zavoda hitne medicinske pomoći KS, javlja Anadolija.
"Potrebno je naglasiti da se broj zabilježenih ujeda iz godine u godinu kumulativno povećava te je u proteklih par godina došlo do velikog povećanja broja ujeda", saopćeno je iz Zavoda hitne medicinske pomoći Kantona Sarajevo.
Građani su svakodnevno suočeni sa psima lutalicama u skoro svim naseljima u Kantonu Sarajevo. Jedan od građana Sarajeva koji je doživio napad i ujed psa lutalice prije par mjeseci je i Tarik Jesenković koji kaže da je samo pukom srećom izbjegao teže povrede.
"Izašao sam sa posla i prelazio ulicu kod Latinske ćuprije. Međutim, odjednom je pored mene protrčao čopor pasa, zaista ih je bilo mnogo. Jedan me ujeo i nastavio trčati. Nije bilo povoda za ugriz, samo mi je prišao i ujeo me. Srećom, rana nije bila velika", rekao je Jesenković te dodao kako je odmah nakon ugriza psa potražio medicinsku pomoć.
Jesenković je rekao da je u apotekama pokušao naći antitetanus.
"Morao sam ići čak na Ilidžu. Pretpostavljam da su tih dana bili učestali napadi pasa pa nigdje u apotekama nije bilo lijeka. Jedva sam ga našao. Ni u Hitnoj pomoći ga nisu imali", rekao je ovaj Sarajlija koji se suočio s napadom pasa.
Napominje kako je pas koji je njega ugrizao ranije napao više osoba.
"Taj isti pas je napao doktoricu iz Starog Grada kada je išla na posao i na tom mjestu gdje je mene ujeo je skočio na nju i imala je teške tjelesne povrede . Kasnije su mene kontaktirali iz nekog udruženja za zaštitu pasa i rekli su mi da je taj pas odstranjen jer je on napadao često i više ljudi", izjavio je Jesenković za Anadoliju.
Iz Inspektorata veterinarske inspekcije Kantona Sarajevo kazali su kako obavljaju svoj dio posla kada je riječ o psima lutalicama te da su njihove ekipe stalno ažurne budući da pozive građana o napadima pasa primaju i do pet puta dnevno.
"Mi odmah uputimo nalog za inspektore koji podnesu zahtjev Higijenskom servisu da uzmu sa ulice psa koji je bio agresivan te da izvijeste inspektora o poduzetim mjerama", rekla je za Anadoliju glavni kantonalni veterinarski inspektor KS Joka Hlubna dodavši kako problem predstavlja činjenica da na području Kantona Sarajevo postoji samo jedan higijenski servis te da nadležni nemaju sluha za skloništa pasa.
On je rekla kako su se kantonalne vlasti skoncentrisale na sklonište u Prači, ali da su iz tog prihvatilišta poslali dopis da ne mogu prihvatati pse jer ne mogu da ih izdržavaju i hrane. Napomenula je kako se pas u skloništu može držati od 15 do 30 dana nakon čega se eutanizira.
"Nijedna zemlja ne može u skloništu držati psa godinu ili pet godina. Tako se radi i u SAD-u i svim zemljama svijeta", rekla je Hlubna.
Govoreći o problemu pasa lutalica u Kantonu Sarajevu, Hlubna je kazala kako je ovaj problem gorući, a dodatno bi se mogao pogoršati ukoliko bi došlo do pojave bjesnila.
"Možemo reći da smo sretni jer još uvijek nema pojave bjesnila. Ako se bjesnilo pojavi, to će onda biti druga priča. Možda se tek tada nadležni uozbilje i shvate koliko je ozbiljan ovaj problem. Bjesnilo je jako opasna zarazna bolest i može imati za ishod smrt", zaključila je te dodala kako se problem pasa lutalica mora rješiti na kantonalnom nivou.
Da je provedba Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja u BiH neophodna smatraju i u Fondaciji za pse "Dog Trust".
"U Zakonu iz 2009. godine jasno stoji da veterinarska stanica izdaje nalog o tome da li je pas agresivan ili nije. Ukoliko se ustanovi da je pas zaražen ili agresivan u Zakonu stoji mjera da se taj pas mora ukloniti sa ulice", rekla je za Anadoliju glasnogovornica Fondacije "Dogs Trust" Sanja Bianculli, koja je napomenula kako Fondacija nije nadležna za problem pasa lutalica:
"Građani nas pozivaju jer nisu dovoljno upućeni u naše nadležnosti. Mi nismo institucija ili organ koji je odgovoran za agresivne pse. Oni nas krive zbog agresivnih pasa koji su na ulicama jer nisu informisani o našim nadležnostima."
Bianculli je rekla kako nema pravne osnove da Fondacija bude dio rješenja problema u Kantonu Sarajevu i navela kako su lokalne zajednice prema postojećem Zakonu izvršni organi koji moraju da ga provode u potpunosti.
"Fondacija čini izuzetne napore da kontaktira stalno nadležne kako bi putem sredstava našli rješenje i stavili tačku na gorući problem koji se desio radi neprovođenja zakona", kazala je Bianculli.
Fondacija "Dog Trust" do sada je sterilisala blizu 6.000 pasa lutalica uključujući i vlasničke pse.
"Saosjećamo sa ljudima koji su napadnuti. I mi smo građani ovog grada i imamo djecu. Smatramo da se problem pasa lutalica mora riješiti na sistemski način. Kada se zakon izglasa odmah se odrede sredstva iz budžeta za njegovu provedbu. Tako je i za ovaj Zakon. U Zakonu postoje sve mjere, treba ih samo uraditi i ne tražiti izgovore", rekla je Bianculli.
Prema podacima baze Zavoda hitne medicinske pomoći Kantona Sarajevo u 2010. godini je pomoć potražilo ukupno 433 pacijenata. U 2011. godini zabilježen je broj od 577 pacijenata što iznosi povećanje od 33,25 posto u odnosu na 2010. godinu. U 2012. godini ukupno je 745 pacijenata prijavilo ujed psa što iznosi povećanje od 29,11 posto u odnosu na 2011. godinu. U 2013. godini je ukupno 948 pacijenata bilo napadnuto i ugriženo što iznosi povećanje od 27 posto u odnosu na 2012. godinu.
09.09.2014.g.
U prvih osam mjeseci 2014. godine zabilježeno je 678 ujeda pasa na području Kantona Sarajevo (KS) dok su za isti period 2013. godine zabilježena 583 ujeda, dakle broj napada za prvih osam mjeseci je uvećan za 14 posto u odnosu na prošlu godinu. Samo u posljednjih 30 dana zabilježena su 92 ujeda pasa lutalica, pokazuju podaci Zavoda hitne medicinske pomoći KS, javlja Anadolija.
"Potrebno je naglasiti da se broj zabilježenih ujeda iz godine u godinu kumulativno povećava te je u proteklih par godina došlo do velikog povećanja broja ujeda", saopćeno je iz Zavoda hitne medicinske pomoći Kantona Sarajevo.
Građani su svakodnevno suočeni sa psima lutalicama u skoro svim naseljima u Kantonu Sarajevo. Jedan od građana Sarajeva koji je doživio napad i ujed psa lutalice prije par mjeseci je i Tarik Jesenković koji kaže da je samo pukom srećom izbjegao teže povrede.
"Izašao sam sa posla i prelazio ulicu kod Latinske ćuprije. Međutim, odjednom je pored mene protrčao čopor pasa, zaista ih je bilo mnogo. Jedan me ujeo i nastavio trčati. Nije bilo povoda za ugriz, samo mi je prišao i ujeo me. Srećom, rana nije bila velika", rekao je Jesenković te dodao kako je odmah nakon ugriza psa potražio medicinsku pomoć.
Jesenković je rekao da je u apotekama pokušao naći antitetanus.
"Morao sam ići čak na Ilidžu. Pretpostavljam da su tih dana bili učestali napadi pasa pa nigdje u apotekama nije bilo lijeka. Jedva sam ga našao. Ni u Hitnoj pomoći ga nisu imali", rekao je ovaj Sarajlija koji se suočio s napadom pasa.
Napominje kako je pas koji je njega ugrizao ranije napao više osoba.
"Taj isti pas je napao doktoricu iz Starog Grada kada je išla na posao i na tom mjestu gdje je mene ujeo je skočio na nju i imala je teške tjelesne povrede . Kasnije su mene kontaktirali iz nekog udruženja za zaštitu pasa i rekli su mi da je taj pas odstranjen jer je on napadao često i više ljudi", izjavio je Jesenković za Anadoliju.
Iz Inspektorata veterinarske inspekcije Kantona Sarajevo kazali su kako obavljaju svoj dio posla kada je riječ o psima lutalicama te da su njihove ekipe stalno ažurne budući da pozive građana o napadima pasa primaju i do pet puta dnevno.
"Mi odmah uputimo nalog za inspektore koji podnesu zahtjev Higijenskom servisu da uzmu sa ulice psa koji je bio agresivan te da izvijeste inspektora o poduzetim mjerama", rekla je za Anadoliju glavni kantonalni veterinarski inspektor KS Joka Hlubna dodavši kako problem predstavlja činjenica da na području Kantona Sarajevo postoji samo jedan higijenski servis te da nadležni nemaju sluha za skloništa pasa.
On je rekla kako su se kantonalne vlasti skoncentrisale na sklonište u Prači, ali da su iz tog prihvatilišta poslali dopis da ne mogu prihvatati pse jer ne mogu da ih izdržavaju i hrane. Napomenula je kako se pas u skloništu može držati od 15 do 30 dana nakon čega se eutanizira.
"Nijedna zemlja ne može u skloništu držati psa godinu ili pet godina. Tako se radi i u SAD-u i svim zemljama svijeta", rekla je Hlubna.
Govoreći o problemu pasa lutalica u Kantonu Sarajevu, Hlubna je kazala kako je ovaj problem gorući, a dodatno bi se mogao pogoršati ukoliko bi došlo do pojave bjesnila.
"Možemo reći da smo sretni jer još uvijek nema pojave bjesnila. Ako se bjesnilo pojavi, to će onda biti druga priča. Možda se tek tada nadležni uozbilje i shvate koliko je ozbiljan ovaj problem. Bjesnilo je jako opasna zarazna bolest i može imati za ishod smrt", zaključila je te dodala kako se problem pasa lutalica mora rješiti na kantonalnom nivou.
Da je provedba Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja u BiH neophodna smatraju i u Fondaciji za pse "Dog Trust".
"U Zakonu iz 2009. godine jasno stoji da veterinarska stanica izdaje nalog o tome da li je pas agresivan ili nije. Ukoliko se ustanovi da je pas zaražen ili agresivan u Zakonu stoji mjera da se taj pas mora ukloniti sa ulice", rekla je za Anadoliju glasnogovornica Fondacije "Dogs Trust" Sanja Bianculli, koja je napomenula kako Fondacija nije nadležna za problem pasa lutalica:
"Građani nas pozivaju jer nisu dovoljno upućeni u naše nadležnosti. Mi nismo institucija ili organ koji je odgovoran za agresivne pse. Oni nas krive zbog agresivnih pasa koji su na ulicama jer nisu informisani o našim nadležnostima."
Bianculli je rekla kako nema pravne osnove da Fondacija bude dio rješenja problema u Kantonu Sarajevu i navela kako su lokalne zajednice prema postojećem Zakonu izvršni organi koji moraju da ga provode u potpunosti.
"Fondacija čini izuzetne napore da kontaktira stalno nadležne kako bi putem sredstava našli rješenje i stavili tačku na gorući problem koji se desio radi neprovođenja zakona", kazala je Bianculli.
Fondacija "Dog Trust" do sada je sterilisala blizu 6.000 pasa lutalica uključujući i vlasničke pse.
"Saosjećamo sa ljudima koji su napadnuti. I mi smo građani ovog grada i imamo djecu. Smatramo da se problem pasa lutalica mora riješiti na sistemski način. Kada se zakon izglasa odmah se odrede sredstva iz budžeta za njegovu provedbu. Tako je i za ovaj Zakon. U Zakonu postoje sve mjere, treba ih samo uraditi i ne tražiti izgovore", rekla je Bianculli.
Prema podacima baze Zavoda hitne medicinske pomoći Kantona Sarajevo u 2010. godini je pomoć potražilo ukupno 433 pacijenata. U 2011. godini zabilježen je broj od 577 pacijenata što iznosi povećanje od 33,25 posto u odnosu na 2010. godinu. U 2012. godini ukupno je 745 pacijenata prijavilo ujed psa što iznosi povećanje od 29,11 posto u odnosu na 2011. godinu. U 2013. godini je ukupno 948 pacijenata bilo napadnuto i ugriženo što iznosi povećanje od 27 posto u odnosu na 2012. godinu.
-
huxley
- Posts: 639
- Joined: 05/08/2009 09:56
#28 Re: Problem pasa lutalica, pravna razmatranja
Dok se napadi ne pocnu desavati u Ljubuskom i Laktasima, do izmjena zakona nece doci. Vecina bosnjackih politicara (dom naroda) je za izmjene zakona (osim beriza b u parlamentu), ali su im jednostavno ruke svezane sve dok srpske i hrvatske kolege (na celu sa d. covicem i d. majkic) ne odluce da podrze izmjene.
Zakon je drzavni, tako da se jako malo moze uciniti na opstinskom i federalnom nivou. Najbolju stvar je uradio nacelnik opstine N. Grad u Sarajevu, ali to je kap u moru.
Zakon je drzavni, tako da se jako malo moze uciniti na opstinskom i federalnom nivou. Najbolju stvar je uradio nacelnik opstine N. Grad u Sarajevu, ali to je kap u moru.
-
zmajadaH
- Posts: 370
- Joined: 01/03/2013 01:05
- Location: U zmajevom gnijezdu na jajima.
#29 Re: Problem pasa lutalica, pravna razmatranja
Pitanje za pravnike.
Da li je u skladu sa zakonom da odredjena grupa ljudi pokupi kerove, na krajnje ljubazan i njezan nacin te ih dislocira
Sa tacke A na tacku B. Obicna relokacija.
Hvala za odgovor
Da li je u skladu sa zakonom da odredjena grupa ljudi pokupi kerove, na krajnje ljubazan i njezan nacin te ih dislocira
Sa tacke A na tacku B. Obicna relokacija.
Hvala za odgovor
-
muminovic
- Posts: 3306
- Joined: 17/08/2013 15:10
#30 Re: Problem pasa lutalica, pravna razmatranja
Novi dan, novo kasapljenje:
11.09.2014
Novi napad psa lutalice u Sarajevu, povrijeđena žena
Još jedna osoba je danas u Sarajevu postala žrtva psa lutalice koji ju je ugrizao i nanio joj povrede.
Kako je za portal Klix.ba potvrdila glasnogovornica Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu Muamera Šehić, pas lutalica je ugrizao žensku osobu inicijala B. B. (1963) i povrijedio joj četvrti prst desne šake.
"Pacijentica je primljena na KUM, gdje joj je ukazana liječnička pomoć. Nakon toga je upućena infektologu na daljnje pretrage. Ona će se obratiti i svom ljekaru kako bi dobila potrebnu zaštitu", izjavila je Šehić.
Iz Operativnog centra MUP-a Kantona Sarajevo nam je potvrđeno da se napad psa dogodio u sarajevskom naselju Sedrenik nešto poslije 10 sati.
11.09.2014
Novi napad psa lutalice u Sarajevu, povrijeđena žena
Još jedna osoba je danas u Sarajevu postala žrtva psa lutalice koji ju je ugrizao i nanio joj povrede.
Kako je za portal Klix.ba potvrdila glasnogovornica Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu Muamera Šehić, pas lutalica je ugrizao žensku osobu inicijala B. B. (1963) i povrijedio joj četvrti prst desne šake.
"Pacijentica je primljena na KUM, gdje joj je ukazana liječnička pomoć. Nakon toga je upućena infektologu na daljnje pretrage. Ona će se obratiti i svom ljekaru kako bi dobila potrebnu zaštitu", izjavila je Šehić.
Iz Operativnog centra MUP-a Kantona Sarajevo nam je potvrđeno da se napad psa dogodio u sarajevskom naselju Sedrenik nešto poslije 10 sati.
-
muminovic
- Posts: 3306
- Joined: 17/08/2013 15:10
#31 Re: Problem pasa lutalica, pravna razmatranja
Sve više pasa na ulicama: Broj ugriza povećan za 130 posto, niko nema pravog rješenja
Na sjednici Vlade Kantona Sarajevo jučer se raspravljalo o akutnom problemu pasa lutalica koji u sve većoj mjeri ugrožavaju zdravlje i živote građana i doneseno je nekoliko odluka.
Vlada je zadužila Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša KS da aktivira raniju službu za kafilerijske poslove KJKP Rad d.o.o Sarajevo radi uklanjanja bijesnih, opasnih i bolesnih pasa lutalica na području Kantona Sarajevo.
Danas je održan sastanak ministra Zlatka Petrovića i direktor KJKP Rad Selima Babića, kako bi se utvrdili svi detalji vezano za pokretanje službe za kafilerijske poslove koja nije u funkciji pet godina.
"Kafilerija ne radi pet godina, a bavila se uklanjanjem leševa životinjskog porijekla, a nije vršila hvatanje pasa lutalica i eutanaziju izuzev rješenju Veterinarske stanice. Potrebno je službu ponovo aktivirati, nabaviti opremu i dogovoriti sve detalje", rekao je za Klix.ba Ahmed Đipa, glasnogovornik KJKP Rad.
Ministar Petrović nam je rekao da je pokretanje službe za kafileriju privremena mjera dok se u potpunosti ne realizira osnivanje higijenskih servisa i dok se na pravi način aktivira azil u Prači.
"Moramo reagovati i pokrećemo kafilerijsku slažbu uz hvatanje opasnih pasa. Cilj nam je da opasne pse uklonimo sa ulica. Vlada je dala nalog i zajedno da Ministarstvom privrede ćemo održati sastanak kako bi dogovorili sve detalje", rekao je ministar Petrović.
Napomenuo je da za hvatanje i sklanjanje svih pasa sa ulice treba ogroman prostor i sredstva, te da će se u narednom periodu vršiti hvatanje samo agresivnih i opasnih pasa.
Azil u Prači nije dovoljan
U martu 2012. godine je u općini Pale-Prača otvoren dugoočekivani azil za napuštene životinje u kojem može biti smješteno 525 napuštenih pasa sa područja Kantona Sarajevo.
Kapacitet azila je odavno popunjen. Ukoliko se pokrene služba za kafileriju, gdje će smjestiti pse koje radnici preduzeća Rad sklone sa ulica? Na ovo pitanje još uvijek nema odgovora. Prema mišljenju izvršnog direktora Veterinarske stanice Sarajevo doktora Igora Jerkovića najveći problem je neprovođenje zakona.
"Zakon koji je trenutno na snazi predviđa da psima nije mjesto na ulici. Pas može biti vlasnički pas ili mora biti u smještaju. Problem je što lokalna zajednica nema dovoljno sredstava da provede taj zakon, a podrazumijeva higijenski servis koji uklanja pse sa ulica i smještaj za pse gdje se vrši trijaža", rekao je doktor Jerković.
Napomenuo je da kako god da se zakon promijeni, Sarajevo mora imati azil, higijenske servise, obučeno osoblje i mobilna vozila.
"Nedostaju finansijska sredstva i to je najveći problem. Potrebno je zaposliti stotinjak ljudi, veterinare, hvatače, pomoćno osoblje koje će rješavati ovaj problem. Veterinarska stanica se bavi zdravljem i liječenjem životinja. Uključeni smo u akcije sterilizacija i kastracija pasa i samo smo karika u kompletnom procesu", kazao nam je doktor Jerković.
Veterinarska stanica ima obučeno osoblje i mobilna vozila koja mogu odgovoriti na zahtjeve za sterilizaciju i kastraciju. Lokalna zajednica mora što prije preuzeti odgovornost, jer se tek sada vide posljedice neprovođenja zakona.
Broj slučajeva ugriza pasa povećan za 130 posto
Hitna pomoć Kantona Sarajevo prati progresiju ovog problema od 2010. godine.
"Mi smo prva linija fronta i od 2010. godine u medije i relevantne institucije smo počeli da šaljemo da je došlo do neuobičajenog broja ugriza pasa. U 2010. godini je bilo 433 ugriza i od tada vodimo evidenciju", kazala je direktorica ove ustanove, Sena Softić-Taljanović.
U 2011. je evidentirano 557 ugriza, što je u odnosu na 2010. godinu povećanje za 33, 25 posto. U 2012. godini broj ugriza je bio 745, što je u odnosu na 2011. godinu povećanje za 29, 11 posto. U 2013. godini su zabilježena 948 ugriza, što je za 27 posto veće u odnosu na 2012. godinu, a u 2014. godini imamo 948 ugriza, što je u odnosu na 2010. godini povećanje za 129, 53 posto.
"To je alarmantan podatak i mi stalno pričamo o tome. Mi ne možemo riješiti uzrok, ali ovo su katastrofalni podaci. Nastavlja se trend povećanja. U prvih šest mjeseci 2014. godine je zabilježeno 468 ujeda pasa. To je više nego za cijelu 2010. godinu. Ovo su samo podaci iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, a koliko se još pacijenata javilo u domove zdravlja, direktno na KUM ili u Opću bolnicu. To su podaci iz jedne zdravstvene institucije i građanima savjet: Opreza nikad dosta", napomenula je Softić-Taljanović.
Doktorica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć je poseban naglasak stavila na zaštitu djece. Preporučila je da sa djecom do škole uvijek ide i starija osoba i da se nose štapovi. Spomenula je i da su pacijenti dolazili sa banalnim povredama, ogrebotinama, ali i do teških povreda, gdje je dolazilo do trganja ligamenata i povreda mišićnih struktura.
"Pacijenti refleksno padaju na zemlju i stavljaju ruke preko glave i lica i povrede najčešće nastaju na rukama, vratu i licu. Rana koja je nastala od ugriza psa se tretira kao ratna rana i mora se hirurški obratiti. Pacijent mora dobiti i antitetanus, ukoliko nije pod zaštitom. Od momenta ugriza do narednih 72 sata pacijent mora primiti prvu dozu, sljedeću za mjesec dana i nakon godinu dana pacijent prima i treću vakcinu. Pacijentu se daje i antibiotik", pojasnila je doktorica Softić-Taljanović.
Napomenula je da osobama koje je ugrizao pas treba i pomoć psihologa, psihijatra, ali i porodice, jer psihička trauma ostaje veoma dugo. Dodala je da je najvažnija zaštita djece, jer se traume nose iz djetinjstva. Odrasli se lakše retraumatiziraju, ali djeca nisu u pihičkom razvoju da shvate okruženje i zato je potrebno zaštititi djecu u najvećoj mjeri.
Na sjednici Vlade Kantona Sarajevo jučer se raspravljalo o akutnom problemu pasa lutalica koji u sve većoj mjeri ugrožavaju zdravlje i živote građana i doneseno je nekoliko odluka.
Vlada je zadužila Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša KS da aktivira raniju službu za kafilerijske poslove KJKP Rad d.o.o Sarajevo radi uklanjanja bijesnih, opasnih i bolesnih pasa lutalica na području Kantona Sarajevo.
Danas je održan sastanak ministra Zlatka Petrovića i direktor KJKP Rad Selima Babića, kako bi se utvrdili svi detalji vezano za pokretanje službe za kafilerijske poslove koja nije u funkciji pet godina.
"Kafilerija ne radi pet godina, a bavila se uklanjanjem leševa životinjskog porijekla, a nije vršila hvatanje pasa lutalica i eutanaziju izuzev rješenju Veterinarske stanice. Potrebno je službu ponovo aktivirati, nabaviti opremu i dogovoriti sve detalje", rekao je za Klix.ba Ahmed Đipa, glasnogovornik KJKP Rad.
Ministar Petrović nam je rekao da je pokretanje službe za kafileriju privremena mjera dok se u potpunosti ne realizira osnivanje higijenskih servisa i dok se na pravi način aktivira azil u Prači.
"Moramo reagovati i pokrećemo kafilerijsku slažbu uz hvatanje opasnih pasa. Cilj nam je da opasne pse uklonimo sa ulica. Vlada je dala nalog i zajedno da Ministarstvom privrede ćemo održati sastanak kako bi dogovorili sve detalje", rekao je ministar Petrović.
Napomenuo je da za hvatanje i sklanjanje svih pasa sa ulice treba ogroman prostor i sredstva, te da će se u narednom periodu vršiti hvatanje samo agresivnih i opasnih pasa.
Azil u Prači nije dovoljan
U martu 2012. godine je u općini Pale-Prača otvoren dugoočekivani azil za napuštene životinje u kojem može biti smješteno 525 napuštenih pasa sa područja Kantona Sarajevo.
Kapacitet azila je odavno popunjen. Ukoliko se pokrene služba za kafileriju, gdje će smjestiti pse koje radnici preduzeća Rad sklone sa ulica? Na ovo pitanje još uvijek nema odgovora. Prema mišljenju izvršnog direktora Veterinarske stanice Sarajevo doktora Igora Jerkovića najveći problem je neprovođenje zakona.
"Zakon koji je trenutno na snazi predviđa da psima nije mjesto na ulici. Pas može biti vlasnički pas ili mora biti u smještaju. Problem je što lokalna zajednica nema dovoljno sredstava da provede taj zakon, a podrazumijeva higijenski servis koji uklanja pse sa ulica i smještaj za pse gdje se vrši trijaža", rekao je doktor Jerković.
Napomenuo je da kako god da se zakon promijeni, Sarajevo mora imati azil, higijenske servise, obučeno osoblje i mobilna vozila.
"Nedostaju finansijska sredstva i to je najveći problem. Potrebno je zaposliti stotinjak ljudi, veterinare, hvatače, pomoćno osoblje koje će rješavati ovaj problem. Veterinarska stanica se bavi zdravljem i liječenjem životinja. Uključeni smo u akcije sterilizacija i kastracija pasa i samo smo karika u kompletnom procesu", kazao nam je doktor Jerković.
Veterinarska stanica ima obučeno osoblje i mobilna vozila koja mogu odgovoriti na zahtjeve za sterilizaciju i kastraciju. Lokalna zajednica mora što prije preuzeti odgovornost, jer se tek sada vide posljedice neprovođenja zakona.
Broj slučajeva ugriza pasa povećan za 130 posto
Hitna pomoć Kantona Sarajevo prati progresiju ovog problema od 2010. godine.
"Mi smo prva linija fronta i od 2010. godine u medije i relevantne institucije smo počeli da šaljemo da je došlo do neuobičajenog broja ugriza pasa. U 2010. godini je bilo 433 ugriza i od tada vodimo evidenciju", kazala je direktorica ove ustanove, Sena Softić-Taljanović.
U 2011. je evidentirano 557 ugriza, što je u odnosu na 2010. godinu povećanje za 33, 25 posto. U 2012. godini broj ugriza je bio 745, što je u odnosu na 2011. godinu povećanje za 29, 11 posto. U 2013. godini su zabilježena 948 ugriza, što je za 27 posto veće u odnosu na 2012. godinu, a u 2014. godini imamo 948 ugriza, što je u odnosu na 2010. godini povećanje za 129, 53 posto.
"To je alarmantan podatak i mi stalno pričamo o tome. Mi ne možemo riješiti uzrok, ali ovo su katastrofalni podaci. Nastavlja se trend povećanja. U prvih šest mjeseci 2014. godine je zabilježeno 468 ujeda pasa. To je više nego za cijelu 2010. godinu. Ovo su samo podaci iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, a koliko se još pacijenata javilo u domove zdravlja, direktno na KUM ili u Opću bolnicu. To su podaci iz jedne zdravstvene institucije i građanima savjet: Opreza nikad dosta", napomenula je Softić-Taljanović.
Doktorica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć je poseban naglasak stavila na zaštitu djece. Preporučila je da sa djecom do škole uvijek ide i starija osoba i da se nose štapovi. Spomenula je i da su pacijenti dolazili sa banalnim povredama, ogrebotinama, ali i do teških povreda, gdje je dolazilo do trganja ligamenata i povreda mišićnih struktura.
"Pacijenti refleksno padaju na zemlju i stavljaju ruke preko glave i lica i povrede najčešće nastaju na rukama, vratu i licu. Rana koja je nastala od ugriza psa se tretira kao ratna rana i mora se hirurški obratiti. Pacijent mora dobiti i antitetanus, ukoliko nije pod zaštitom. Od momenta ugriza do narednih 72 sata pacijent mora primiti prvu dozu, sljedeću za mjesec dana i nakon godinu dana pacijent prima i treću vakcinu. Pacijentu se daje i antibiotik", pojasnila je doktorica Softić-Taljanović.
Napomenula je da osobama koje je ugrizao pas treba i pomoć psihologa, psihijatra, ali i porodice, jer psihička trauma ostaje veoma dugo. Dodala je da je najvažnija zaštita djece, jer se traume nose iz djetinjstva. Odrasli se lakše retraumatiziraju, ali djeca nisu u pihičkom razvoju da shvate okruženje i zato je potrebno zaštititi djecu u najvećoj mjeri.
-
homega
- Posts: 1866
- Joined: 18/05/2014 23:45
#32 Re: Problem pasa lutalica, pravna razmatranja
Muminoviću, tebi studentski dani, čini se, prolaze u čitanju foruma i copi/paste kvazinovinarskih ispisa "žutila" 
-
zmajadaH
- Posts: 370
- Joined: 01/03/2013 01:05
- Location: U zmajevom gnijezdu na jajima.
#33 Re: Problem pasa lutalica, pravna razmatranja
Ako vlasniku psa ide kazna zbog nekorištenja brnjice, kome ide kazna zbog nekorištenja brnjice lutalicama ? Opštini ?
Kako ide utvrđivanje vlasništva nad psom ?
Znam postupak iz doba juge, kakva je sad procedura ?
Mislim kad bi kanalisali stvarnu činjenicu KO i na KOJI način je odgovoran za pse na ulici, svi problemi bi bili riješeni.Jer njihov vlasnik/skrbnik može odlučiti šta će biti s njima.
U istom paketu ako bi se neko htio praviti budala pa prihvatio skrbništvo nad psima iz nekih niskomoralnih pobuda (čitaj iz finansijiske koristi) onda mu svezati sve i jednu kaznu kao šamarčinu od neposjedovanja brnjice, povodca, puštanja na ulicu bez nadzora....
Jbt pa po ovom zakonu osobe koje imaju PSA ljubimca, osim što brinu o živom biću, što ga paze, liječe i ispravno hrane i odgajaju sad su pod represijom.
Kazneno odgovaraju ako njihov ljubimac nema povodca, brnjice itd.....
Kako ide utvrđivanje vlasništva nad psom ?
Znam postupak iz doba juge, kakva je sad procedura ?
Mislim kad bi kanalisali stvarnu činjenicu KO i na KOJI način je odgovoran za pse na ulici, svi problemi bi bili riješeni.Jer njihov vlasnik/skrbnik može odlučiti šta će biti s njima.
U istom paketu ako bi se neko htio praviti budala pa prihvatio skrbništvo nad psima iz nekih niskomoralnih pobuda (čitaj iz finansijiske koristi) onda mu svezati sve i jednu kaznu kao šamarčinu od neposjedovanja brnjice, povodca, puštanja na ulicu bez nadzora....
Jbt pa po ovom zakonu osobe koje imaju PSA ljubimca, osim što brinu o živom biću, što ga paze, liječe i ispravno hrane i odgajaju sad su pod represijom.
Kazneno odgovaraju ako njihov ljubimac nema povodca, brnjice itd.....
-
Drinski
- Posts: 6344
- Joined: 25/03/2014 10:24
#34 Re: Problem pasa lutalica, pravna razmatranja
I trebaju da odgovaraju...čak, štaviše, imajući u vidu ovakvu pojavu, sa ciljem generalne i specijalne prevencije, svako ko ne vodi psa na brnjici treba biti strozije kaznjen.
-
L u c i f e r
- Posts: 12480
- Joined: 30/11/2013 14:50
-
Drinski
- Posts: 6344
- Joined: 25/03/2014 10:24
#36 Re: Problem pasa lutalica, pravna razmatranja
http://www.klix.ba/vijesti/crna-hronika ... /140916037
Ovo je bilo u nuznoj odbrani.
zapravo, mislim da to treba ili dekriminalizirati ili izmijeniti bitna obiljezja tako da se goni samo za ekstremne slučajeve.
Ovo je bilo u nuznoj odbrani.
zapravo, mislim da to treba ili dekriminalizirati ili izmijeniti bitna obiljezja tako da se goni samo za ekstremne slučajeve.