Forum Klix.ba

Last December wrote:Jel ima kakvih vijesti? Svi se ucutali i nista, sve su prilike da nece nista biti od isplate

Slovenija će najkasnije do 16.01.2015.g. (6 mjeseci nakon donošenja presude) morati Odboru ministara Vijeća Europe predstaviti akcijski plan o načinu izvršenja presude. U roku od daljih 6 mjeseci (1 g. od donošenja presude) Slovenija treba poduzeti sve mjere, uključujući i promjene zakonodavstva, koje će omogućiti povrat štednje štedišama.

Slovenija će najkasnije do 16.01.2015.g. (6 mjeseci nakon donošenja presude) morati Odboru ministara Vijeća Europe predstaviti akcijski plan o načinu izvršenja presude. U roku od daljih 6 mjeseci (1 g. od donošenja presude) Slovenija treba poduzeti sve mjere, uključujući i promjene zakonodavstva, koje će omogućiti povrat štednje štedišama.

Cerar: Vratićemo novac štedišama Ljubljanske banke

LJUBLJANA - Slovenački premijer Miro Cerar poručio je da će Slovenija poštovati presudu Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, prema kojoj je kršila ljudska prava štediša Ljubljanske banke u pogledu raspolaganja imovinom, kao i da će im vratiti novac stare devizne štednje.

Slovenija će, obećao je premijer, tu presudu poštovati i napraviti sve potrebne korake u tom smjeru, a dug Ljubljanske banke vratiti s kamatama, ako je to u skladu sa zakonom.

U razgovoru za BHT1 Cerar je pojasnio da će njegova vlada iduće godine donijeti zakonske podloge u vezi s izvršenjem presude Suda u Strazburu u slučaju "Ališić i drugi protiv Slovenije".

Riječ je o tzv. pilot-presudi kojom je Sloveniji naloženo da štedišama Ljubljanske banke u BiH, kao i svim ostalim štedišama te banke iz vremena bivše SFRJ u drugim republikama, njihove uštede vrate na isti način kako je devizna štednja vraćena štedišama u Sloveniji.

Cerar je u vezi s pravosnažnom presudom Evropskog suda rekao da će je Slovenija svakako poštovati i neće poduzimati pravna sredstva protiv nje.

Pojašnjavajući svoju izjavu iz jula, kada je u razgovoru za ljubljanski "Dnevnik" upozorio da će se presuda negativno odraziti na slovenački državni budžet i da zato država treba da razmisli o pokretanju postupka pred međunarodnim sudom pravde protiv onih nasljednica SFRJ koje krše sporazum o sukcesiji iz 2001, rekao je da se ne radi o prijetnji Slovenije tužbom protiv BiH.

Objasnio je da se ne radi o štedišama iz BiH, nego da se to odnosi na dio problematike štediša Ljubljanske banke u Hrvatskoj, gdje postoji i problem tzv. prenesene štednje, zbog čega se protiv Ljubljanske banke pred hrvatskim sudovima odvijaju sudski postupci.

Cerar je, navodi Hina, precizirao da se njegovo tadašnje upozorenje odnosilo na specifičan problem štediša u Hrvatskoj, jer je neke od njih već isplatila hrvatska država, kao i da je problem u tome što se na hrvatskim sudovima i dalje odvijaju postupci protiv Ljubljanske banke vezani uz tu već isplaćenu štednju.

Slovenija u načelu smatra da bi pitanje stare devizne štednje u vreme SFRJ trebalo biti sukcesijsko pitanje koje bi rješavale nasljednice bivše zajedničke države, a takođe zahtijeva da se postupci protiv Ljubljanske banke u Hrvatskoj obustave.

Eborg wrote:Je li se ovo odnosi samo na štediše koji su "bili aktivni" po pitanju ovoga tokom prethodnih godina putem raznih udruženja, tužbi i lista ili na svaku osobu koja je imala račun u banci kao i na njihove nasljednike?

Isplata stare devizne štednje još neće početi
LJUBLJANA - Slovenija će ispoštovati presudu Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu po kojoj do sredine godine mora prihvatiti model za isplatu stare devizne štednje Ljubljanske banke štedišama u Hrvatskoj i BiH, ali isplata još neće početi i potrajat će više godina, izjavila ...

... je u razgovoru za ljubljanski dnevni list "Dnevnik" Ana Polak Petrič, predstavnica slovenske vlade za pitanja sukcesije bivše Jugoslavije.

"Do 16. siječnja Slovenija mora donijeti akcijski plan za izvršenje presude iz Strasbourga, a onda i (zakonske) mjere koje će omogućiti povrat deviznih depozita u Ljubljanskoj banci Zagreb i Ljubljanskoj banci Sarajevo", navela je u razgovoru, ali je dodala da za sada postoje samo "konture" modela načina isplate, te da početak povrata stare štednje ne treba očekivati ove godine.

"Očekivanja da će isplata započeti već sredinom ove godine, s određivanjem mjera potrebnih za isplatu, nemaju temelja. To od Slovenije ne zahtijeva niti presuda. U njoj se (samo) traži da Slovenija uspostavi mehanizam za povrat štednje kako bi taj proces mogao započeti, a trajao bi više godina", navela je Ana Polak Petrič.

Dodala je da je prema presudi Slovenija na isti način kako je prije 20 godina isplatila devizne štediše Ljubljanske banke u Sloveniji mora to učiniti i sa štedišama u drugim bivšim republikama, a riječ je o oko 300.000 štediša i glavnici od 250 milijuna eura.

printy4911 wrote:

Isplata stare devizne štednje još neće početi
LJUBLJANA - Slovenija će ispoštovati presudu Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu po kojoj do sredine godine mora prihvatiti model za isplatu stare devizne štednje Ljubljanske banke štedišama u Hrvatskoj i BiH, ali isplata još neće početi i potrajat će više godina, izjavila ...

... je u razgovoru za ljubljanski dnevni list "Dnevnik" Ana Polak Petrič, predstavnica slovenske vlade za pitanja sukcesije bivše Jugoslavije.

"Do 16. siječnja Slovenija mora donijeti akcijski plan za izvršenje presude iz Strasbourga, a onda i (zakonske) mjere koje će omogućiti povrat deviznih depozita u Ljubljanskoj banci Zagreb i Ljubljanskoj banci Sarajevo", navela je u razgovoru, ali je dodala da za sada postoje samo "konture" modela načina isplate, te da početak povrata stare štednje ne treba očekivati ove godine.

"Očekivanja da će isplata započeti već sredinom ove godine, s određivanjem mjera potrebnih za isplatu, nemaju temelja. To od Slovenije ne zahtijeva niti presuda. U njoj se (samo) traži da Slovenija uspostavi mehanizam za povrat štednje kako bi taj proces mogao započeti, a trajao bi više godina", navela je Ana Polak Petrič.

Dodala je da je prema presudi Slovenija na isti način kako je prije 20 godina isplatila devizne štediše Ljubljanske banke u Sloveniji mora to učiniti i sa štedišama u drugim bivšim republikama, a riječ je o oko 300.000 štediša i glavnici od 250 milijuna eura.

zveck wrote:Imam staru deviznu stednju ali nemam knjizicu. Jel se neko susretao sa istim problemom?

Prihvaćen zakon o isplati dugova štedišama Ljubljanske banke u BiH i Hrvatskoj
29.05.2015.
Slovenska vlada jučer je prihvatila prijedlog zakona za implementaciju presude Evropskog suda za ljudska prava kojom je Sloveniji naloženo da isplati obaveze Ljubljanske banke (NLB) starim deviznim štedišama u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Prihvaćeni zakoni određuju kamatne stope za depozite i mehanizam verifikacije štediša koji imaju pravo na povrat štednje. Također, utvrđeno je da će se potrebna sredstva uglavnom osigurati u državnim budžetima za 2016/17. godinu.

Slovenski parlament morat će u skladu s presudom Evropskog suda prijedlog zakona potvrditi najkasnije do 16. jula.

Stari devizni ulozi građana BiH i Hrvatske u Ljubljanskoj banci uglavnom su bili u tadašnjim njemačkim markama, ali i u drugim valutama. Konverzija vrijednosti u euro izvest će se prema deviznom tečaju od 1. novembra 1999. godine.

Depozit bi do kraja 1991. godine trebao biti okamaćen stopom koja je bila ugovorena sa štedišama, za 1992. godinu bila bi priznata stopa do 6 posto, dok bi za period poslije kamatna stopa bila 1,79 posto godišnje. Isplate bi trebale teći u ratama i to bi trajalo više godina.

Prema prijedlogu zakona kamatna stopa za 2016. godinu računala bi se prema kamati za depozite preko noći, a koje slovenska centralna banka određuje za depozite pravnih osoba.

Devizna štednja u Ljubljanskoj banci: Štediše iz FBiH ostaju bez svojih potraživanja

Zakonom o obeštećenju štediša Ljubljanske banke koji je jučer usvojio slovenski parlament, štediše iz Federacije BiH ostaju bez svoje štednje, potvrdila je za Klix.ba Amila Omersoftić.

Sporan je član 2. ovog zakona koji kaže da štediše kojima je devizna štednja po zakonima BiH, odnosno Federacije BiH, tretirana kao privatizacijsko pravo ne mogu dobiti novac od Slovenije.

“Naime, 1997. godine Federacije BiH je zakonom pretvorila deviznu štednju građana u privatizacijsko pravo, odnosno certifikate za koje su građani mogli kupovati stanove i državnu imovinu. No, 2001. Ustavni sud Federacije BiH poništio je takvu odluku Federacije BiH jer je smatrao da je to povreda Konvencije o pravu na imovinu”, pojašnjava Amila Omersoftić, predsjednica Upravnog odbora Udruženja za zaštitu deviznih štediša u Bosni i Hercegovini.

Ona dodaje da Slovenija ne priznaje ovu odluku Ustavnog suda Federacije BiH kao što ne priznaje ni odluke Doma za ljudska prava u predmetima “Todorović” i “Revizija”.

“U tim presudama Dom za ljudska prava je izričito rekao da niko ne može osporiti pravo štedišama na pristup njihovoj imovini kod banaka”, pojašnjava Omersoftić.

Zakon sada ide na provjeru Komitetu Vijeća ministara Vijeća Evrope koji bi trebao ocijeniti da li je Slovenija ispoštovala odluku Evropskog suda za ljudska prava. Ako Komitet Vijeća ministara potvrdi da je Slovenija ispoštovala odluku to će značiti da će štediše iz FBiH i definitivno ostati bez svog novca jer ne postoji institucija kojoj bi se mogli žaliti s obzirom da je Evropski sud za ljudska prava bio posljednja instanca.

“Ako ovakav zakon ostane onda možemo reći da nam je Evropski sud za ljudska prava svojom presudom uskratio naša prava”, kaže Omersoftić.

Posebno zabrinjava šutnja bh. vlasti. Omersoftić kaže da je još prošle godine tražila da Vlada FBiH potvrdi da štednja nije korištena u svrhu privatizacije, ali je Federalno ministarstvo finansija odbilo izdati takvu potvrdu.

“Tražila sam od Suda BiH, koji je predmet vratio na Općinski sud u Sarajevu, da se to naše pravo utvrdi sudskim putem ali su sudovi rekli da oni nisu nadležni. Tražila sam sastanak s premijerom Vlade FBiH Fadilom Novalićem, predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem, ministrom vanjskih poslova Igorom Crnadkom, ministricom za ljudska prava i izbjeglice BiH Semihom Borovac... Niko od njih nije želio da se sastane sa mnom i da nam pomogne”, kaže Omersoftić.

Posljednji potez bio je da upozorenje o nepoštivanju sudskih odluka pošalje na preko 80 adresa što uključuje sve ministre koji su članovi Komiteta Vijeća ministara, ali i generalnom sekretaru UN-a Ban Ki-Moonu.

Ovim zakonskim rješenjem nisu povrijeđena prava štediša iz RS-a jer u ovom bh. entitetu štednja nije pretvarana u certifikate. Također, Omersoftić napominje da štediše nikada nisu koristile izdate im certifikate jer je sudskom odlukom poništeno izdavanje ovih certifikata pa su oni morali biti povučeni iz opticaja još 2001.

Slovenija bi do 16. jula trebalo da predstavi sveobuhvatan mehanizam isplate štednje, ali još nije poznato kada će ona zapravo i početi.
Nimalo ohrabrujuće nisu izjave nadležnih koji su prethodnih dana rekli da to ne treba očekivati u 2015. godini.

Zagrebačka burza kupila Ljubljansku