Forum Klix.ba

Fact wrote:Moguće da je ta osobina naslijeđena od predaka Ilira.Tko će ga znati?

RahatHurmašica wrote:

Fact wrote:Moguće da je ta osobina naslijeđena od predaka Ilira.Tko će ga znati?

majorizirani se nađu na svakoj temi da liječe kompleks majorizacije.

bach wrote:U Osnovnu sam krenuo sada već davne 1989. U školi j bilo četiri odjeljenja razreda od prvog do četvtog i stoga je bilo zaposleno 16 učiteljica. Od tog 15 bile su učiteljice - Srpkinju uključujući i gospođu koja je bila moja učiteljica. U školi je radila samo jedna učiteljica - Bošnjakinja. Od dvadesetak nastavnika razedne nastave samo su trojica bili Bošnjaci. Pedagog škole je bio Hrvat.

U obližnjoj srednjoj školi stanje je bilo probližno. Radilo je tek nekoliko profesora Bošnjaka i jedan profesor Hrvat. Komšija, divan čovjek, u ratu su ga masakrirali njegovi bivši učenici.

Rat je i men i moju porodicu odveo do Kaknja, gdje sam upisao četvrti razred. Učiteljica, jedna divna žena, bila je Srpkinja. Njene kolege i kolegica, učitelji i nastavnici razredne nastave bili su natpolovično Srbi i Hrvati.

U jedna i druga sredina imale su natpolovičnu bošnjačku većinu, na nastavnika Bošnjaka je bilo jako, jako malo. I ne samo to. Bošnjak je bilo malo i među ljekarima i medicinskim osobljem, na ključnim pozicijama gdje se tražila stručnost i dobra stručna sprema.

Kada je počeo rat, jedno je bilo sasvim jasno. Bošnjaci su imali jako malo oficira, ljekara, inžinjera generalno stručnih ljudi. Godine 1993. sudarili su se putnički i teretni voz na relaciji Kakanj - Zenica. Srbin - otpravnik vozova namjerno je prouzročio nesreću i pobjegao u Kiseljak. Kasnije se raspredalo zbog čega mu je dopušteno da radi na tako odgovornom mjestu, Odgovor je za Bošnjake bio poražavajući. Niko drugi nije znao upravljati željezničkim saobraćajem. Jedan jedini ljekar specijalista kod kojeg su svi išli u ratnom kaknju , jer je je bio najbolji doktor u krugu od 100 km, Bio je takođe jedan Srbin, Spasojević. U tom istom gradu, bila je i jedna jedina stomatologinja, Hrvatica, doktorica Marijetka, divna jedna žena.

Bošnaka ljekara je bilo vrlo malo. Kada je komšiluk bio u pitanju a radi se kraju 1992, početku 199, bilo je je vidljivo da komšije Srbi i Hravti rade u boljim firmama, u kulturi, administracijii, na lakšim i bolje plaćenim pozicijama. Komšije Bošnjaci uglavnom su radili u rudnicim, u šumariji ili se bavili poljoprivedom.

Zbog čega je to tako? Da li je to smo zbog navodnog "Srbi nam nisu dali da se školujemo" ili je to do Bošnjaka samih. Školstvo je u socijalizmu bilo besplatno i jako pristupačno. Jedno dijeta se sa sela je moglo, samo ako je htjelo i da završi i fakultet i da magistrira i doktorira, sa jako malo para i bez vidljivih restrikcija.

Iz moje brojene šire porodice, samo je jedan čovjek završio fakultet i to pravo. Ostali, uključujući i moga oca i njegove rođake, ostali su samo na dvogodišnjim i trogodišnjim zanatima. Nisu imali niti jednu prepreku da se ne školuju. Rodili su se i odrastali na asfaltu, u porodicama nekakve srednje socijalističke klase, krećući se u blizini dobrih škola i fakulteta. Danas kada pitm tatu i njegove rođake zbog čega nisu završili škole, oni uglavnom pružaju izgovore ali jedno je jasno. Škola ima je bila bezveze, bila ima je dosadna i nebitna, a i nakon trofodišnje srednje škole posao se dobivao nakon par dana. Ići još jednu godinu u srednju, pa onda četiri godine na fakultet, bila je tek gnjavaža. Na drugoj, strani, njihovi drugoi iz ulice ugalvnom Srbi, završili su dobre tehničke škole ili gimnazije, završili fakultete i postali doktori, inžinjeri, pravnici, ekonomisti...

Zbog čega među bošnjačkim narodom postoji takav otpor prema učenju, prema znanju, prema školi, prema knjigama, pa i prema intelektualcima?

Drinski wrote:

bach wrote: IZ nikada nije javno poručila Bošnjacima

- Radite
-Otvarajte firme
- Školujte se ....

A morala je to reći...Samo kukaju kako nam se vraća zlo jer ne idemo u džamije u dovoljnom broju..

Kako bolan nije?
Pa medrese sada imaju bolje nastavne planove i programe nego opće gimnazije.

madner wrote: Ma daj, pa nema covjeka da je izasao iz medrese da je pismen u pravom smislu te rijeci.

madner wrote:

Drinski wrote:

bach wrote: IZ nikada nije javno poručila Bošnjacima

- Radite
-Otvarajte firme
- Školujte se ....

A morala je to reći...Samo kukaju kako nam se vraća zlo jer ne idemo u džamije u dovoljnom broju..

Kako bolan nije?
Pa medrese sada imaju bolje nastavne planove i programe nego opće gimnazije.

Ma daj, pa nema covjeka da je izasao iz medrese da je pismen u pravom smislu te rijeci.

Drinski wrote:

bach wrote: IZ nikada nije javno poručila Bošnjacima

- Radite
-Otvarajte firme
- Školujte se ....

A morala je to reći...Samo kukaju kako nam se vraća zlo jer ne idemo u džamije u dovoljnom broju..

Kako bolan nije?
Pa medrese sada imaju bolje nastavne planove i programe nego opće gimnazije.

bach wrote:U Osnovnu sam krenuo sada već davne 1989. U školi j bilo četiri odjeljenja razreda od prvog do četvtog i stoga je bilo zaposleno 16 učiteljica. Od tog 15 bile su učiteljice - Srpkinju uključujući i gospođu koja je bila moja učiteljica. U školi je radila samo jedna učiteljica - Bošnjakinja. Od dvadesetak nastavnika razedne nastave samo su trojica bili Bošnjaci. Pedagog škole je bio Hrvat.

U obližnjoj srednjoj školi stanje je bilo probližno. Radilo je tek nekoliko profesora Bošnjaka i jedan profesor Hrvat. Komšija, divan čovjek, u ratu su ga masakrirali njegovi bivši učenici.

Rat je i men i moju porodicu odveo do Kaknja, gdje sam upisao četvrti razred. Učiteljica, jedna divna žena, bila je Srpkinja. Njene kolege i kolegica, učitelji i nastavnici razredne nastave bili su natpolovično Srbi i Hrvati.

U jedna i druga sredina imale su natpolovičnu bošnjačku većinu, na nastavnika Bošnjaka je bilo jako, jako malo. I ne samo to. Bošnjak je bilo malo i među ljekarima i medicinskim osobljem, na ključnim pozicijama gdje se tražila stručnost i dobra stručna sprema.

Kada je počeo rat, jedno je bilo sasvim jasno. Bošnjaci su imali jako malo oficira, ljekara, inžinjera generalno stručnih ljudi. Godine 1993. sudarili su se putnički i teretni voz na relaciji Kakanj - Zenica. Srbin - otpravnik vozova namjerno je prouzročio nesreću i pobjegao u Kiseljak. Kasnije se raspredalo zbog čega mu je dopušteno da radi na tako odgovornom mjestu, Odgovor je za Bošnjake bio poražavajući. Niko drugi nije znao upravljati željezničkim saobraćajem. Jedan jedini ljekar specijalista kod kojeg su svi išli u ratnom kaknju , jer je je bio najbolji doktor u krugu od 100 km, Bio je takođe jedan Srbin, Spasojević. U tom istom gradu, bila je i jedna jedina stomatologinja, Hrvatica, doktorica Marijetka, divna jedna žena.

Bošnaka ljekara je bilo vrlo malo. Kada je komšiluk bio u pitanju a radi se kraju 1992, početku 199, bilo je je vidljivo da komšije Srbi i Hravti rade u boljim firmama, u kulturi, administracijii, na lakšim i bolje plaćenim pozicijama. Komšije Bošnjaci uglavnom su radili u rudnicim, u šumariji ili se bavili poljoprivedom.

Zbog čega je to tako? Da li je to smo zbog navodnog "Srbi nam nisu dali da se školujemo" ili je to do Bošnjaka samih. Školstvo je u socijalizmu bilo besplatno i jako pristupačno. Jedno dijeta se sa sela je moglo, samo ako je htjelo i da završi i fakultet i da magistrira i doktorira, sa jako malo para i bez vidljivih restrikcija.

Iz moje brojene šire porodice, samo je jedan čovjek završio fakultet i to pravo. Ostali, uključujući i moga oca i njegove rođake, ostali su samo na dvogodišnjim i trogodišnjim zanatima. Nisu imali niti jednu prepreku da se ne školuju. Rodili su se i odrastali na asfaltu, u porodicama nekakve srednje socijalističke klase, krećući se u blizini dobrih škola i fakulteta. Danas kada pitm tatu i njegove rođake zbog čega nisu završili škole, oni uglavnom pružaju izgovore ali jedno je jasno. Škola ima je bila bezveze, bila ima je dosadna i nebitna, a i nakon trofodišnje srednje škole posao se dobivao nakon par dana. Ići još jednu godinu u srednju, pa onda četiri godine na fakultet, bila je tek gnjavaža. Na drugoj, strani, njihovi drugoi iz ulice ugalvnom Srbi, završili su dobre tehničke škole ili gimnazije, završili fakultete i postali doktori, inžinjeri, pravnici, ekonomisti...

Zbog čega među bošnjačkim narodom postoji takav otpor prema učenju, prema znanju, prema školi, prema knjigama, pa i prema intelektualcima?

BorikBL wrote: Ono sto sam primjetio ste sigurno vec culi, a u pitanju je da se omladina koja sa sela dodje u grad mnogo vise trudi da uspije nesto napraviti, a najlakse je naravno kroz skolu. A kako imas ultimatum uci, zavrsavaj ispite ili vracaj se na selo cuvati ovce, onda valjda u covjeku proradi taj nagon za opstankom, ne opstankom u klasicnom smislu ali skontacete vec. To je narocito bilo aktuelno u SFRJ.

Dok prica mi otac, ovi iz grada, mahom njegova "gradska raja", svi redom imaju srednju pa i on sam, on zna svega par ljudi iz svog sireg okruzenja da imaju fakultet, od njegove raje iz Borika (dio BL, naselje dozivjelo ekspanziju u komunizmu) niko nema faks zavrsen.. A kad sam ga davno pitao zasto, kaze nije im se dalo uciti, oni vjecito milion precih stvari od knjige kako su cijeli zivot u gradu, dosta stvari za trositi vrijeme, a posao se lako dobijao poslije srednje tako da ih je vecina na tom stepenu i ostala.

Pol_Pot wrote: Moj ar dedo je bio hodža. Ima petoro djece, svi su pozavršavali fakultete. Od njih 5 je izašlo nas 12 unuka, svi smo završili fakultete. U mojoj osnovnoj školi direktor i pedagog su bili muslimani, nastavni kadar(moja majka među njima) je 50% bio muslimanski. Doktori u bolnici, minimum 50% muslimana. Direktorica obdaništa, direktor najjačeg prijeratnog reduzeća koje je zapošljavalo više hiljada ljudi, direktor srednje škole, 80% advokata su bili muslimani. Jedino je najbolji zubar bio Hrvat. S mamine strane, od šestoro braće i sestara, 4 završili fakultete a 2 više škole.

Možda je tvoja porodica bila nezainteresovana za školu ili nesposobna za školu, neću da ulazim. Možda je i tvoja okolina bila takva.

A na ovakve zaključke ti se poserem sa svojom i svim diplomama koje je moja muslimanska porodica stekla.

Drinski wrote:

madner wrote: Ma daj, pa nema covjeka da je izasao iz medrese da je pismen u pravom smislu te rijeci.

Ma dobro, to je sad jedno drugo pitanje, eto imas bosnjacke gimnazije i sl., ali općenito mislim da malo previse Bach forsira "antireligijsku" priču. Ipak ovo nije 1964. već 2014.godina i mislim da se danas ipak tu nema puno zamjeriti IZ osim onih općih stvari ali to je vise stvar politicara nego reisa (reforma obrazovanja i sl.).

Drinski wrote:

Pol_Pot wrote: Moj ar dedo je bio hodža. Ima petoro djece, svi su pozavršavali fakultete. Od njih 5 je izašlo nas 12 unuka, svi smo završili fakultete. U mojoj osnovnoj školi direktor i pedagog su bili muslimani, nastavni kadar(moja majka među njima) je 50% bio muslimanski. Doktori u bolnici, minimum 50% muslimana. Direktorica obdaništa, direktor najjačeg prijeratnog reduzeća koje je zapošljavalo više hiljada ljudi, direktor srednje škole, 80% advokata su bili muslimani. Jedino je najbolji zubar bio Hrvat. S mamine strane, od šestoro braće i sestara, 4 završili fakultete a 2 više škole.

Možda je tvoja porodica bila nezainteresovana za školu ili nesposobna za školu, neću da ulazim. Možda je i tvoja okolina bila takva.

A na ovakve zaključke ti se poserem sa svojom i svim diplomama koje je moja muslimanska porodica stekla.

A o kojem mjestu se radilo ako nije tajna?

Drinski wrote:

BorikBL wrote: Ono sto sam primjetio ste sigurno vec culi, a u pitanju je da se omladina koja sa sela dodje u grad mnogo vise trudi da uspije nesto napraviti, a najlakse je naravno kroz skolu. A kako imas ultimatum uci, zavrsavaj ispite ili vracaj se na selo cuvati ovce, onda valjda u covjeku proradi taj nagon za opstankom, ne opstankom u klasicnom smislu ali skontacete vec. To je narocito bilo aktuelno u SFRJ.

Dok prica mi otac, ovi iz grada, mahom njegova "gradska raja", svi redom imaju srednju pa i on sam, on zna svega par ljudi iz svog sireg okruzenja da imaju fakultet, od njegove raje iz Borika (dio BL, naselje dozivjelo ekspanziju u komunizmu) niko nema faks zavrsen.. A kad sam ga davno pitao zasto, kaze nije im se dalo uciti, oni vjecito milion precih stvari od knjige kako su cijeli zivot u gradu, dosta stvari za trositi vrijeme, a posao se lako dobijao poslije srednje tako da ih je vecina na tom stepenu i ostala.

Imas takve trendove i danas, recimo, onaj kaze: ja iz TZ/ZE/SA a moje radno mjesto je "zauzeo" neko iz neke vukojebine.

Drinski wrote:p.s. mogu vam reci da i HRvati ne vole bas puno knjigu. Srbi su to sve prešišali. Ja kada uzmem neki rad beograd.profesora odmah vidim koliko je sati.

madner wrote: Ne zamjeram ja nista IZ. Oni imaju svoje interese.

Nacionalni interes je nesto drugo kao i program obrazovanja. Nije taj antireligijski naklon bio antibosnjacki, niti prosrpski. Svaka normalna drzava je imala takav program. Kada dodjemo do toga da IZ bude u rangu folklornog drustva, a to je prevenstveno razvoj svijesti, tema ce biti prevazidjena.

BorikBL wrote:
Nego.. sta si htio reci ovime, druga recenica?

Drinski wrote:p.s. mogu vam reci da i HRvati ne vole bas puno knjigu. Srbi su to sve prešišali. Ja kada uzmem neki rad beograd.profesora odmah vidim koliko je sati.

Fact wrote:

RahatHurmašica wrote:

Fact wrote:Moguće da je ta osobina naslijeđena od predaka Ilira.Tko će ga znati?

majorizirani se nađu na svakoj temi da liječe kompleks majorizacije.

Barem majorizirani nemaju problema sa obrazovanjem.Je li još uvijek 8% majoriziranih po tvojim procjenama ili je se šta promijenilo?

sokkia wrote:postavljac:
smatrao sam te dosta solidnim forumašem, ali sad si zasrao do grla.
izvini ali ovo ti moram reci i tema ti je krajnke zlobna i zlonamjerna.
argumenata i primjera imam milion, ali samo cu ti jedan navesti neznalico glupa
-prvi ajet koji je objavljen bio je"ikre"što znaci -uci citaj
povraca mi se na takve pametnjakovice, fuuuuuujjj.