Štrebanje ili učenje sa razumijevanjem ?

[mali_balon]

Vjerovali ili ne ima profesora (Nerzuk Curak) koji hoce da cuju jeste li shvatili gradivo. Cim presjece "strebera" sa podpitanjem gotovo, tuc muc uh ah .... "kolega niste savladali gradivo vidimo se ponovo"

Nemoj me pogrešno shvatiti, ima takvih profesora, naravno.
Ali nažalost, sve više je onih koji gledaju kvantitet, a ne kvalitet.

Velika vecina, nazovi profesora. Kao sto rekoh sistem je nakaradan i njih sistem tjera da tako rade, mogli bi se malo i oni pobuniti da im je to u interesu, a ne prodaja vlastitih skripti, hrestomatija i knjiga.

[Havatar]

Štrebanje sa razumijevanjem

[DuckZz]

Trenutno sam u srednjoj školi i ne znam šta da vam kažem.
Imao sam primjer prije desetak dana iz jednog predmeta (Rad sa Umrežavanjem Računara), naime trebao sam naučiti jedno desetak lekcija za odgovaranje, naravno ne sve u jednom danu ali ono, sve se pita, i naravno pomislio sam pošto imam puno vremena pokušat ću sa razumijevanjem.

Prije tri dana sam odgovarao i jedva izvukao dvicu, rekoh da krenem pricati kad me covjek zaustavi i reće "samo malo, nisam te to pitao, reci mi detaljno zašto je ovo ovako" (a to se bukvalno može objasnit u dvije rijeći), nisam to znao jer to je bukvalno od A do Ž, a stvar nije ni bitna, već se to kroz praksu svakako može samo shvatiti, ali ne, mora se i teoretski.

Prije dva dana nakon što sam boga rokno i tamo i vamo, šta ću uzmem knjigu i sve napamet krenem, javim se danas i dobijem 5, i prof mi kaže "eto vidiš da se može nauciti kad se hoće".

Dođem ja kući i ne znam da li da budem sretan ili ne, jer sam već pri dolasku 50% stvari već zaboravio ...


i tako.

[tagomago]

Ta klasifikacija u Bosni izgleda ovako.

1. Učenje napamet da imam sve petice.
2. Učenje napamet da imam sve desetke.

eo ja sam zlatnaznačkanažalostunsa-e, nikad štrebala nisam, ni pjesmice - samo razumijevanje

[It_is_a_Leclerc]

Ja sam spremao ispit za koji će mnogi reći da je najteži predmet od svih na svim fakultetima u BiH, sa nekih 1000 stranica, do u detalje. Lako je naučiti s razumijevanjem stvari koje su logične, vidljive, naprosto očekivane. Ali kad morate zamišljate neku vezu, neki put koji ide, pa stane, pa opet krene, pa se vrati, daleko je lakše taksativno pobrojati stvari i naučiti ih, nego pokušavati "skontati", pa se zapetljati i lupiti glupost.
Upisao sam desetku. Stvari koje sam naučio s razumijevanjem znam i danas, u svako doba dana i noći. Stvari koje sam nabubao namjenski za ispit su izvjetrile nakon mjesec-dva.

[Tesla10]

Štrebanje sa razumijevanjem

I moj je princip sličan tvome .

[BAN___KAI]

Sve znanje nestaje ako se uci napamet.

Npr ja sam zavrsio Srednju graficku tehnicku skolu na Ilidzi prije 6 godina i ne sjecam se absolutno nicega.Cak niti osnovnih formata .
I zasto bih ja sada morao raditi posao u struci ako se bas nicega ne sjecam.

[mg]

Uciti napamet je bilo pretesko, barem meni. Danas se naslova jedva sjecam, jer svo to gradivo bilo je samo da se upise ocjena, prakticno se nigdje ne moze primjeniti osim mozda na porodicnom sjelu kad os da budes pametolog i serator.

Ucenje sa razumjevanjem je lakse, bar meni. Al i to ne ostaje na duge staze ako nisi vezan poslom za to.

Gradiva su preopsirna, profesori generalno losi i traze previse suhe materije.

A 10 pored toga sto je neko streber mora biti i slihter.

[Cicero]

Glavni problem u tome što danas studenti/đaci sve više uče gradivo kako bi isto samo što vjernije reprodukovali na ispitima (dakle, "napamet"), a ne trude se mnogo razumjeti suštinu onoga što uče, jeste zakonsko rješenje prisutno u Zakonu o visokom obrazovanju, a koje stimuliše na takav vid učenja, odnosno profesore instruiše da tako reprodukovano znanje ocjenjuju najvišim ocjenama. Zarad lakšeg razumijevanja ove teze, navodim član 63. pomenutog zakona:

Konaĉan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i ocjenjuje sistemom uporedivim sa (E)CTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 bodova;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 bodova;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnijim nedostacima, nosi 65-74 bodova;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 bodova;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.

Dakle, ako hoćete desetku na fakultetu, morate reprodukovati znanje "bez grešaka" ili "sa neznatnim greškama". Ovo je nemoguće postići, ako gradivo obrađujete na način da isto shvatite, a ne radi puke reprodukcije. Nažalost, najveći broj profesora se slijepo drži ove instrukcije pri ocjenjivanju i to tzv. "štrebere" stavlja u prvi plan.

Istina, ima profesora koji više pažnje posvećuju individualnoj posebnosti studenta i njegovom razumijevanju materije. Tako, na primjer, profesor Ivo Tomić, inače vanredni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, predavao mi je dva predmeta: Sociologija sa sociologijom prava i Pravna logika i metodologija prava.

Možete samo zamisliti kako je suhoparna i nezanimljiva materija koja obrađuje sociološke i pravnologičke te metodološke aspekte pravne nauke. Međutim, na završnom testu je, pored ispitnih pitanja, bio napisan i kriterij ocjenjivanja. Parafraziraću, ali otprilike je za desetku trebalo iznijeti sopstveno mišljenje na zadatu temu, povezati udaljene autore i naučne teze i sintetički obraditi njihova shvatanja te kritički analizirati stavove i razmišljanja. Ljudi, kad sam dobio ovaj test, znao sam da ću dobiti visoku ocjenu, jer sam čak i te ispite učio s razumijevanjem. Dobio sam jako visoke ocjene iz oba predmeta, zahvaljujući ovakvom stavu predmetnog nastavnika.

S tim u vezi, vjerujem da bi mnogo bolje bilo pustiti na volju studentima/đacima da predmetnu materiju savladavaju na ovaj ili onaj način, ali ih ne diskriminisati zbog napravljenog izbora. Tako se razvijaju mnoge sposobnosti kod studenata/đaka i od njih se, uvjeren sam, mogu napraviti mnogostruko bolji stručnjaci kada im date izbor, nego kada ih na nešto primorate.

[Afanasi_94]

vjerujem da bi mnogo bolje bilo pustiti na volju studentima/đacima da predmetnu materiju savladavaju na ovaj ili onaj način, ali ih ne diskriminisati zbog napravljenog izbora. Tako se razvijaju mnoge sposobnosti kod studenata/đaka i od njih se, uvjeren sam, mogu napraviti mnogostruko bolji stručnjaci kada im date izbor, nego kada ih na nešto primorate.

Upravo tako.

[dijana_19]

A i kod nas je gradivo FUJ naspram drugih drzava gdje uce prakticno i s razumijevanje , kod nas je sve teoriski.

Kako bih ja sada pravio Meth da hemija nije bila beskorisna i samo ucila periodni sistem elemenata umjesto miksanja hemikalija.

Dok sam ja ucio teoriski njutnov zakon , moj rodjak u Njemackoj je pravio sam svoj ventilator i bio sam sokiran kada sam vidio sta oni rade . Stvarno Bosna zaostaje u svemu.

Obrazovala sam se u Bosni i Njemackoj. Ono u cemu Bosna ubjedljivo prednjaci jeste obrazovanje iz oblasti knjizevnosti, maternjeg jezika (kao takvog i s osvrtom na dubinsko proucavanje gramatike i njegove strukture). Tu sam zaista presretna sto sam te predmete imala u bosanskoj gimnaziji. Citanjem lektire, hronolosko (!) upoznavanje sa pravcima u knjizevnosti (kako domace tako i svjetske) kroz sva 4 razreda nas nevjerojatno obogacuje. Ono sto mi je ubjedljivo nedostajalo u toku studija jeste informatika (tu je nastava mozda i najskromnija) i fizika (sve se svodilo na "bubanje" napamet teorema i rad zadataka na odredjenu shemu), hemija i biologija su takodjer jako lose bile. Dakle, u sustini prirodne nauke zaostaju, dok sto se humanistickih tice imamo zasigurno najbolji sistem u Europi.

[Sijalica koja gori]

Ja sam odlična učenica i što se tiče predmeta kao fizika, matematika, hemija ili biologija nisu toliko teški, barem meni, jer sve logično zaključujem pa mi je lakše i shvatiti. Za razliku od geografije zbog koje moram učiti malo duže jer moja profesorica zahtijeva sve napamet od riječi do riječi. Više vremena potrošim na geografiju učeći koji veznik ide u nekoj rečenici...

[staradis]

Kod mene na faksu 50% profesora trazi sve iz knjige sa tackama i zarezima...

Sent from my GT-S5830 using Tapatalk 2

[dezurni_ucenik]

Naravno ucenje sa razumjevanjem.Ali caka je u tome sto kod mene faxu si morao da ucis napamet,automatski sa tackama i zarezima.

Kad se sjetim Duvnjaka i De Hontovog sistema glasanja u Belgiji,i ostalih budalastina koje sam ucio.Sociologiju da ne spominjem,Eriha Froma,Skeju Pozderca.Uhhh,koja je to patnja bila za uciti.

[Jokericious]

Kad se ovi sa laganih fakulteta pocnu zaliti.

[dezurni_ucenik]

Kad se ovi sa laganih fakulteta pocnu zaliti.

Ja nisam nigdje napisao da je moj fakultet lagan ili tezak.Govorim samo za okvire u kojima sam ja bio dakle bez ikakvog poredjenja sa necim drugim.To sto se ti nasao uvrijedjenim - tvoj problem.

[Laplace]

Mislim da su danas opali kriteriji tj. danas je lakše biti odličan ili imati sve 10-ke nego što je to bilo prije nekih 20 godina. Svi uče napamet, nema tu nekog posebnog razumijevanja, opšta kultura je jako loša i neke elementarne stvari iz života se ne znaju. Profesori u školama i na fakultetima forsiraju neke dosadne i nebitne stvari, insistiraju na učenju "od riječi do riječi"...

Apsolutno se slažem. Štrebanjem se dolazi do 10-ke, a sa razumijevanjem nema visokih ocjena. Znam neke desetke koji ne mogu 3 čiste sastaviti mimo onoga što nabubaju. A profesori prvi potiču takve pristupe. Faks radi po principu 1000% teorija (i to neke teorije po 100 godina stare koja je beskorisna u današnjem vremenu i okolnostima), a 0% praktičnih stvari.

Ja se ne bih složio. Sjećam se kako kolege koji odgovaraju za ocjene 9 ili 10 padaju na ispitu, dok ja (koji odgovaram za prolaz, tj. 6) dobijem 7 ili 8. To je zato što ja zapamtim manje gradiva, ali sve što zapamtim razumijem i znam objasniti.

[Tesla10]

Kako su zlatni studenti učili ? Ovdje mislim na ljude koji su dobili najveća priznanja na svojim fakultetima. Ovo me zanima, jer mislim da bi nam to svima jako puno pomoglo. I zašto je tama bila zamrla ? Hajde ljudi da raspravljamo .

[FreakyStyley]

Na konkretno mom fakultetu, a vjerujem da je tako nazalost i na mnogima, studij se za vecinu predmeta tj. profesora svodi na malte ne isto. Znaci, nauci-ponovi naucene informacije na testu/usmeno-polozi.

[Ironman1921]

Ja volim citati i razumjeti,ali problem je sto ne volim svasta citati,nego sto me zanima.Tako da kad bih u predmete koje ucim mogao unijeti neku liniju ili povezanost sa stvarima koje znam i volim,imao bi sve super ocjene...

[Picajzla]

Ja sam spremao ispit za koji će mnogi reći da je najteži predmet od svih na svim fakultetima u BiH, sa nekih 1000 stranica, do u detalje. Lako je naučiti s razumijevanjem stvari koje su logične, vidljive, naprosto očekivane. Ali kad morate zamišljate neku vezu, neki put koji ide, pa stane, pa opet krene, pa se vrati, daleko je lakše taksativno pobrojati stvari i naučiti ih, nego pokušavati "skontati", pa se zapetljati i lupiti glupost.
Upisao sam desetku. Stvari koje sam naučio s razumijevanjem znam i danas, u svako doba dana i noći. Stvari koje sam nabubao namjenski za ispit su izvjetrile nakon mjesec-dva.

Moze li se znati koji je to ispit ?

[Ali-sa]

Ovi koji samo nabubaju uvijek bolje prođu od studenata koji uče za znanje, a ne za ocjenu. Imam primjer mojih kolega/ica. Oni koji dobiju desetke za dva mjeseca nemaju pojma šta su učili, ali to ni profesorima nije toliko bitno. Smatram da su tu velikim dijelom profesori krivi, trebali bi znati cijeniti kvalitetno učenje, a ne puko bubanje, ali kako da znaju cijeniti kad su i sami (većina njih, čast pojedincima) bubali za ocjenu

[Tesla10]

Refresh .

[Klitemnestraaa]

Evo ovako, ja imam prosjek preko 9 i štrebam jer nema drugog načina da imam više ocjene. Fazon je u tome da 90% stvari su sasvim beskorisne, samo neka šupljatorska (FF) i jednostavno ne može se shvatiti, a i traže od A do Ž.

One predmete koji su suština moje struke i šta će mi stvarno trebati u životu učim s razumijevanjem i to preko interneta, knjiga (koje na faksu nije ne preporučuje jer svak hoće da svoju progura), razgovorom sa stručnjacima u tom području, prisustvujući na konferencijama i kroz iskustvo jer volontiram u struci.

Dakle, imam ocjene, ali imam i znanje ali samo zahvaljujući svom vannastavnom angažmanu, iako me to smori i dođem kući mrtva umorna nakon svih silnih obaveza.

[Euridika]

Ja sam imala prosjek iznad 9 (dok sam bila student) i praktikovala sam učenje s razumijevanjem počev od kraja prve godine faksa pa do završne (pete) godine. Tokom prve godine (većim dijelom) sam štrebala, ali ta godina i jeste 'najteža', gradivo je najobimnije i općenito, pa to poprilično otežava sistem učenja s razumijevanjem. Štrebanje se ne isplati dugoročno, barem ne za faks koji sam ja završila (ETF).