Forum Klix.ba

dresdener78 wrote:

murathans wrote:Austrijske željeznice će u narednim godinam svoje stare garniture ...
...
Da li bi se mogla pokrenuti inicijativa da nam te vozove nekako doniraju...

Nažalost tehnički je nemoguće. Austrija isto kao i Njemačka koriste na elektrificiranim prugama strujni sistem 15 kV i 16 2/3 Hz izmjenične struje, dok na području BiH (isto kao cijele bivše Juge osim Slovenije) se koristi strujni sistem 25 kV 50 Hz izmjenične struje. Prvo dizanje pantografa na bh. kontaktnu mrežu bi izazvalo vrlo zanimljiv vatromet i veliki požar. Vozovima bi morao biti prekopan veliki dio električne opreme...

Sa druge strane, politički motivisano mijenjanje lokomotiva je idiotizam (u Doboju itd.). Ustvari ista električna lokomotiva može putovati od Jadrana preko Sarajeva sve do Budimpešte, Bratislave ili češkog Brna! jer naponski sistem je identičan, samo bi morali imati odgovarajuću sigurnosnu elektroniku za daljinsku kontrolu koja je potrebna na željeznicama u EU...

Helikopter wrote: Moze se u postojecu pruznu infrastrukturu samo prebaciti strujni sistem ili napon 15 kV i 16 2/3 Hz izmjenične struje umjesto 25 kV 50 Hz izmjenične struje.

dresdener78 wrote:

Helikopter wrote: Moze se u postojecu pruznu infrastrukturu samo prebaciti strujni sistem ili napon 15 kV i 16 2/3 Hz izmjenične struje umjesto 25 kV 50 Hz izmjenične struje.

Nažalost, visokonaponski sistemi za snabdijevanje željeznice strujom jesu puno kompliciraniji nego što se misli.
Za promjenu napona na željeznici morala bi se ustvari izgraditi potpuno nova infrastruktura.

Postojeći sistem 25 kV 50 Hz je u suštini jako efikasan i jednostavan jer ne zahtjeva posebne transformatore i strujne podstanice pored pruge za napajanje i je direktno povezan sa sistemom državne visokonaponske mreže za snabdijevanje stanovništva i fabrika. Osim toga, ovaj naponski sistem omogućava prijenos velikih količina struje za vrlo jake lokomotive, zbog toga se sve više koristi na najnovijim prugama velikih brzina širom svijeta - čak i tamo gdje ovaj naponski sistem nikad prije nije postojao.

Dok kod sistema 15 kV 16,7 Hz se radi ustvari o odvojenoj strujnoj mreži koja zahtijeva posebne vodove, transformatore i puno drugih uređaja. Osim toga, takvim potezom bi postale neupotrebljive sve trenutne električne lokomotive korištene na području BiH.

Dakle 90 posto tehnologije je ona koju mi ne vidimo i samo nekih 10 posto tehnologije su one vidljive žice, stubovi i kontaktna mreža iznad šina.

Sve u svemu uvijek je lakše prilagoditi vozila nego promijeniti strujni sistem. Troškovi promjene naponskog sistema bi kretali u desetinama ili čak stotinama miliona KM i BiH bi postala "otok" sa sistemom koji nije kompatibilan u odnosu na susjedne željezničke sisteme. Dakle realna opcija je tražiti vozila koja odgovaraju strujnom sistemu na području BiH...

Šta se tiče Vašeg prijedloga za izgradnju paralelne željezničke pruge kroz BiH koja bi zaobilazila teritoriju RS: Naravno da bi bilo dobro imati iz strateških razloga ovaj pravac. Ali problem je astronomska cijena takvog projekta. Teren je jako kompliciran, složen i najveći dio pruge bi išao na mostovima i u tunelima. Tu su troškovi u visini od desetina miliona KM po kilometru! Kada pogledate kartu, jako logičnom se čini dogradnja željezničke pruge između Breze/Vareša i Banovića da se stvori brza veza Tuzle i Sarajeva za putnički i teretni saobraćaj. Teoretski bi se moglo putovati između ovih gradova vozom za 60-80 minuta. Ali ovo bi bila u trenutnoj situaciji prevelika akcija i za državu bogatu kao Švicarska...

Helikopter wrote:

neki wrote:Nevjerovatno koliko ljudi kod nas zive u nekom svom imaginarnom svijetu. Nemamo ni poziciju ni bogatstvo Svajcarske da gradimo prugu do Bihaca, i to jos dvotracnu, i to jos kroz federaciju Ustvari, ni Svajcarska s ene bi prihvatila takve gluposti..
Da, isao je voz nekad i za Travnik, i Donji Vakuf i Jajce, Imala je bosna stotine pruga, i sadasnja cesta od Hadzica, preko Igmana do Babinog dola na Bjelasnici je napravljena na trasi nekadasnje sumske zeljeznice.
Ali dajte budite realni, valjda je i laiku jasno kakvi su nagibi i krivine bile kod uskotracne pruge, a kakvi su kod modernih zeljeznica normalnog kolosijeka. Kad bi se gradila pruga od lasve do jajca ni 100 m se ne bi moglo graditi po trasi nekadasnje uskotracne, ta bi pruga kostala milijarde eura i bila potpuno nerentabilna.
Jedino sto je donekle realno je spajanje Varesa i Banovica, ali opet jako skup projekat...iako kratka trasa, prolazi kroz planinske masive i mora se savladati jako velika visinska razlika.
I budimo realni, od '62 do '67 je pravljena juzna pruga Sarajevo-Ploče, sa krampom i lopatom tada su probusena 102 tunela, desetine mostova, ukrstavanja, rampi, kompletna bez ukrstavanja sa cestama u nivou. 2005 je poceta obnova te pruge, i sa najmodernijom tehnologijom ni do danas nisu uspjeli to privesti kraju, a vi bi gradili jos jedan kolosjek?
off topic, ali posto je pomenuto, vareska zeljezna ruda je jedna od najlosijih koje postoje i kao takav rudnik nije imao nikakvu buducnost, osim u onom sistemu

BILJESKE O ZAVICAJU (18) Pise: Zeljko Ivankovic

KOLIKO JE STAR VARES


Ne tako davno, na proslavi 600. obljetnice Jajca i simpozija tim povodom organiziranog, razgovaramo koliko je star Vares. Obecao sam provjeriti, pa eventualno takvo sto predloziti i organizirati u Varesu. Sve ovo sa svijescu koliko je znacajan Vares i njegova okolica u povijesti Bosne i njezine katolicko-hrvatske komponente.

Necemo o Bobovcu i lokalitetima koji su tijesno vezani za srednjevjekovno bosansko kraljevstvo. Bas cemo o Varesu i njegovu imenu, dakle o lokalitetu koji i danas pod tim imenom imamo. Dosada najtemeljitiji istrazivac onog dijela povijesti koji se odnosi na Vares, Hamdija Kresevljakovic, kako citamo u trecoj knjizi njegovih izabranih djela, pise da je Vares nastao nakon pada bosanskoga kraljevstva, tj. za vrijeme turske uprave i konkretno u vrijeme Jakub-pase koji je tada sjedio na stolici bosanskog sandzakbega od 1492. do 1494. godine. Fra Franjo Franjkovic navodi da se u to vrijeme pocela i ruda eksploatirati iz vareskih rudokopa. Tu citamo i to da je Vares lezao na brdu Oglavicu koje se uzdize 250 metara iznad danasnjeg mjesta, a udaljeno je do pola sata hoda. Kresevljakovic svjedoci da su se i u njegovo vrijeme vidjeli ostaci crkve svetog Ilije. Majdani (kovacnice i talionice) bili su uz Stavnju, naravno posto je za njihov rad potrebna vodena snaga koje na Oglavicu nema. Tada najstariji zitelji Varesa cuvali su u zivoj svijesti predaju da su preci, dakle osnivaci Varesa bili nekoliko obitelji iz Dubostice. Naime carski emin (povjerenik) u Dubostici, a Dubostica je petnaest kilometara udaljena od Varesa i starija je od Varesa (naime, prvi put se spominje u literaturi 25. sijecnja 1425. godine), bio je prestrog covjek, pa ga stoga domaci ljudi ubiju. Po sultanovoj odluci vlast smakne eminove ubojice, a druge progna. Vecina prognanih se naselila u Varesu. Narod u pamcenju cuva i imena obitelji koje su u Vares dosle i koje bi, sukladno tomu, bili osnivaci Varesa: Ljepavic, Novakovic, Matijevic, Jusic, Benic, Stojkovic. Svaki Varesanin zna da su se ta prezimena ocuvala do danas u Varesu vec i u imenima naziva pojedinih dijelova Varesa, a da ne kazemo zajedno s Kresevljakovicem - pojedinih mahala. Prognanike iz Dubostice u Vares je doveo, dakako, svecenik, fratar, ujak bosanski. U Varesu su nastavili raditi svoj posao: kopati rudu, taliti je, kovati.

Sve vrijeme svoga postojanja varesko stanovnistvo je pretezito katolicke vjere, sve do 1993. Usporedimo opet godinu nastanka i vidjet cemo da se posljednji ekshodus Varesana dogodio o petstotoj obljetnici Varesa. Ne, necemo se pitati sto ce biti u sljedecih 500 godina, niti stotinu. Tek, sto ce biti u sljedecih pedeset godina i hoce li godina 1993. biti godina konacnog nestanka Varesa onakvog kakvog ga pamti povijesna literatura i mi danasnji Varesani?

Uz Vares spomenimo i jos neke lokalitete u opcini Vares, uz vec spomenutu Dubosticu. Kresevljakovic spominje i Borovicu, 18 kilometara zapadno od Varesa, koja se prvi put spominje u jednoj serijatskoj ispravi oko 23. sijecnja 1552. godine i to kao nov rudnik. Isprava se odnosi na desetinu koju je ubirao neki Mehmed celebija. Tu se, kaze se, kopalo najboije zeljezo u okolici. Tu je i Vijaka koja se spominje 13. travnja 1822. u jednom dokumentu sarajevskog kadije. Naravno, ovi podaci su iz turskih izvora i posve su pouzdanl, sto ne znaci da npr. Borovica ili Vijaka nisu stariji, Vijaka cak mnogo starija. Ljetopis sutjeskog samostana spominje "njeke Vijacane" oko 1690., ali ni to nije posljednje. Tek ukazujemo na Kresevljakoviceva istrazivanja koja on veze za istrazivanje zeljeznog obrta u Varesu. Ovamo bi isla i Ocevija i ta bi mjesta uz Droskovac isla u red onih prema kojima bi se definirala stvarna (zapisana) starina Varesa, a da svako mjesto postoji i prije nego se prvi put u historiji (dokumentima) spominje, valjda nije potrebno posebno isticati.

Petstotu obljetnicu prvoga spominjanja Varesa nismo proslavili za razliku od Jajcana koji jesu 600. obljetnicu svoga grada. Hoce li skoro biti prigoda za neko slicno obiljezavanje neke od obljetnica kao sto je bila ona vareskih matica? Moze i ovako: ove godine je 200 godina rodjenja fra Rafe Barisica starijeg , dogodine 100 godina smrti fra Rafe Barisica, mladjeg, dvijehiljadite godine je 300 godina rodjenja Lastricevog itd. itd. Sve godine da s povodom i temeljito progovorimo o Varesu i njegovoj povijesti koja nam je izvjesna kad vec sadasnjost tako neizvjesno zivimo.

neki wrote:Znam ja koliko je star Vares i kakav je sastav stanovnistva u njemu bio nekad a kakav je sad...
I kakve to veze ima sa Vareskom rudom?
Nikakav argument nisi dao...da mozda su je eksploatisali i austrijanci ali tad su bile druge potrebe. Vareska ruda je loseg kvaliteta i uvijek se koristila samo u primjesama. Pogledaj poklopce sahtova na bjelasnici koje je pravila zeljezara Vares, svi su popucali za par mjeseci.
U kapitalizmu takvi rudnici nemaju nikakve perspektive...bio je zainteresovan mital za kupovinu i odustao nakon analize.
Za pruge, dovoljno si rekao o svom znanju kad si naveo da bi gradio modernu zeljeznicu po trasi uskotracne, nemam potrebe raspravljati se sa takvim poznavaocima

POVIJESNI ŠTRAJK VAREŠKIH LIVACA

Piše Miroslav Markotić

Niz je političkih i društvenih argumenata po kojima štrajk vareških livaca prije 80 godina zaslužuje epitet povijesnog. Vareški su livci poveli organizirani štrajk za ostvarenje prvenstveno ljudskih, a potom ekonomskih i radničkih prava u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Tada su još uvijek bila živa sjećanja na pobunu husinskih rudara (Husino je selo blizu Kreke, odnosno Tuzle), kada su se rudari-štrajkači oružjem suprotstavili kaznenoj ekspediciji kraljevske vojske. Pobuna je ugušena u krvi. Poginulo je 35 rudara, a vođe štrajka su osuđene na smrtnu kaznu, da bi, uz prijetnje generalnim štrajkom i pritisak europske javnosti, "kraljevskom milošću" bili pomilovani i osuđeni na doživotnu robiju. Odmah potom, tzv. Vidovdanskim ustavom kralj dobiva još veća ovlaštenja, ukidaju se političke slobode, odnosno prava zbora i dogovora. Lider HSS-a dr. Stjepan Radić kao ministar prosvjete u kraljevskoj vladi daje ostavku i prelazi u oporbu. Pristupa novoosnovanoj Seljačko-demokratskoj koaliciji, postaje njezin lider i moćan i snažan oponent hegemonističkoj, korumpiranoj vladi. U jeku snažne oporbene političke ofenzive protiv opstojanja vlade i vlasti, 20. lipnja 1928. u Narodnoj skupštini na Radića je izvršen klasični atentat u kom biva teško ranjen, da bi 8. kolovoza 1928. podlegao ranama. Kralj Aleksandar I. Karađorđević ukida Ustav i uvodi diktaturu kao oblik vladavine.
U tako turbulentnom vremenu, Kraljevska livnica sivog, čeličnog i obojenog liva u Varešu radila je punim kapacitetima. Domaće i strano tržište potraživalo je sve više vodovodnih i kanalizacijskih cijevi (svijetlog promjera do 1000 mm), armatura i zapornih ventila (zasuna), iz bogatog proizvodnog programa i prema važećim tehničkim standardima, a za sve vrste tehnoloških medija (vodu, paru i komprimirani zrak). Kao finalni proizvod, ovaj asortiman bio je osnova proizvodnog programa livnice. (Dijelovi bečkog, kairskog, dubrovačkog, beogradskog, opatijskog i drugih vodovoda rađeni su od, po kvaliteti nadaleko poznatih, vareških vodovodnih cijevi i ostalih elemenata za vodovod i kanalizaciju) Kako je već nastupila druga polovica (1928.) godine, povećane su bile i narudžbe za lijevane peći za grijanje i domaćinstvo iz također bogatog asortimana. Stupne peći, tipa "Perun", "Kraljica", "O", kao i razne vrste štednjaka, nalazile su široku primjenu u domaćinstvima i javnim ustanovama. Peći rađene po posebnoj narudžbi, čija izrada po umjetničkim tehničkim rješenjima i dizajnu spada u vrhunska ostvarenja ljevarskog znanja i umijeća, nalazile su se kao dio stilskog namještaja u carskim i kraljevskim dvorovima Beča, Šerbura, Beograda, te odajama prinčeva, vojvoda, plemića, banova diljem Europe. Tržište je također opskrbljivano ostalim proizvodima iz asortimana livnice: svim tipovima šahtova (poklopaca), rešetkama, križevima, te tzv. trgovačkim livom kao i odljevcima od obojenih metala i čeličnog liva. Kako plastične mase i drugi danas poznati materijali u to doba nisu bili u široj primjeni, onda nije teško pretpostaviti potrebe tadašnjeg tržišta za odljevcima od sivog i obojenog metala.

dresdener78 wrote:@kolega Helikopter:
naravno za zemlju i njene stanovnike bi sasvim nova pruga u pravcu koji ste predložili bila odlična. Ali s obzirom na to da i postojeće željezničke pruge jedva životare, ne vidim šanse da bi se pronašlo dovoljno bogatih budala i investitora koji bi to finansirali - osim ako se ne nađe kod Travnika ogroman izvor dijamanta, nafte ili zlata... jer pruga bi se morala izgraditi potpuno nova i po novim standardima. Iskoristiti stare pruge bi bilo teško jer kod svakog grada bi se morao izgraditi novi baj-pas, jer stare trase kroz gradove su iskorištene za puteve, za zgrade i za kasnije legalizirane "divlje" porodične kuće.... dobro se vidi naprimjer u Travniku, željeznička stanica pretvorena u autobusku, i kada hodate pored bivše pruge, na njoj tamo kuća, ovamo asfaltni put...

@kolega bach i kolega neki:
da, do kraja sedamdesetih su u BiH postojale mnoge uskotračne pruge. Ali većina od njih je, nažalost, izgrađena u parametrima koji nisu zadovoljavali potrebe željeznice standardnog kolosijeka (preuski tuneli, mali poluprečnici krivina, itd.). Ali nije bilo svugdje: prema mojim informacijama, konkretno Istočna pruga (Ostbahn) Sarajevo - Višegrad je izgrađena po parametrima željeznice normalnog kolosijeka (krivine, usponi, širina tunela i tijela pruge), samo su "privremeno" položili uskotračne šine zbog manjih troškova. Bilo je još više pruga, imam kući knjigu gospodina Keitha Chestera o historiji BH. željeznica, ako uspijem još večeras skeniraću za vas kartu sa bh. prugama gdje se vidi koje su bile "jednostavne" samo za uskotračni saobraćaj i koje su izgrađene u posebnim parametrima za jednostavnu zamjenu kolosijeka na normalni.

Inaće kolega @neki je u pravu da na karti izgleda veza Vareš-Banovići jako jednostavno, ali teren je užasno kompliciran - mislim da bi i Austrijanci odavno izgradili cijelu tu prugu, ali troškovi su bili takvi da nije došlo do toga...

Sa druge strane, bh. uskotračne pruge su od 50.-60. godina raspolagale najmodernijim diesel garniturama ("ludi Sarajlija") koje su vozile puno efikasnije i brže od starih sporih i zahtjevnih parnih lokomotiva. Uz malo dobre volje, u lokalnom saobraćaju i brzina od 50-70 km za sat bi bila odlična! Danas ni međugradski autobusi nisu puno brži kada putujemo kroz BiH... na svakom ćošku semafor, gužva ili neki problemi na putevima...

udrch wrote:trolaš temu bez veze..i budala vidi da tu nema nigdje kuće, a svako malo pismeniji zna da je planina Udrč u biti sastavljena od samo jednog uzvišenja, ali koje je takvo da je uglavnom potpuno nepristupačno..na nesreću tokom rata je njegovim obroncima bio izgrađen pješački put koji je povezivao slobodne teritorije u enklavi, ali koji je uvijek bio pod žestokom vatrom protivavionskog naoružanja i prage..
međutim, ima istine u ovome što ti pišeš oko "rođenja", ali je to nešto što ja pričam najboljim prijateljima kada je tema rat i stradanje Bošnjaka u Podrinju, a ne forumskim ludama..
(ovo ću obrisati kad ovaj hobit što priča o nemogućim projektima i neperspektivnim rudnicima pročita)

ovo u vezi stanice sam rekao kao prijedlog koji bi putovanje željeznicom učinio bar malo primamljivijom, a otvorio mogućnost da se izgradi gradski autoput, jer ne postoji nikakva razlika između stanice u Halilovićima i u Velešićima, osim što bi se u Halilovićima moglo bolje organizirati, a izgradnja autoputa trasom sadašnje željezice bi ovaj projekat učinilo mogućim..
nastavak gradnje kroz Hum do Vogošće se neće nikad desiti, baš kao i ova pruga za Bihać o kojoj lupetaš..
ne koristimo ni ovo pruge što imamo, ne koristimo vozove koje smo platili, pa ulaganje nekoliko milijardi u nove pravce neće nam ništa donijeti, baš kao što nam ništa ne bi koristilo da sad spiskamo nekoliko stotina miliona eura u ovu trasu do Vogošće..
u osnovi bi stanicu najbolje bilo izmjestiti skroz u Rajlovac..

bach wrote:

udrch wrote:trolaš temu bez veze..i budala vidi da tu nema nigdje kuće, a svako malo pismeniji zna da je planina Udrč u biti sastavljena od samo jednog uzvišenja, ali koje je takvo da je uglavnom potpuno nepristupačno..na nesreću tokom rata je njegovim obroncima bio izgrađen pješački put koji je povezivao slobodne teritorije u enklavi, ali koji je uvijek bio pod žestokom vatrom protivavionskog naoružanja i prage..
međutim, ima istine u ovome što ti pišeš oko "rođenja", ali je to nešto što ja pričam najboljim prijateljima kada je tema rat i stradanje Bošnjaka u Podrinju, a ne forumskim ludama..
(ovo ću obrisati kad ovaj hobit što priča o nemogućim projektima i neperspektivnim rudnicima pročita)

ovo u vezi stanice sam rekao kao prijedlog koji bi putovanje željeznicom učinio bar malo primamljivijom, a otvorio mogućnost da se izgradi gradski autoput, jer ne postoji nikakva razlika između stanice u Halilovićima i u Velešićima, osim što bi se u Halilovićima moglo bolje organizirati, a izgradnja autoputa trasom sadašnje željezice bi ovaj projekat učinilo mogućim..
nastavak gradnje kroz Hum do Vogošće se neće nikad desiti, baš kao i ova pruga za Bihać o kojoj lupetaš..
ne koristimo ni ovo pruge što imamo, ne koristimo vozove koje smo platili, pa ulaganje nekoliko milijardi u nove pravce neće nam ništa donijeti, baš kao što nam ništa ne bi koristilo da sad spiskamo nekoliko stotina miliona eura u ovu trasu do Vogošće..
u osnovi bi stanicu najbolje bilo izmjestiti skroz u Rajlovac..

Ima odlična stanica na Alipašinom Mostu

Ja en znam stvarno zašto vama desničarima i konzervativcima tako smeta Željeznica. Čuj u Rajlovac? Za koji ide bus svakih sat? Ma daj čovječe sa planine Udrč, uozbilji se.

Svi veliki regionalni i evropski gradovi imaju želj. stanice skoro u samom centru. NPR. Glavni kolodvor u Zagrebu je par minuta od Trga ban Jelačića. U Beogradu je stanica blizu Slavije itd...

Pruga ispod Huma do Vogošće je planu i to već odavno. Provjeri u Zavodu za planiranje KS...