NEW YORK TIMES PISAO O BOŠNJACIMA

[_majevica_]

Da li je tebi jasno
Stari srednjovjekovni Bosnjani.Dolaskom Osmanlija morali su se odreci svoje vjere,manihejstva....morali su prihvatiti
neku od monoteistickih vjera...islam,pravoslavlje il katolicanstvo.Tako ako oces slikovito...Sjedeci negdje na proplanku
pored stecaka tri stara jarana...razmisljaju ako uzmu nove vjere sta ce postati...i skontase da ce onda po vjerama biti
Vlah(pravoslavlje),Sokac(katolicanstvo) il Turcin(islam).Zato sto su te tri vjere kod tri njima poznata naroda se pripovijedala u tom trenutku u Bosni..Eto kako su razmisljali stari Bosnjani...to je odgovor na tvoj nacin razmisljanja...
Cak je ova moja prica ubjedljivija od tvoje

Ti bi to kao da diskutujes o necemu? Mislim, nemoj biti uvrijedjen, ali ti o osnovnoj povijesti imas pojma koliko Mara i Derventske lole. Danasnje nacije nastaju tek u 19. stoljecu, a ti se hvatas srednjovjekovnih Bosnjana. Da malo pojednostavim: danasnji Srbi i Hrvati to postaju tek u 19. stoljecu. Taj proces je trajao nekoliko decenija. Kod muslimana do tog procesa uopce ne dolazi zbog tadasnjeg drustveno-ekonomskog stanja u BiH. Austrija, koja vidi da u BiH nije nikao nacionalisticki pokret kao u drugim njezinim pokrajinama, pokusava isforsirati bosnjastvo po svojim potrebama, ali bez ikakvih reformi ekonomskih i politickih odnosa, preostalih iz osmanskog feudalizma. Krscani, koji su od Austrije ocekivali okoncanje vlasti bosansko-muslimanskih feudalaca, nisu mogli prihvatiti takvo bosnjastvo u kojem sve ostaje po starom dok muslimani uopce nisu pokazivali interes za bosnjastvom. Oni nisu, kao u susjednoj Srbiji i Hrvatskoj, imali svoju gradjansku inteligenciju koja bi investirala svoj kapital u stvaranje bosnjackog nacionalnog programa. Imali su begove koji su samo gledali da sacuvaju svoje stare privilegije. U vrijeme kada je objavljen ovaj clanak iz NYT u BiH ne postoji nikakva bosnjacka svijest o kakvoj ti i druzina halucinirate. Postoji samo slika koju austrijske vlasti salju u svijet, a novine kao NYT preuzimaju, nepoznavajuci dovoljno stanje "na terenu". Lati se knjige i procitaj recimo Muhameda Hadzijahica. Srednjovjekovni Bosnjani i manihejci nemaju nikakve veze sa desavanjima u 19. stoljecu i velikim bosnjackim ustankom u podrumu Holiday Inn-a 1993. godine.

U čuvenom razgovoru sa Turskim beglerbegom, kada mu je Turski beglerbeg rekao: “Nema više Bosne, a neće biti ni Bošnjaka, Huseine… Gineš za državu koja nikad nije postojala niti će.” Husein Kapetan Gradaščević mu je odgovorio sljedećim riječima: “Ima Bosne, beglerbeže i Bošnjaka u njoj! Bili su prije vas i ako Bog da, biti će i poslije vas!“


Čitav ovaj fenomen, u svojoj čuvenoj pjesmi “Pjesma Bošnjaku,” koju je objavio list Bošnjak 2. VII. 1891. godine, opisao je i Safvet-beg Bašagić riječima:
http://danieltoljaga.wordpress.com/2003 ... ih-naroda/
“Znas Bošnjače, nije davno bilo,
Sveg’ mi sv’jeta nema petnaest ljeta,
Kad u našoj Bosni ponositoj,
I junačkoj zemlji Hercegovoj,
Od Trebinja do Brodskijeh vrate,
Nije bilo Srba ni Hrvata.
A danas se kroz svoje hire,
Oba stranca ko u svome šire. [...]
Oba su nas gosta saletila,
Da nam otmu najsvetije blago,
Naše ime ponosno i drago.”

Bajram barecula i tebi druze

[Cybernetic]

.

[Itakoto]

Koliko god te cijenim jer si uporan toliko te i prezirem jer si dosadan. Haj' ti sine na srpska.ba ili poskok.ba pa tamo siri svoje "informacije" i izvore "povijesnih cinjenica".

[_majevica_]

Tebi su romanticarske pjesme ozbiljan izvor povijesnih cinjenica? Basagic je malo trubio o bosnjastvu, no vidjevsi da od toga nema nista, presao je u Hrvate....

Kontas da se provaljujes pisanjem da nije bilo izraza Bosnjaka u vjeri islamu za vrijeme AU...da se Bosnjaci nisu
osjecali Bosnjacima... dokazujes nesto spamanjem i supljiranjem tj. samo svojom mastom...


Post Postao/la Cybernetic dana 10/10/2013 13:54
Izvori su sigurno austrijski. Dakle, sluzbeni izvori narod u BiH nazivaju Bosnjacima dok se isti taj narod ne identificira sa tim nazivom ili samo u predmoderno-lokalnom kontekstu. Austrijanci narod u BiH nazivaju Bosnjacima, New York Times preuzima. Kapis?

[escobar__]

Majevica, kontaš da se raspravljaš s likom na čijem avataru je zastava pod kojom su istočnjaci prvobitno činili masovne zločine u BiH, te koja je u suštini i bila paravan za velikosrpske planove za Bosnu?

Nepotrebno gubljenje vremena.

[ioannes]

zasto napadate covijeka....
nama svima je nuzno imati sto vise objektivnosti
toga ocito nekolici ljudi fali

[desni]

Izvori su sigurno austrijski. Dakle, sluzbeni izvori narod u BiH nazivaju Bosnjacima dok se isti taj narod ne identificira sa tim nazivom ili samo u predmoderno-lokalnom kontekstu. Austrijanci narod u BiH nazivaju Bosnjacima, New York Times preuzima. Kapis?

A sa kojim se to nazivom identificirao narod u BiH?Hajde naučniče prosvijetli nas,reci nam šta smo bili, ne znamo mi sami,treba nam nam neko iz prestonice SFRJ da kaže šta smo i ko smo bili!!!!

Da li je tebi i slicnima jasno da su muslimani u vrijeme kada je ovaj clanak izasao sami sebe zvali turcima? Naravno ne u etnickom smislu nego cisto vjerskom, kao pripadnici "turske vjere". Prave Turke su zvali Turkuse. Austrijski organi, pokusavajuci ograniciti utjecaj srpskog i hrvatskog nacionalizma zbog njegovih destabilizacijskih posljedica po monarhiju, forsiraju interkonfesionalno bosnjastvo, oslanjajuci se prije svega na domacu begovsku elitu. Medjutim, to iz vana uvedeno "birokratsko" bosnjastvo nije ni kod samih begova naislo na odjek. U BiH tada zivi narod bez ikakvog nacionalnog identiteta u cemu su Austrijanci vidjeli svoju sansu. Ocigledno je da New York Times koristi austrijske izvore. Da nije mozda Dnevni avaz anno 1880?

Znaš li ti i tebi slični da je u to vrijeme ,,domaća begovska elita"izdavala list,,Bošnjak".Šta misliš zašto?Pa da bi tvojim precima po mržnji jasno dala do znanja svijest o svom bošnjačkom identitetu koji je i u to vrijeme negiran iz Beograda i Zagreba.Potraži časopis ,,Bošnjak".Popusti nas sa teoretisanjem,pročitaj još šta osim djela Moše Pijade i Edvarda Kardelja.

[ioannes]

kod tadasnji muslimana nije bilo nacionalnog identiteta....
taj nacionalni preporod tek se desava danas u potpunosti
i tarajat ce jos jedno 10-15 god.
neznam sta je u tome lose

[_majevica_]

kod tadasnji muslimana nije bilo nacionalnog identiteta....
taj nacionalni preporod tek se desava danas u potpunosti
i tarajat ce jos jedno 10-15 god.
neznam sta je u tome lose

Druze,jel to mislis il znas? Jel to bas tako bilo...da Bosnjaci slobodno i svojom voljom odricu se bosnjastva?

[Cybernetic]

.

[Cybernetic]

.

[Aedis]

Posto vecina ovdje ocekuje aplauze na moderne bosnjacke mitove umjesto da se pozabavi materijom, ne zelim vise trositi vrijeme na vasu lijenost, ignoranciju i krizu identiteta. Knjige su dostupne. Zavirite malo u njih.

Hvala na savjetu.

A moj savjet tebi je da zaobidjes Bosnu sa tom idejom Srboslavije.

Drina je vjecna granica za vas.

[Cybernetic]

.

[ioannes]

uzelo je previse maha
neistomisljenike ili ljude koje drugacije razmisljaju
nazivati fasistima ili "prekodrincima"

to je u biti cisti fasizam

[Hrulj]

uzelo je previse maha
neistomisljenike ili ljude koje drugacije razmisljaju
nazivati fasistima ili "prekodrincima"

to je u biti cisti fasizam

Drugacije razmisljaju? Na osnovu njegosevog gorskog vijenca i andriceve Cuprije ?
Kako ih nazvati nego prekodrincima.

[Hrulj]

Posto vecina ovdje ocekuje aplauze na moderne bosnjacke mitove umjesto da se pozabavi materijom, ne zelim vise trositi vrijeme na vasu lijenost, ignoranciju i krizu identiteta. Knjige su dostupne. Zavirite malo u njih.

Hvala na savjetu.

A moj savjet tebi je da zaobidjes Bosnu sa tom idejom Srboslavije.

Drina je vjecna granica za vas.

Dobro ba Aids, opusti se malo, Bosna ide u Brazil. Ne znam odakle ti to da sam ja sa one strane Drine, ali nek ti bude.

Ti rece da neces pisati ovdje i "trositi vrijeme"
A ti evo pises. Toliko vrijedi tvoja rijec znaci

[jon_jovi]

Znači i tada su postojale simpatije za Bošnjake u USA

[ioannes]

Znači i tada su postojale simpatije za Bošnjake u USA

svakakvi ces komentara vidit

[Hadzi Lojo]

Da li je tebi i slicnima jasno da u cuvenom Nacertaniju vas guru sto vam ga je uguro jos tih dalekih godina, nas takodje naziva Bosnjacima i to sve redom kako muslimane , pravoslavce i katolike, uzmi i procitaj!

Izvori su sigurno austrijski. Dakle, sluzbeni izvori narod u BiH nazivaju Bosnjacima dok se isti taj narod ne identificira sa tim nazivom ili samo u predmoderno-lokalnom kontekstu. Austrijanci narod u BiH nazivaju Bosnjacima, New York Times preuzima. Kapis?

A sa kojim se to nazivom identificirao narod u BiH?Hajde naučniče prosvijetli nas,reci nam šta smo bili, ne znamo mi sami,treba nam nam neko iz prestonice SFRJ da kaže šta smo i ko smo bili!!!!

Da li je tebi i slicnima jasno da su muslimani u vrijeme kada je ovaj clanak izasao sami sebe zvali turcima? Naravno ne u etnickom smislu nego cisto vjerskom, kao pripadnici "turske vjere". Prave Turke su zvali Turkuse. Austrijski organi, pokusavajuci ograniciti utjecaj srpskog i hrvatskog nacionalizma zbog njegovih destabilizacijskih posljedica po monarhiju, forsiraju interkonfesionalno bosnjastvo, oslanjajuci se prije svega na domacu begovsku elitu. Medjutim, to iz vana uvedeno "birokratsko" bosnjastvo nije ni kod samih begova naislo na odjek. U BiH tada zivi narod bez ikakvog nacionalnog identiteta u cemu su Austrijanci vidjeli svoju sansu. Ocigledno je da New York Times koristi austrijske izvore. Da nije mozda Dnevni avaz anno 1880?

[Hadzi Lojo]

Ko god dakle ovom narodu dobra želi on ne sme Bošnjacima nasledstveno knjaževsko dostojinstvo preporučivati. U takom slučaju neka bi se medu tim izbirali najvažniji ljudi iz celog naroda i to ne za celi život, no na izvjestno vreme, koji bi kao neki sovjet obrazovali. Sa ovakvom makar provincijalnom i odeljenom vlastju, ostao bi otvoren put za napredak; lako bi se onda Srbija u svoje vreme sa Bosnom tješnje sojuziti i skopčati mogla, jer onda ostaće ovaj sojuz mogućan i vjerojatan.
Treće osnovno načelo ove politike jest: jedinstvo narodnosti, kojeg diplomatičeski zastupnik treba da je pravlenije knjaževstva Srbije. K ovome treba dakle učiniti da se Bošnjaci i ostali Slaveni obrate i kod ovog treba zaštitu i svaku pomoć da nadu kad god se o tom radilo bude ovog načela vrednost pokazati. Srbija u ovom smotreniju mora će o tom uvjeriti da je ona prirodna pokroviteljica sviju turski Slavena i da ćedu samo onda kad ona dužnost ovu na sebe uzme, ostali Slaveni njoj pravo to ustupiti da ona u imenu njihovom nešto kaže i čini. Ako bi Srbija svojim sosjedima taj nesrećni i zli primjer davala da ona samo na sebe misli, a za nevolju i napredak ostali ne bi marila, nego bi to ravnodušno smatrala, to bi onda jamačno i ovi samo njenom primjeru sledovali, ne bi je slušali, i tako bi umesto sloge i jedinstva nastupilo nepovjerenije, zavist i nesreća.
3.
Ujedno nužno je i to, da se ne samo svi osnovni zakoni, ustav i sva ustrojenija glavna knjaževstva Srbije u Bosnu i Hercegovinu medu narodom rasprostranjavaju, nego još i to da se za vremena nekoliko mladih Bošnjaka u srpsku službu državnu prima da bi se ovi praktično u političeskoj i financijalnoj struci pravlenija, u pravosudiju i javnom nastavleniju obučavali i za takove činovnike pripravljali koji bi ono što su u Srbiji naučili posle u svom otečestvu u djelo privesti mogli. Ovde je naročito nužno to primjetiti: da ove mlade ljude pored ostalih treba osobito nadziravati i vaspitavati tako da njihovim radom sa svim ovlada ona spasitelna ideja opšteg sojedinjenja i velikog napredka. Ova dužnost ne može se dovoljno preporučiti.
4.
Da bi se narod katoličeskog ispovedanija od Austrije i njenog upliva odvraćali i Srbiji većma priljubili nužno je na to osobito vnimanije obraćati. Ovo bi se najbolje postići moglo posredstvom fratera ovdašnjih, između kojih najglavnije trebalo bi za ideju sojedinjenja Bosne sa Srbijom zadobiti. U ovoj celji nužno bi bilo narediti da se po gdi koja knjiga molitvena i pesme duhovne u beogradskoj tipografiji štampaju; posle toga i molitvene knjige za pravoslavne Hristijane, zbirku narodnih pesama koja bi na jednoj strani sa latinskim a na drugoj sa kirilskim pismenima štampana bila; osim toga mogla bi se kao treći stepen štampati kratka i obšta narodna istorija Bosne u kojoj ne bi se smela izostaviti slava i imena nekih muhamedanskoj veri prešavši Bošnjaka. Po sebi se predpostavlja da bi ova istorija morala biti spisana u duhu slavenske narodnosti i sa svim u duhu narodnog jedinstva Srba i Bošnjaka. Črez štampanja ovih i ovim podobnih patriotičeskih djela, kao i črez ostala nužna djejstvija, koja bi trebalo razumno opredjeliti i nabljudavati oslobodila bi se Bosna od upliva austriskog i obratila bi se ova zemlja više k Srbiji. Na ovaj način bi ujedno Dalmacija i Hrvatska dobile u ruke djela, kojih štampanje je u Austriji nemoguće, i tim bi sledovalo tešnje skopčanje ovih zemalja sa Srbijom i Bosnom. Na ovo djelo treba osobito vnimanije obratiti i istoriju o kojoj je gore reč dati napisati črez čoveka vrlo sposobnog i duboko pronicavajućeg.
5.
Cjela spoljašna trgovina Srbije nalazi se u rukama Austrije (Ovo je jedno zlo protiv kog tačnija opredelenija ostavljam ljudima iz finansije da razčlene, a ja ću samo nešto o tom navesti koliko to mora u ovaj plan ući te da njegovu važnost dopuni). Preko Zemuna sa stranim državama u neposredstveni trgovački sojuz stupiti, ostaće svagdar stvar vrlo mučna. Zbog toga se Srbija pobrinuti mora za nov trgovački put, koji bi Srbiju na more doveo i za nju tamo pristanište stvorio. Ovakav put samo je onaj za sad mogućan koji preko Skadra u Dulcinj vodi. Ovde bi našao srpski trgovac sa svojim prirodnim proizvodima u dalmatinskim prirodnim brodarima i trgovcima svoje jednoplemenike a pri tom vrlo vešte i sposobne ljude koji bi ih pri kupovanju stranih jespapa dobro i pošteno poslužili i na ruci bili. Onde bi dakle nužno bilo srbsku trgovačku agenciju podići i pod odbranu i zaštitu ove prodaju srpskih proizvoda i kupnju francuskih i engleskih espapa staviti.
Pri ovom poslu praviteljstvo bi moralo prvi korak u tome učiniti s tim da izradi i naimenuje jednog trgovačkog agenta u Dulcinju, koji će odande srbskom trgovcu kao prostom pokazati kud treba da ide. Ovaj agent stupivši u saopštenija s našim zemaljskim trgovcima, imao bi zdravo prostudirati način kako bi se onamo s polzom naša trgovina obratiti imala i kad se praviteljstvo osigura o polzama ovim onda može črez novina dati objavljivanje polze, koje bi s te strane dolazile našoj trgovini, a to bi značilo upućivati naše trgovce ovom probitačnom mestu. Ako bi samo nekim trgovcima ispalo za rukom te bi tamo dobro i probitačno poslove svršili, to bi drugi brzo njihovom primjeru sledovao i malo po malo otvorio bi se taj put trgovine bez da bi praviteljstvo neprestano o tom brinulo; jer trgovci bi sami sebi posle put otvorili, a praviteljstveni agent pazio bi samo da naši trgovci ne trpe tamo nikakva ugnjetanija. - Iz ovog naređenja bi sledovalo da bi cjena proizvoda srbskih na Jugu iznošenih podizala se na Severu, a cena espapa donosećih se u Srbiju sa Severa padala bi konkurencijom unosećih se espapa sa Juga. Jednim slovom ukratko rečeno Srbin bi ovim načinom skuplje prodavao a jevtinije kupovao.
U političeskom obziru imalo bi ovo sredstvo ne manju važnost, jerbo će se nov agent srbski nalaziti medu žiteljstvom srbskim i ova prilika prinela bi jače upliv Srbije na sjeverne Arbaneze i na Crnu Goru, a ovo su upravo oni narodi koji imadu ključeve od vrata Bosne i Hercegovine i od samoga mora Adrijatičeskog. Postavljanje ove agencije srbske i utemeljenje njeno onamo mi smo uvereni kao političeski postupak Srbije smatran bi bio od neobične važnosti medu onim narodima i tešnji sojuz ovi žitelja sa Srbijom postigao bi se vrlo lako.
Francuska i Engleska ne samo što se ne bi tome protivile, nego bi to još potpomagale, a Porta takođe ne bi protivna bila, jer s time bi njeno jedno pristanište na novo procvetalo.
6.
Na istočnog veroispovedanija Bošnjake veći upliv imati neće biti za Srbiju težak zadatak Više predostrožnosti i vnimanija na protiv toga iziskuje to, da se katolički Bošnjaci zadobijedu. Na čelu ovih stoje franjevački fratri.
Pored gore spomenutog štampanja knjiga ne bi li dobro i sovjetno bilo da se jedan od ovih bosanskih fratera pri beogradskom liceumu kao profesor latinskog jezika i još kakve nauke postavi. Ovaj profesor morao bi služiti kao posredstvenik između Srbije i katolika u Bosni, jer s tim bi mi prvi poveritelan korak učinili i s tim dali bi na dokazateljstvo tolerancije. Zar ne bi mogao ovaj isti frater ustanoviti ovde jednu katoličesku kapelu za ovde živeće katolike, s čime bi se izbeglo podizanje jedne kapele pod uplivom austriskim koje će ranije ili docnije sledovati morati. Ovu kapelu mogli bi staviti pod pokroviteljstvo ovde stanujućeg konzula francuskog. Ovo bi dalo povoda i priliku francuskom praviteljstvu da se u toj stvari živo zauzme i s tim bi se Srbija oslobodila opasnosti od jedne katoličeske crkve, koja bi pod uplivom Austrije u Beogradu bila.
7.

[Hadzi Lojo]

O Iliji Garašaninu
Državnik (16. 1. 1812, Garaši, kragujevačka nahija - 10. 6. 1874, Beograd). Sin Milutina Savića, imućnog marvenog trgovca, Garašanin se školovao u očevoj kući i od privatnih učitelja. Zatim je učio grčku školu u Zemunu i bio je neko vreme u Orahovici gde je naučio nemački. Isprva je pomagao ocu u trgovini. 1837. knez Miloš ga je uzeo i postavio za carinika u selu Višnjici, na Dunavu, a posle u Beogradu. Kada je zaveo regularnu vojsku, knez Miloš ga je postavio za njenoga starešinu, u činu pukovnika. Posle odlaska kneza Miloša, Garašanin se bavio neko vreme u Vlaškoj, gde je bio zakupio neke ošeje. 1842. njegov otac i stariji brat, koji su bili na strani Vučićevoj, poginuli su u borbi protiv kneza Mihaila. Iste godine, Garašanin je postavljen za pomoćnika ministra Unutrašnjih dela Vučiću. Kada je 1843. Vučić morao, na zahtev Rusije, ići iz zemlje, Garašanin je postao na mesto njega ministar Unutrašnjih dela i ostao je u tome položaju sve do 1852.
Najveći državnik i administrator ustavobraniteljskog vremena, Garašanin je imao velikih zasluga za uvođenje ustavobraniteljskoga režima. Stvorio je policiju u Srbiji i birokratski način uprave. Imao je u spoljnoj politici vrlo široke poglede, koje je izrazio u svome "Načertaniju" od 1844, po kojima je Srbija trebala da radi na stvaranju jedne velike jugoslovenske države pod svojim predvodništvom.
(Slobodan Jovanović u Enciklopediji srpsko-hrvatsko-slovenačkoj)

(Preuzeto iz D. Stranjaković, Kako je postalo Garašaninovo "Načertanije", Spomenik SKA, XCI, Beograd 1939, str. 76-102)

[Hadzi Lojo]

"Hos jos"?

[korisnik101]

Nije tipicno samo za pravoslavce u Bosni da su primili etnicnost Srbije.
Slicno se dogodilo sa Vlasima u Albaniji. Koji su primili etnicnost Grcke. Pa su sada veci Grki od pravih Grka.

Vjerovatno zato i postoji ta nit izmedju Grcke i Srbije. Obe su prisvajale Vlaska plemena pod patrionatom pravoslavlja.

[agnostic_front]

@cybernetic,

Šta je to "predmoderno-lokalni kontekst"? Google mi ne pomaže.

[Država]

Ovo je pravi clanak za one neosvijescene i praznoglave sto neznaju svoj identitet.