Forum Klix.ba

Pa i to je zapravo zalihost informacija

Pa svaka informacija na wikiju ima izvor, kliknes na izvor i vidis odakle i sta.

Sto ne znaci da je to ispravno. I David Icke je izvor.

Obicno postoji vise interpretacija, koje imaju iste primarane izvore.

zanimljiva tema

madner wrote:Sto ne znaci da je to ispravno. I David Icke je izvor.

Obicno postoji vise interpretacija, koje imaju iste primarane izvore.

Pa da, upravo zbog toga i kazem. Procitas, ima izvor, odes i vidis izvor i odmah mozes vidjeti ima li taj izvor kredibilitet ili ne.

Neki dan čitam nešto na wiki (engleskoj), pogledam referencu za jedan navod, kad ono - neki blog, bokte. Treba biti pažljiv. Ne uzimati ništa zdravo za gotovo. Uz to, pola tvrdnji nema nikakvu referencu.

Kako mozes vidjeti da li taj izvor ima kreditibilitet ili ne?

To je malo kompleksnija tema.

madner wrote:Kako mozes vidjeti da li taj izvor ima kreditibilitet ili ne?

To je malo kompleksnija tema.

Pa evo ja recimo nadjem info o ekonomskoj situaciji u Islandu tokom recesije. Izvor 1 je neki blog, izvor 2 je Harvard Business Review.

Cak i da ne znam sta je HBR, mogu proguglati i jedno i drugo.

jefferson wrote:

Bodkin wrote:def ti treba par caka o trazenju na guglu a inace ako stvarno hoces ozbiljnije tekstove trazi one sto su peer reviewed i neces imati problema sa tacnoscu

Ima google scholar, ali za tako nesto je potreban pristup obicno kroz neku instituciju.

Google scholar mogu koristiti svi, neovisno od institucije...

Internet kao sama rijec se odnoslina na internu mrezu koji je vojska koristila, onda je neko vidio dobar biznis u tom a cak i neku vrstu kontrole nad informacijama i zato je tamo nedgje 80ih pocelo procurivati u javnu potrebu. Danas interent ovisnost prosjecnog covjeka je velika. Kad bi od prijatelja zahtvejao da idete campovati 10 dana bez mobitela i interneta, susreo bi se sa poteskocama koje do prije 13-15 godina uopste nisu bile. Sjecam se kao jucer jedne price (krajem 1997) kako jedan poznanka prica susjednici kako je pravo dobra stvar, kako bi mogla recepte traziti itd. Jendo vrijeme je internet bio e-mail, infomacije, porno, online igrice, chat... danas je vise kupovina, infomacije (koje treba dijeliti u event i znanje) porno, online kockanje, socijalni mediji... e-mail je manje vise iz privatno kruzga izumro jer su socijalni mediji i jako jeftina koristenja mobitela omogucili novi nacin komunikacije. Sve druge sitnice na internetu su beznacajne...

Imas par buzz rijeci - bet, porno, facebook, wikipedia, google - te nekako twitter ali on je vise asociran sa koritesnjem mobitela.

Youtube je jedno katrko vrijeme bio buzz ali je sam sebe unistio - mada paradox je posato, da broj gledatelja je porastao istovremeno i buzz mu je opao, moze biti zbog onih reklama.

Trenutna dominacija zabave (igre, znanje, infomacije, identitet, sale) su apps (kao pod-medium unutar mediuma) za mobitele.

Black swan wrote:nisi ti dobro shvatio

jedan čovjek... tri verzije smrti na vikipediji...
poznat čovjek u latinskoj americi ubijen prije 200 godina
dakle nije prapovijest nego novija povijest
znalo se zapisati kako je umro... vojska je izvršila strijeljanje valjda je morao kakav dokument sa suđenja ostati

na vikipediji piše da ga je inkvizicija spalila na lomači

nist cudno, mi se ne mozemo dogovoriti oko dogadjaja koji su bili prije 20 godina. zamisli sta ce tek biti za 180 godina

Google nije internet prije svega. Uzimanje Wikipedije kao relevantan izvor u bilo kom ozbiljnijem radu, seminarskom ili slicno je poprilicno neozbiljno, jer ti clanci nisu pouzdani, moze ko sta i kada hoce napisati, mogu se eventualno pogledati izvori tog clanka i ako su relevantni onda se isti mogu iskoristiti.

Ljudi jednostavno u danasnje vrijeme sve manje zele razmisljati, a sve vise da im se stvari serviraju na gotovo, stoga i takva situacija, 99% ljudi ako ne nadje ono sto traze na prvoj stranici google-a ono i ne postoji na internetu.

Rijesenje problema, ako ne zelis da pretrazujes wikipediju je jednostavno, evo primjer ukoliko trazis informacija o Bosni i Hercegovini:
Ovo kada se ukuca na google ce iskljuciti iz pretrage stranicu wikipedia.org.

Postoji i milion nekih drugih olaksica za koristenje googla, neko je mislim to vec i postavio.

guber90 wrote:Google nije internet prije svega. Uzimanje Wikipedije kao relevantan izvor u bilo kom ozbiljnijem radu, seminarskom ili slicno je poprilicno neozbiljno, jer ti clanci nisu pouzdani, moze ko sta i kada hoce napisati, mogu se eventualno pogledati izvori tog clanka i ako su relevantni onda se isti mogu iskoristiti.

Slažem se većim dijelom s tobom, i ima smeća na Wikipediji, ali ima i dobrih članaka. Kod mene na fakultetu se iz jednog kolegija jedno vrijeme umjesto pisanog seminara moralo napisati članak na Wikipediji. Taj je članak naravno trebao biti napisan propisno, sa popisom literature koja je korištena, i profesor je to evaluirao. Većina tih članaka je i dan danas još uvijek tamo.
Korištenje Wikipedije kao jedinog izvora za pisanje nekakvog znanstvenog rada je prilično neozbiljno, slažem se. Bolje je proučiti izvore navedene u članku pa njih staviti kao referencu. Doduše, ja mislim da je Wikipedija dosta korisna ako se pametno koristi, ako se koristi kao nekakva startna pozicija, jer lijepo je imati članak o određenoj temi koji okuplja određenu literaturu, pa onda nam to može biti početna točka s koje možemo krenuti dalje...ionako su tamo sve više-manje sekundarne informacije. Wikipedija ima svojih pozitivnih strana, i može biti korisna, ako je se zna koristiti, ako je osobna sposobna ipak za nešto više od copy-paste teksta

wiki je dobra jedino za kratka objasnjenja. npr sta je kondenzacija ili kako nastaje nafta. za sve ozbiljnije projekte treba uzimati stvari koje su peer reviewed kao sto su naucne publikacije. druga opcija su ozbiljnije stranice. odavno se na zapadu na fakultetima wiki ne smije koristiti kao izvor. ne znam jesu i kod nas to uveli

annoy wrote:

guber90 wrote:Google nije internet prije svega. Uzimanje Wikipedije kao relevantan izvor u bilo kom ozbiljnijem radu, seminarskom ili slicno je poprilicno neozbiljno, jer ti clanci nisu pouzdani, moze ko sta i kada hoce napisati, mogu se eventualno pogledati izvori tog clanka i ako su relevantni onda se isti mogu iskoristiti.

Slažem se većim dijelom s tobom, i ima smeća na Wikipediji, ali ima i dobrih članaka. Kod mene na fakultetu se iz jednog kolegija jedno vrijeme umjesto pisanog seminara moralo napisati članak na Wikipediji. Taj je članak naravno trebao biti napisan propisno, sa popisom literature koja je korištena, i profesor je to evaluirao. Većina tih članaka je i dan danas još uvijek tamo.
Korištenje Wikipedije kao jedinog izvora za pisanje nekakvog znanstvenog rada je prilično neozbiljno, slažem se. Bolje je proučiti izvore navedene u članku pa njih staviti kao referencu. Doduše, ja mislim da je Wikipedija dosta korisna ako se pametno koristi, ako se koristi kao nekakva startna pozicija, jer lijepo je imati članak o određenoj temi koji okuplja određenu literaturu, pa onda nam to može biti početna točka s koje možemo krenuti dalje...ionako su tamo sve više-manje sekundarne informacije. Wikipedija ima svojih pozitivnih strana, i može biti korisna, ako je se zna koristiti, ako je osobna sposobna ipak za nešto više od copy-paste teksta

To je i moje misljenje, mozda sam malo postavio neki agresivniji stav prema wiki, ali daleko da od toga da je losa, super je stvar, ali za neke ozbiljnije teme moze posluziti samo kao vodilja, ali ne i kao potpuno pouzdan izvor.

Sve se na kraju svodi na to kako ćemo nešto iskoristiti... sve može biti potencijalno dobro ili loše. Međutim, ta ideja da svatko od nas ima slobodan pristup sudjelovanju oblikovanja javnog znanja i globalnoj razmjeni informacija, i sam Wiki kao jedna karakteristika Weba 2.0, to je nešto što smatram generalno pozitivnim

Sama po sebi, Wikipedija nije ni vjerodostojna ni nevjerodostojna. Takvom je čine njeni izvori, koje vazda treba provjeriti. Onda treba provjeriti i izvore, tačnije metodologiju.

Nije ni zamišljena kao naučnoistraživačka baza, već kao enciklopedija. Kao takva, ispunjava svoju svrhu prilično dobro. Negdje sam čitao, mislim u Bug magazinu, nedavno, da je provedena usporedna analiza tačnosti podataka na eng Wiki i Britannica enciklopediji, te da se Wiki pokazala kao vjerodostojnija. Naravno, postoje definicije i tumačenja oko kojih se čovječanstvo (vjerovatno) nikada neće složiti, što nije problem s Wikipedijom, ali se problem "lomi" na Wikipediji zbog toga što je open source i što je svako može editovati...

U principu, internet je ogromna, nepregledna deponija smeća, u kojoj, ukoliko znamo kako i što tražimo, možemo pronaći vrijedne, ponekad neprocjenjive stvari.

ExNihilo wrote:Sama po sebi, Wikipedija nije ni vjerodostojna ni nevjerodostojna. Takvom je čine njeni izvori, koje vazda treba provjeriti. Onda treba provjeriti i izvore, tačnije metodologiju.

Nije ni zamišljena kao naučnoistraživačka baza, već kao enciklopedija. Kao takva, ispunjava svoju svrhu prilično dobro. Negdje sam čitao, mislim u Bug magazinu, nedavno, da je provedena usporedna analiza tačnosti podataka na eng Wiki i Britannica enciklopediji, te da se Wiki pokazala kao vjerodostojnija. Naravno, postoje definicije i tumačenja oko kojih se čovječanstvo (vjerovatno) nikada neće složiti, što nije problem s Wikipedijom, ali se problem "lomi" na Wikipediji zbog toga što je open source i što je svako može editovati...

To je otprilike u cemu se vecina slaze, provjerom ustanoviti da li je to sto wiki nudi tacno, a i bolje je procitati originalni clanak na koji se wiki poziva, tako da se mozda jos nesto zanimljivo moze "iskopati". Ovo sve pod uslovom da se radi neka ozbiljnija tema, a ne za forumsku diskusiju, gdje covjek sebi moze dopustiti da "izvali" glupost .

Sto se tice ovog drugog dijela, kod nas je cesto primjetan taj problem, tako da neki clanci koji se dodiruju minulog rata, pa i drugog svjetskog rata, se konstantno edituju od raznoraznih likova koji zele da pisu svoju istinu.
Pa bio je prije nekih godinu dana cirkus teski kada su se nasi mediji (medju njima i FTV) pozvali na grupe za Europsko prvenstvo u kosarci, koje je neko postavio na wikipediji i komentarisali kako su zadovoljni sa grupom .

Naša Wiki, uglavnom, nije mjerodavna ni za šta. Jednom otvorih članak o NK Čelik. Hladno stoji rečenica kako Čelik nikada nije bio prvak SFRJ zbog toga što to "komunistički režim nije dozvoljavao".

Obrisao sam rečenicu.

Drugi put, na članak o stadionu Bilino Polje, 'ladno piše kako je ban Kulin tu, na mjestu gdje je teren, potpisao abjuraciju.

Obrisao sam rečenicu.

Jos kada znate da je ovaj dostupni, vidljivi internet samo oko 5% ukupnog interneta, stavi postaju jos zanimljivije.

Postoji takozvani deep net kojem se ne moze pristupiti trazilicama ili kucanjem http://www.imestranice.net, org, com itd. Moze mu se pristupiti naravno, ali ne na ovaj standardni nacin.

Čula sam da se svakakve gadosti mogu naći u deep webu

annoy wrote:Čula sam da se svakakve gadosti mogu naći u deep webu

Ulazak na sopstvenu odgovornost.

Ima legalnog i legitimnog sadrzaja, ima i dobrih stvari, na primjer ozbiljni istrazivacki novinari informacije nalaze i komunikaciju obavljaju uglavnom na deep webu. Ali imas i gadosti zbog kojih ces ili zamrziti ljude ili ces se naci u ozbiljnim problemima sa raznim tajnim agencijama raznih zemalja.

Tako da bolje tamo ne zalaziti.

A sreca pa koristenjem googlea i slicnih, pa i slucajno surfajuci "normalnim" internetom tamo ne mozas doci.

Pretpostavljam da je sad drugačije, ali 2005 je u jednim prestižnim novinama objavljena studija po kojoj je Wikipedia isto toliko pouzdana koliko i Encyclopedia Britannica.