jer ovo je iz mog ugla gledanja prestrasno 
Zalihe se nalaze u aktivi. Sva aktiva mora biti pokrivena pasivom. Firma koja drzi previse zaliha rezervise vise izvora sredstava (pasiva), jer te zalihe moraju biti necim finansirane. Zamisli da smo te zalihe finansirali kreditom. Necemo ulaziti u rocnost tog kredita, jer je i to bitno, ali sad nije. Mi moramo vracat 6 % na ta sredstva, a ta sredstva smo ulozili u zalihe koje ne donose nikakav prinos. Roba samo stoji. Dakle, mi imamo stvarni trosak od 6% i oportunitetni trosak ako smo mogli ta sredstva uloziti u neki projekat. Zbog ovog firme nastoje da sto vise obrcu zalihe, da neke cak zalihe i ne drze - just in time proizvodnja. Koeficijent obrta zaliha se racuna - troskovi prodatih proizvoda/prosjecne zalihe. Neki autori i pojedinci traze da se zalihe dijele sa prihodima, ali drugi misle, a i ja, da troskovi bolje reprezentuju zalihe. I u danima ti je Koeficijent jednak - 360/koeficijent obrta zaliha. Medjutim, postoje industrije koje imaju mali koeficijent obrta zaliha.nunanu wrote:
3. Na koji nacin mozemo povezati upravljanje zalihama sa uspjesnoscu firme? Kako kvalitet upravljanja zalihama utice na kvalitet poslovanja izrazen profitabilnoscu?
Ma ne gusis. Ono sto ti mogu jednostavnije objasniti, to i pokusavam. Ima stvari koje pripadaju strateskom menadzmentu, a to zahtjeva malo vise planiranja i uvida u situaciju.nunanu wrote:Gusim te,izvini,jako si ljubazan a meni izgleda preostaje da upisem ekonomiju,zavrsim i onda se vratim na poljoprivredu da ovo polozim
Rekla bih al ovo je ipak javni portal,iovako me glava boli zbog ovogfixer wrote:Ko vam ovo predaje?
Moze i pm.nunanu wrote:Rekla bih al ovo je ipak javni portal,iovako me glava boli zbog ovogfixer wrote:Ko vam ovo predaje?
Al ako ovo ikada polozim objavicu ime 
Da sto jednostavnije razumijes Currency board, recimo da on podrazumjeva vezivanje naseg novca za jednu drugu valutu. Mi smo se vezali za DM, jer s Njemackom smo dosta vezani. Kasnije je dosao Euro. Taj CB podrazumijeva da nasa Centralnanunanu wrote:Vrlo često možete čuti polemike da je za zemlju koja je u postratnoj obnovi neadekvatno instaliranje „Currency borda“ u BiH,recite:Koju makroekonomsku politiku sefiniše ovaj board?Šta je bio osnovni razlog uvođenja ovog boarda u BiH?Koje su pozitivne posljedice ove makroekonomske politike?Koje su negativne posljedice ove makroekonomske politike?Šta je vaše finalno mišljenje o ovoj makroekonomskoj politici?
Likvidnost je sposobnost preduzeca da izmiri svoje dospjele obaveze. Likvidnost je pokazatelj uspjesnosti sto likvidna firma ima novcana sredstva, a ta novcana sredstva je uspjela naplatiti. Postoje firme koje imaju veliku racunovodstvenu dobit, ali nemaju novca, jer to nisu uspjeli naplatiti. Kako je firma uspjesna u naplati se najbolje vidi u visini potrazivanja prema kupcima i izvjestaja o novcanim tokovima. Firma koja je nelikvidna moze biti ekonomicna.nunanu wrote:3.Šta je to likvidnost?
Zbog čega je likvidnost pokazatelj uspješnosti?Na koji način nelikvidnost može negativno uticati na uspjeh poslovanja?Da li firma koja je nelikvidna može imati dobar index ekonomičnosti,tj.poslovati ekonomično?
Ma mogu ja i saznati.nunanu wrote:Moras priznati da je ovo pretesko za nas
Pretesko je za devedeset posto studenata ekonomije, a ne vas. Nije tesko saznati ali sta ces dobiti s tim Da joj kazes da nam spusti kriterij 
Da znam ko je taj indijanac.nunanu wrote:A sta da radimo,ovo je zadnji ispit,diplomski ceka spreman,a ovo je meni stvarno pretesko zato sam i postavila temu da mi neko pokusa odgovoriti na silna pitanja koja sam postavila,mada nemora znaciti da ce to biti mozda bude opet nesto novo
Hidrogradnju i iracki dugnunanu wrote:Likvidnost je sposobnost preduzeca da izmiri svoje dospjele obaveze. Likvidnost je pokazatelj uspjesnosti sto likvidna firma ima novcana sredstva, a ta novcana sredstva je uspjela naplatiti. Postoje firme koje imaju veliku racunovodstvenu dobit, ali nemaju novca, jer to nisu uspjeli naplatiti. Kako je firma uspjesna u naplati se najbolje vidi u visini potrazivanja prema kupcima i izvjestaja o novcanim tokovima. Firma koja je nelikvidna moze biti ekonomicna.fixer
A sta bi kao primjer se moglo navesti
Pa nije baš tako.fixer wrote:FED kupuje vrijednosne papire drzave. Na taj nacin ubacuje svjez novac u sistem, odnosno povecava ponudu novca. I obratno.
Na rezerve banke jedino utice stopa obavezne rezerve. No normalno je da ce u situaciji kupovine VP doci do povecanja likvidnosti citavog trzista, pa i same banke.
Ako CB kupuje VP na otvorenim trzistima, obicno ona kupuje od same drzave. Ali posto ona moze kupovati i zlato i obveznice, kad ona to kupi placa novcem koji CB banka moze kreirati. Taj novac ide na racune onih koji su to prodali. Posto svi imaju racune u bankama, rezerve ce se povecati na racunu CB samo ako se taj novac ne oroci ili ne povuce, odnosno investira. Banke su duzne drzat rezerve kod CB jedino ako je rijec o transakcijskim racunima. Stedni ne ulaze u osnovicu. Posto banka ima vece iznose na racunima, povecava se njen kreditni potencijal, odnosno, povecava se monetarna baza. I ide suprotno.Ricken wrote:Pa nije baš tako.fixer wrote:FED kupuje vrijednosne papire drzave. Na taj nacin ubacuje svjez novac u sistem, odnosno povecava ponudu novca. I obratno.
Na rezerve banke jedino utice stopa obavezne rezerve. No normalno je da ce u situaciji kupovine VP doci do povecanja likvidnosti citavog trzista, pa i same banke.
Kada centralna banka prodaje hartije, to direktno smanjuje rezerve komercijalnih banaka kod centralne banke i kreditni potencijal, a povećavaju portfelj hartija.
Ako centralna banka kupuje hartije od vrijednosti kod široke publike, banke odobravaju protiv-vrijednost transakcija računima komitenata, ali banke povećavaju i svoje rezerve kod centralne banke. Kad banka prima ček od FED-a za nabavku obevznica na otvorenom tržištu, kreditira račun depozitora, a zatim deponuje ček na svoj račun kod FED-a uvećavajući svoje rezerve. Ja razumjem na šta ti misliš, ali tehnologija samih transakcija je preko računa rezervi.
Suština je da nema razlike da li FED kupuje obevznice od banke ili od trećih strana, uvijek rezultat tangira vrijednost obaveznih rezervi. Najbolje računovodstveno na primjeru kod komercijalne banke u SAD:
1) FED kupuje obaveznice-knjiženje kod komercijalne banke
Rezerve/obaveza za depozitni račun
2) Kad banka isplačuje gotovinu- knjiženje kod banke
Obaveza za depozitni račun / novac
Nivo rezervi kod komercijalne banke je povećan, a samim tim i njen kreditni potencijal.
p.s. Vama dvoma baš super ide, svaka čast fixer, a još uz to sve nemaju udžbenika.
Po mom mišljenju efekat na monetarnu bazu je uvijek isti, jer bi računovodstveno u slučaju kad se povlači ili oročava novac bilo:fixer wrote:Ako CB kupuje VP na otvorenim trzistima, obicno ona kupuje od same drzave. Ali posto ona moze kupovati i zlato i obveznice, kad ona to kupi placa novcem koji CB banka moze kreirati. Taj novac ide na racune onih koji su to prodali. Posto svi imaju racune u bankama, rezerve ce se povecati na racunu CB samo ako se taj novac ne oroci ili ne povuce, odnosno investira. Banke su duzne drzat rezerve kod CB jedino ako je rijec o transakcijskim racunima. Stedni ne ulaze u osnovicu. Posto banka ima vece iznose na racunima, povecava se njen kreditni potencijal, odnosno, povecava se monetarna baza. I ide suprotno.Ricken wrote:Pa nije baš tako.fixer wrote:FED kupuje vrijednosne papire drzave. Na taj nacin ubacuje svjez novac u sistem, odnosno povecava ponudu novca. I obratno.
Na rezerve banke jedino utice stopa obavezne rezerve. No normalno je da ce u situaciji kupovine VP doci do povecanja likvidnosti citavog trzista, pa i same banke.
Kada centralna banka prodaje hartije, to direktno smanjuje rezerve komercijalnih banaka kod centralne banke i kreditni potencijal, a povećavaju portfelj hartija.
Ako centralna banka kupuje hartije od vrijednosti kod široke publike, banke odobravaju protiv-vrijednost transakcija računima komitenata, ali banke povećavaju i svoje rezerve kod centralne banke. Kad banka prima ček od FED-a za nabavku obevznica na otvorenom tržištu, kreditira račun depozitora, a zatim deponuje ček na svoj račun kod FED-a uvećavajući svoje rezerve. Ja razumjem na šta ti misliš, ali tehnologija samih transakcija je preko računa rezervi.
Suština je da nema razlike da li FED kupuje obevznice od banke ili od trećih strana, uvijek rezultat tangira vrijednost obaveznih rezervi. Najbolje računovodstveno na primjeru kod komercijalne banke u SAD:
1) FED kupuje obaveznice-knjiženje kod komercijalne banke
Rezerve/obaveza za depozitni račun
2) Kad banka isplačuje gotovinu- knjiženje kod banke
Obaveza za depozitni račun / novac
Nivo rezervi kod komercijalne banke je povećan, a samim tim i njen kreditni potencijal.
p.s. Vama dvoma baš super ide, svaka čast fixer, a još uz to sve nemaju udžbenika.
A da nikakvu konkretnu literaturu nemamo,prof nema svoju knjigu niti neku drugu koja sadzi sve ove oblasti na jednom mjestu i da kaze literatura ta i ta i to ce biti na ispitu,vec ovako bacam grah sta bi moglo doci sta je prije dolazilo i tako spremam.E da dodje nekad i BNP al to mi je kao jasno fixser je super tolko sam odusevljena da postoje osobe koje zele pomoci a da je glavni interes upravo to pomoci u nevoljinunanu wrote:p.s. Vama dvoma baš super ide, svaka čast fixer, a još uz to sve nemaju udžbenika.
A da nikakvu konkretnu literaturu nemamo,prof nema svoju knjigu niti neku drugu koja sadzi sve ove oblasti na jednom mjestu i da kaze literatura ta i ta i to ce biti na ispitu,vec ovako bacam grah sta bi moglo doci sta je prije dolazilo i tako spremam.E da dodje nekad i BNP al to mi je kao jasno [/quote]