Sultanski ferman od 19. zu'l-hidže 980. (22. aprila, 1573.), o hapšenju Hamza Balija. [1]
Predato Mustafa-čaušu spomenutog datuma [2]
Zapovijed (
hukum) zvorničkom sandžak-begu i zvorničkom kadiji.
U spomenutom sandžaku, u kasabi Gornjoj Tuzli - neka se uhapsi izvjesni Hamza, koji se nalazi u kući Sefera, sina Hasana subaše, u mahali Stara džuma (
Eski cum'a). Ako pobjegne, neka se stavi u dužnost njegovim jemcima da ga pronađu, i to: u Hadži Hasanovoj džamiji Havadže Ibrahim, hatib i Džafer-halifa, imam; u Atik džamiji Osman-halifa, hatib; te u Hadži Bajezidovoj džamiji Sinan-halifa, hatib, - neka bude predan Mustafi, čaušu moje Visoke Porte, i neka svezan bude poslat mojoj Sretnoj Porti.
Naredio sam da se, čim ovo stigne, bez odlaganja, u smislu ove zapovijedi, imenovani uhapsi. Umakne li, neka se stavi u dužnost njegovim jemcima da ga pod svaku cijenu pronađu. Ako ima njegovih sljedbenika (
yoldaš), neka se i oni pohapse i povezani predaju spomenutome mome čaušu. Bude li potrebno, neka ih prati dovoljan broj tvrđavskih mustahfiza, pošaljite ih Sretnoj Porti. Ovo je važna stvar, prema tome, pazite. Ne smije se nikako dogoditi da imenovani i njegovi ljudi ne budu uhvaćeni. Uložite sve napore; lijenosti i nemarnosti se čuvajte.
Sultanski ferman od 19. zu'l-hidže 980. (22. aprila, 1573.), kao raspis za hapšenje hamzevija u navedena dva sandžaka [3]
Zapovijed bosanskom i hercegovačkom sandžak-begu
Spomenute hamzevije neka se tamo provjere i ispitaju; za svaki slučaj, neka se sa pratnjom pohvataju i povezani predaju čaušu moje Visoke Porte, Mustafi. Bude li potrebno, neka se uzme i dovoljno tvrđavskih mustahfiza. Ovo je važna stvar; budno pazite.
Na slici:
Faksimil sultanskog fermana od 19. zu'l-hidže 980. (22. aprila, 1573.), o hapšenju Hamza Balija, te raspis za hapšenje hamzevija
Prva dva fermana izdata 19. zu'l-hidže 980. odnosno 22. aprila, 1573. godine, značajni su ne samo sa aspekta preciznog ustanovljenja vremena hapšenja, te uz treći izdat 26. rebiu'l ahira 981. odnosno 25. augusta 1573. godine, u kojem se spominje već
pogubljeni Hamza, utvrđivanja okvirnog vremena izvršenja smrtne kazne nad Hamza Balijem i prvom grupom njegovih sljedbenika, iako do danas nisu pronađeni dokumenti koji govore o tačnom vremenu hapšenja i izvršenja smrtne kazne, pa čak ni zapisnici sa saslušanja - ukoliko ga je uopšte i bilo, budući da neki autori smatraju da je lahko moguće da Hamza Bali uopšte nije bio saslušan, a i u prijevodu fetve o Hamza Balijevoj krivici, sam Abu Su'ud efendija kaže,
bez saslušanja.
Sultanski ferman od 26. rebiu'l ahira 981. (25. avgusta, 1573.), o hapšenju Hamzinih pristalica u Hercegovačkom sandžaku [4]
Zapovijed hercegovačkom sandžak-begu
Neki krivovjerci (melahide) su se sada pojavili u Hercegovačkom sandžaku. Budući da je javljeno da su oni pristalice ranije uhvaćenog i pogubljenog krivovjerca Hamze, neka se zato posredstvom tarikatskih kadija (
tara'ik kadileri) po šerijatu ispitaju njihovi postupci. Kod koga se dokaže krivovjerstvo (
mulhidlik), neka se uhapsi. Da bi se podnijela predstavka (
'arz) o toku tih događaja, Tebi je u zapečaćenoj kesi poslat protokol (
defter). Naređujem da se - čim prispije - svi oni koji su u defteru upisani, na lijep način pohvataju, povežu i pohapse, te da mjesne kadije po šerijatu ispitaju njihove postupke. Neka budu utvrđeni njihovi sadašnji postupci i djela i bude li konstatovano da su obilježena krivovjerstvom (
ilhad), raskolništvom (
zendaka) i nepripadanjem nijednom mezhebu (
bimezheblik), to i njihovi sljedbenici, neka se na spomenutom mjestu pohapse. Njihovo stanje, onako kako je tako utvrđeno, neka se u sidžil zavede, a prepis iz sidžila da pošaljete mojoj Sretnoj Porti.
Prema mojoj odredbi, kakva bude ovdje donesena u pogledu njih, da postupite. Zaštita spomenutih krivovjeraca nije uopšte dozvoljena, na primjer, da se samo uklone sa svojih mjesta (dužnosti), ili na drugi način da se zaštite. Čuje li se da su spašeni, sigurno je da će kazna koja bi snašla mulhide snaći njihove zaštitnike, a njihova djela pašće na vratove njihovih zaštitnika. Prema tome, pazite; mnogo se čuvajte da mulhidima ne ukazujete zaštitu, ne priklanjajte se onima koji se izgovaraju da su zabavljeni svojim poslovima, kao i moćnim bogatašima (maldar). Klonite se miješanja u te stvari.
Jedan prijepis bosanskom sandžak-begu_______Jedan prijepis požeškom sanddžak-begu_________Jedan prijepis budimskom begler-begu
Na slici:
Faksimil sultanskog fermana od 26. rebiu'l ahira 981. (25. avgusta, 1573.), o hapšenju Hamzinih pristalica u Hercegovačkom sandžaku
[1] Istanbul, Basbakanlik Arsivi,
Muhimme defeteri, No. 21, dokument broj 585, u Handžić A., i Hadžijahić M., 'O progonu hamzevija u Bosni 1573. godine', POF, XX-XXI (1970/71), Sarajevo, 1974., str. 53.
[2] Opaska autora u bilješci broj 8 vezana za datum kaže:
Datum, zu'l-hidže 980. godine, zabilježen je na jednom od ranijih dokumenata. U ovoj knjizi sultanskih naređenja obično su dokumenti zavođeni tako da je za jedan dan prvo stavljen datum, a zatim evidentirana sva naređenja od tog dana bez oznake datuma na pojedinim dokumentima. Neka od tih su katkad datirana marginalno kada je prepisivač napisao otpravak (ferman), ili kada je ferman bio otposlat, odnosno kada je predat u ruke određenom čaušu ili drugom ovlaštenom licu, kao što je slučaj ovdje kod dokumenata br. 1 i br. 3. , Handžić A., i Hadžijahić M., 'O progonu hamzevija u Bosni 1573. godine', POF, XX-XXI (1970/71), Sarajevo, 1974., str. 53.
[3] Istanbul, Basbakanlik Arsivi,
Muhimme defeteri, No. 21, dokument broj 586, u Handžić A., i Hadžijahić M., 'O progonu hamzevija u Bosni 1573. godine', POF, XX-XXI (1970/71), Sarajevo, 1974., str. 53.
[4] Istanbul, Basbakanlik Arsivi,
Muhimme defeteri, No. 22, dokument broj 374, u Handžić A., i Hadžijahić M., 'O progonu hamzevija u Bosni 1573. godine', POF, XX-XXI (1970/71), Sarajevo, 1974., str. 54.