Forum Klix.ba

jabidapitam wrote:Sto nek uzmu, sta ima veze, ionako su nasi drcni bosnjaci kao vecinski narod alergicni na cirilicu/bosancicu. Neka, nek sve uzmu

jabidapitam wrote:

theTruePath wrote:

jabidapitam wrote:Sto nek uzmu, sta ima veze, ionako su nasi drcni bosnjaci kao vecinski narod alergicni na cirilicu/bosancicu. Neka, nek sve uzmu

Otimaju i sevdalinku a ona je NASA 100%

Cija vasa? Nasa? Bosanska? Bosnjacka? Dok se vi skontate ko je ko i sta mu pripada ostat cete bez svega...Ni jedan od ova 3 naroda ne prihvata bosnu u cijelosti od nastanka do danas, svima pase samo 1 dio tako da...

Bosnjacka ba

Stecci i bosancica pripadaju svim ljudima koji zive u BIH


sevdalinka je bosnjacka jer zna se odakle je

theTruePath wrote:Stecci i bosancica pripadaju svim ljudima koji zive u BIH


sevdalinka je bosnjacka jer zna se odakle je

Nisi cuo da sevdalinka ima veze sa sefardskim zidovima? Naravno da nisi

jabidapitam wrote:

theTruePath wrote:Stecci i bosancica pripadaju svim ljudima koji zive u BIH


sevdalinka je bosnjacka jer zna se odakle je

Nisi cuo da sevdalinka ima veze sa sefardskim zidovima? Naravno da nisi

osmanlija,naravno osmanlija,sama rijec je sevdah
ajde da ne kvarimo temu

theTruePath wrote:

jabidapitam wrote:

theTruePath wrote:Stecci i bosancica pripadaju svim ljudima koji zive u BIH


sevdalinka je bosnjacka jer zna se odakle je

Nisi cuo da sevdalinka ima veze sa sefardskim zidovima? Naravno da nisi

osmanlija,naravno osmanlija,sama rijec je sevdah
ajde da ne kvarimo temu

Pojma ti kolega nemas, sto me i ne cudi, najglasniji uvijek malo znaju.

A i po tvom onda opet nije nasa, nego bi je turci sebi trebali prisvojiti

osmanlije-muslimani unutar carstva

nazad na temu da ne opominje moderator

'ta će uopšte bosančica onima kojima istorija počinje tek u maju 1463.

VjecitiStudent wrote:'ta će uopšte bosančica onima kojima istorija počinje tek u maju 1463.

Moram ti priznati da ti je ovo jako ko guma u gacama!

dustaban wrote:

VjecitiStudent wrote:'ta će uopšte bosančica onima kojima istorija počinje tek u maju 1463.

Moram ti priznati da ti je ovo jako ko guma u gacama!

nisam jednom na forumu pročitala i uopšte u životu čula, da je naše zapravo tursko, a bosančica je od anamo onih...

.

Cybernetic wrote:Nema teme gdje theTrueCorsokak ne pokusava dokazati da je veci Turcin od Abdulaha Erdogana.

bravo

VjecitiStudent wrote:'ta će uopšte bosančica onima kojima istorija počinje tek u maju 1463.

Bolje da sve počinje od svibnja 1463.g., nego da se sve svodi na 1389.g. i Kosovo ravno. Hbte, pobijedismo Turke!?

PipiDugaDevetka wrote:

VjecitiStudent wrote:'ta će uopšte bosančica onima kojima istorija počinje tek u maju 1463.

Bolje da sve počinje od svibnja 1463.g., nego da se sve svodi na 1389.g. i Kosovo ravno. Hbte, pobijedismo Turke!?

PipiDugaDevetka wrote:

VjecitiStudent wrote:'ta će uopšte bosančica onima kojima istorija počinje tek u maju 1463.

Bolje da sve počinje od svibnja 1463.g., nego da se sve svodi na 1389.g. i Kosovo ravno. Hbte, pobijedismo Turke!?

Strasan komentar

Ova tema je duplikat
http://www.klix.ba/forum/hrvatski-desan ... 10330.html

Scopio wrote:Ova tema je duplikat
http://www.klix.ba/forum/hrvatski-desan ... 10330.html

I to ista osoba otvorila

VjecitiStudent wrote:'ta će uopšte bosančica onima kojima istorija počinje tek u maju 1463.

"Mi Bošnjaci njekad slavni narod sad jedva da smo živi nas samo kao očenutu glavu od stabla slavjanskog gledaju priatelji naukah i žale nas....

Čitav ovaj fenomen, u svojoj čuvenoj pjesmi "Pjesma Bošnjaku", koju je objavio list Bošnjak 2. VII. 1891 godine, opisao je i Safvet-beg Bašagić riječima:

Znaš Bošnjače, nije davno bilo,

Sveg' mi sv'jeta nema petnaest ljeta,

Kad u našoj Bosni ponositoj,

I junačkoj zemlji Hercegovoj,

Od Trebinja do Brodskijeh vrata,

Nije bilo Srba ni Hrvata.

A danas se kroz svoje hire,

Oba stranca ko u svome šire.

Oba su nas gosta saletila,

Da nam otmu najsvetije blago,

Naše ime ponosno i drago.

Primjerak lista Bosnjak iz 1891 godine

haj more proć po forumu, al ne poteži Bašagića i njegove stihove pred ozbiljnim svijetom

jabidapitam wrote:

theTruePath wrote:Stecci i bosancica pripadaju svim ljudima koji zive u BIH


sevdalinka je bosnjacka jer zna se odakle je

Nisi cuo da sevdalinka ima veze sa sefardskim zidovima? Naravno da nisi

Kad ja podjoh na Bembasu, osim te koja je jos sefardska?

Balkan je ispred svih ostalih u Evropi, oni osnivali nacionalne države u 19. stoljeću a po raznim istorijskim, historijskim i povjesnim saznanjima balkanski narodi imaju tisućljetnu odnosno hiljadugodišnju tradiciju nac. države i nacije.

Još nekidan pročitah da su Srbi i Hrvati po najnovijim saznanjima otkrili Ameriku prije Kolumba.
*** SPAM ***/vijesti/94401_Gavin- ... lumba.html

Sezam wrote:

jabidapitam wrote:

theTruePath wrote:Stecci i bosancica pripadaju svim ljudima koji zive u BIH


sevdalinka je bosnjacka jer zna se odakle je

Nisi cuo da sevdalinka ima veze sa sefardskim zidovima? Naravno da nisi

Kad ja podjoh na Bembasu, osim te koja je jos sefardska?

melodija Mujo kuje...a moglo bi se još naći...na sevdalinci je neosporan sefardski uticaj na bosansku kulturu

"Bosanscica je bila prvo pismo na ovim prostorima

BOSANCICA je nase bosnsko i najstarije pismo ikada koristeno na ovim prostorima,Bosancica je danasnja stilizovana cirilica koju su Srbi srbizirali.Ona je pisana na kamenim plocma,steccima i njome je napisan najstariji zapisani dokument "Povelja Bana Kotromanica"
Bosančica je autentično i posebno pismo nastalo u Bosni i okolnim krajevima. Do sada najuravnoteženiji prikaz bosančice je dao paleograf Vladimir Mošin, koji razlikuje tri centra zračenja u nastanku bosančice, ili zapadne ćirilice, što je najfrekventnije moderno ime:
humsko-dukljanski prostor
područje Dubrovnika
područje srednje Dalmacije
Davani su joj različiti nazivi: bosančica, bosanska ćirilica, bosanica, bukvica, hrvatska ćirilica, hrvatsko pismo, bosansko-hrvatska ćirilica, srpsko pismo i, sve češće- zapadna ćirilica.

Bosančica
U naučnoj literaturi se, pored ostalog kaže: Šireći se od 10. vijeka sa istoka, iz Bugarske, val ćirilice zahvatio je i dio bosanskog područja, gdje se razvio u poseban oblik i posebnu varijantu ćirilice sa primjesima glagoljice i latinice. To pismo ima svoj osobiti duktus, odbacuje stsl. slova, a uvodi nove znakove za svoj jezik, te sa oblikom i pravopisom razlikuje od bugarske i srpske ćirilice.
Broj spomenika pisanih bosančicim veći je i raznovrsniji u odnosu na spomenike pisane glagoljicom, jer veliki broj njih je u pojedinim periodima prepisivan sa bosanske glagoljice na bosančicu.
Mnogi spomenici pisani u Bosni, rukopisni i ostali, uništavani su u višestoljetnom procjepu između neprijateljskih crkava, Istoka i Zapada, mađarske invazije, posle osmanlijskog prisustva u Bosni. Samo jedan fragment knjige iz vremena bosanske samostalnosti čuvan je do donašnjeg agresorskog rata u Bosni od prvih komšija, to je Čajničko jevanđelje. Ostalo je rasuto po svijetu, i svojatano kako je kome odgovaralo. Zato se smatralo da nema bosanskih rukopisa.
Najstariji spomenik pisan bosančicom jeste Humačka ploča (10. st.) zatim Povelja Kulina bana od 29.08. 1189. godine.

Bosančicom su pisani: nadgrobni i ktitorski epigrafi u Travuniji i srednjoj Bosni, Miroslavljevo jevanđelje (12. st.); razni crkveni i svjetovni rukopisi sa brojnim elementima čistog i živog narodnog govora; nekanonski tekstovi (apokrifi, molitve); zapisi, netpisi, povelje, pisma - kao značajno blago diplomatske bosanske pismenosti sa izrazitim njegovanjem narodnog jezika; razna jevanđelja, djela apostolska, poslanice, apokalipse i apokrifi (kao prijepisi bosanskih glagoljskih tekstova) evanđelje Manojla Grka (Mostarsko evanđelje), evanđelje Divoša Tihoradića, Četveroevanđelje iz Dovolje,Giljferdingov apostol, Srećkovićevo evanđelje, Ljubljansko bosansko evanđelje (Kopitarevo), Nikoljsko evanđelje, Vrutoški rukopis, Daničićevo evanđelje, Rukopis Krstjanina Hvala, Čajničko evanđelje. Izvjestan zastoj u razvoju pismenosti križarskih pohoda na Bosnu i lomača, da bi u 14. st. stasavala Crkva bosanska i bio izražen procvat pismenosti, kulture i civilizacijskog svaralaštva na bosančici.

Na bosančici su pisani i Povaljski prag na ostrvu Braču 1184., listina omiškoga kneza Đure Kačića Dubrovniku 1278 i Povaljska listina iz 1250, te Poljički statut iz 1440. god. i mnogo drugih tekstova, po čemu je ovo pismo i jedno od tri pisma u Hrvatskoj). Brojni su natpisi na stećcima, a poznat je i prijepis Ljetopisa popa Dukljanina. Od 16. do 18. st. bosanski franjevci su bosančicom štampali oko 40 knjiga. Osim u Bosni, njome se pisalo i u Dubrovniku, Makedoniji, Krajini, na ostrvima i u pojedinim sjevernim krajevima Hrvatske. Zadržala se kod bosanskih franjevaca do polovine 19. st., a kod bošnjačkih muslimanskih porodica i do najnovijih vremena.
Od najstarijega doba postojala su dva oblika bosančice: ustav, kojim su se pisane povelje, listine i isprave vladara bosanskih visokih plemstva (npr. Povelja Kulina bana) - od 10. do 15. st. - do ulaska Bosne u osmanlijsko-islamski civilizacijski krug; i drugi: kurziva, kojom su pisani rukopisi od 13. st. pa dalje do 19/20. st.

http://bs.wikipedia.org/wiki/Bosančica




Bosancicom je napisan najstariji dokumenat "Povelja Kulina Bana"

http://bs.wikipedia.org/wiki/Povelja_Kulina_bana

ne kontam sta se ljudi pale, pa i samo ime lijepo objasnjava cije je to pismo - hrvatsko!

JoseMujica wrote:haj more proć po forumu, al ne poteži Bašagića i njegove stihove pred ozbiljnim svijetom

**Fra Antun Knezevic (1834-1889)**

UVIJEK OSTAJMO BOSNJACI KAO STO SU NAM BILI I PRADJEDOVI
"Neke nase komsije vrlo se ljute, sto se dicimo i ponosimo nasim starim imenom, jezikom i obicajima i sto pod zivu glavu necemo da prigrlimo njihovo ime za oznaku narodnosti i jezika. U napadajima na nas slozne su nase komsije, koje cemo, da se bolje razumijemo, nazvati Jovo i Ivo. No i jedan i drugi trazi od nas nesto drugo, jer izmedju sebe ne mogu – o zivu glavu – da se sloze. Prijatelj Jovo p...orucuje nam, da uzmemo njegovo ime, a prijatelj Ivo veli, jok Bosnjace, ti si moj i moras prigrliti moje ime“. Potegni tamo, potegni amo, a sve bez nasega pitanja. Od same ljubavi, a zbog svoje beskrajne svadje, prijatelji bi nas upravo raskinuli; da se nijesmo vec odavna tome priucili, mi bi se morali od cuda kameniti kao kulasinsko dijete. Al‘ ovako, kako stvari stoje, zapitacemo nase prijatelje, koji se bave perom i stampom: za sto se tako svadjate za nas, kad dobro znadete, da je Bosnjak od starine privikao diciti se jezikom i zvati se imenom svojim, da se vjerno drzi tradicija i uspomena svojih djedova. Slavni tarih (istorija) nase mile domovine sjeca nas onih vremena, kada se je nasa domaca vlastela u svakoj prigodi jasno i otvoreno izrazila o svojoj narodnosti, nazivajuci se ponosnim i junackim imenom Bosnjak. Gledamo na mnoge dokumente domacih spisatelja iz proslih vjekova, u kojima se uvijek spominje nase pravo narodno ime Bosnjak, a to su oni razlozi zbog kojih se i mi, kao njihovi zahvalni i vijerni potomci zovemo slavnim imenom Bosnjak. Od toga necemo niti smijemo otstupiti, toga cemo se imena drzati vijerno i stalno.“ Mi se ponosimo time, da je upravo nas jezik, a iz nase otadzbine uzet za osnovu knjizevnog jezika nasih komsija Srba i Hrvata. Glasoviti jezikoslovci Vuk Karadzic, Dancic, pa Ljudevit Gaj prenijeli su nas lijepi jezik u knjizevnost obaju recenih naroda, te ga prozvase kako su oni hotjeli jedni srpskim a drugi hrvatskim, a o nama nigdje ni spomena. Mi sigurno imamo prava diciti se, sto se nasim jezikom sluze danas u knjizevnosti nasi prijatelji Jovo i Ivo, a to ce nam bar svak priznati. Ali mi nikako ne razumijemo, zasto naziv, sto su ga oni nasem jeziku po svojoj volji, a bez naseg pitanja dali, sada nama po sto po to hoce da nametnu, pa nam cak brane, da mi u nasoj vlastitoj kuci svoj jezik oznacujemo imenom naseg naroda. To je slicno, kad bi nasem djetetu neko drugi po svojoj volji ime nadio. Tako postupanje i taj zahtjev mi ne odobravamo i nijesmo nikako kail. Ali cast i postenje obodvojici nasih prijatelja, Srbu i Hrvatu. Mi njihovu narodnost ne preziremo, mi na njiha krivim okom ne gledamo, mi nikad necemo zanijekati, da nijesmo od jugoslovenskog plemena, vec bas hocemo, da svakome jasno dokazemo, da smo mi Bosnjaci na prvom stepenu toga slavnoga roda. Ali uvijek ostajemo Bosnjaci kao sto su nam bili i pradjedovi i nista drugo. Dakle nek se dobro ogledaju po zemlji nasa braca, koji toliko stoljeca u Bosni i Hercegovini stanuju i zivu, a hoce da su Srbi ili Hrvati. Neka ovo lijepo prouce i promozgaju."