Uporedne cijene energenata

[beskogradi]

lovacs

Kod nas se može nabaviti Jotul Norveška. To su kvalitetne peći i kamini ali je i cijena...
Isto imaš Plamen iz Požege sa jako dobrim odnosom cijene i kvalitete. Gusana ložišta, dobro dihtovanje.
U Jelahu ima firma koja zastupa njemačke i češke kamine i peći. Za cijene ne znam.

Za najnižu cjenovnu klasu mislim da nisu loše peći Helios Banovići.

Ovo što je najviše zastupljeno u trgovinama je stvarno žalosno.

[anonimus0007]

Da kažem nešto i o prelasku na pelete – iz prve ruke. Loženje uglja je za mene bilo robija. Recimo, ujutro trebam na posao ili naveče kada se vratim kući, moram najprije da se presvučem pa onda da čistim, potpaljujem... pa poslije da se operem....

da si imao akumulacijski spremnik, ko što nisi, uživao bi sve blagodati jeftinog i pouzdanog grijanja

Kod peleta je loženje „na dugme“. Istina, ima čišćenja i unošenja peleta ali je to u odnosu na ćumur zanemarivo. Plamenik čistim nešto češće a kotao jednom sedmično. Čišćenje plamenika je 2 minute – može i u pidžami. Kod loženja uglja su se pravile naslage kreozola (mislim da se to tako zove) koje je jako teško očistiti a imao sam i zapaljenje dimnjaka – vrlo opasno i ružno iskustvo. Isti kotao sada čistim vrlo lako. Praktično samo pokupim fini pepeo.

kreozit se zove . i imao si ga isključivo zato što ti sistem nije bio pravilno izvedem. kao što rekoh, falio ti je akumulacijski spremnik. da si imao i tada bi čistio samo fini pepeo

Ova bitna razlika između uglja i peleta (a to je da se peleti lože „na dugme“ a kod ćumura valja „dić guzcu“ da bi se ogrijalo) krije i mogućnost da grijanje na pelete za nekoga bude i nešto skuplje nego što se nadao. Ovdje se radi o regulaciji grijanja. Najlošija je regulacija koja se svodi na to da se samo na kotlu podesi temperatura vode u cijevima i radijatorima i onda kotao stalno održava tu temperaturu. Naravno, ova regulacija je neophodna za rad samog kotla. Njoj treba da bude „nadređena“ regulacija temperature zraka u stanu. To se izvodi sobnim termostatom koji kada temperatura u prostoru padne ispod zadane vrijednosti daje komandu kotlu da postigne i održava njegovu zadanu vrijednost, a kada temperatura u prostoru poraste iznad određene vrijednosti daje komandu kotlu da se ugasi. Ovakvi termostati (u pravilu) samo zatvaraju i otvaraju prekidač 220V.

lošija varijanta regulacije

Jako je bitno gdje će biti smješten ovaj termostat. Ne smije biti blizu izvora topline, izložen suncu ili direktnoj hladnoći kod otvaranja prozora i vrata. Isto tako nije dobro da ima više termostata od jednoga.

ne razumijem kako bi to uopće radilo sa više termostata?

Po meni je najbolja regulacija kombinacija sobnog termostata i vremenskog releja. Vremenski relej, da pojasnim, radi slično automatu za stubišno svjetlo – kada kratko pritisnete taster relej određeno vrijeme drži zatvoren prekidač od 220V. Ovakav relej se spoji paralelno sobnom termostatu i onda oba mogu da upale grijanje, a gašenje grijanja je samo kada su oba isključena. Kako ovakva regulacija štedi pelete ili neko drugo gorivo kod grijanja „na dugme“ (recimo plin)? Sobni termostat se podesi na temperaturu pri kojoj osjećamo da je malo „hladnjikavo“ ili da kažem kada bi osjetili da treba „dić guzcu“ i naložiti ćumura. Još je bolje ako se termostat može podešavati za dnevni/noćni ili sedmični program. Vremenski relej se podesi da drži sat, dva ili koliko je potrebno ali ne predugo. Znači, kada se osjeti potreba za grijanjem pritisne se taster za vremenski relej a termostat pali grijanje kada je u stanu nešto hladnije – da se previše ne ishladi. Ova dva prekidača su spojeni paralelno. Potrebno je spojiti i jedan prekidač (ne taster) njima u seriju. Ovaj prekidač služi da se grijanje može ugasiti neovisno o stanju termostata i releja. Ako napajanje releja dolazi preko ovog prekidača, onda kratko gašenje (jedna sekunda) na ovom prekidaču gasi vremenski relej u slučaju da grijanje treba trenutno prekinuti. Mislim da postoje digitalni termostati koji objedinjavaju sve ove funkcije i da u kombinaciji sa termostatskim glavama na radijatorima ostvaruju velike uštede.

niđe veze. najbolja regulacija jeste ona vođena vanjskom temperaturom. tebi ostavljam da guglaš i učiš

srdačan pozdrav

[beskogradi]

anonimus0007
Hvala ti na savjetu. Ovo za učenje. Znanja nikad dosta. Svi smo na ovom forumu da nešto naučimo, razmjenimo informacije....

Kad smo kod razmjene informacija, ako nije indiskretno, na šta se ti griješ?

[anonimus0007]

anonimus0007
Hvala ti na savjetu. Ovo za učenje. Znanja nikad dosta. Svi smo na ovom forumu da nešto naučimo, razmjenimo informacije....

Kad smo kod razmjene informacija, ako nije indiskretno, na šta se ti griješ?

ugalj miljevina, kotao+akumulacijski spremnik. Prema stanu pumpa grundfos alpha2 u kombinaciji sa programabilnim termostatom i termoglavama na radijatorima. Kotao cm sa gornjim sagorijevanjem te ga ložim isključivo odozgo, jednom dnevno, čime dobijam dobro sagorjevanje i neku vrstu polupirolize. U kombinaciji sa regulatorom uzgona dimnjaka jedno loženje traje čitav dan i po najvećem minusu.

[anonimus0007]

[
moj punac ima obicnu centrometal na ugalj i nikad ne lozi dva puta u 24 sata,jedno lozenje mu bude dan ili dan i po,tako da mozda nije do toga,mozda je do drugih stvari heh,a otac mi ima na pelet gdje moze regulisat npr na kotlu ili ne termostatskim ventilima radijatora ili na sobnom zidnom termostatu,i kod nas je najbolje zidni termostat,ko da tad najmanje trosi

nije dobro kotao na kruto gorivo prigušivati, a što tvoj punac radi, jer mu drugačije nebi mogao trajati jedan dan bez loženja. Šta se događa kod prigušivanja:

- po zidovima kotla stvaraju se velike količine katrana, koji u dodiru sa kondenzom (vodom) iz drva i uglja stvara sumpornu ili sumporastu kiselinu. e ova kiselina polako ali sigurno nagriza kotao i tako mu značajno smanjuje vijek trajanja. dešava se da se ujutro vrata kotla ne mogu otvoriti od silnog katrana.

- stepen iskorištenosti kotla pada na 60% i niže, te samim time povećava se potrošnja ogrjeva

- dim koji nastaje prilikom prigušivanja je vrlo smrdljiv, otrovan i kancerogen

- katran se nakuplja i u dimnjaku što izaziva velike probleme i mogućnost zapaljenja istog. ovaj katran kad se zapali u dimnjaku stvara vrlo veliku temperaturu, što ako nije kontrolisano može izazvati požar


imam i ja zidni termostat kao i termo glave na radijatorima, a grijem se na ugalj. a to bi bila neka vrsta sirotinjske regulacije. mercedes među regulacijama je regulacija vođena vanjskom temperaturom. što hoće reći, elektronika sama izračuna kolika je minimalna temperatura vode u radijatorima potrebna da bi stan zagrijao na željenu temperaturu, u zavisnosti od vanjske temperature. pa tako, umjesto da u radijatore šalje vodu zagrijanu na 80C, ona šalje npr. 45C. ovako grijanje je ugodno i bez temperaturnih oscilacija u sobi. a pored toga, manje isušuje zrak.

pelet je ok, jeftiniji je od plina, ali ipak skuplji od uglja (ako se pravilno loži). svako neka nađe rješenje za svoj džep. meni je korisno kada mi ostane koja stoja preko zime.

[beskogradi]

anonimus0007
mercedes regulacija?!?
Možda mercedes ali neki stari autobus. U starom autobusu ne možeš sebi podesiti grijanje ili hlađenje.

Da pojasnim i pojednostavim. Ovdje govorim o PRINCIPU automatske regulacije temperature a ne o nekim dodacima i manuelnim intervencijama. Jedan princip je da grijanjem upravlja temperatura zraka u stanu a drugi je je da grijanjem upravlja temperatura vanjskog zraka. Automatski znači da radi samo, da mu ne treba ništa drugo za njegov rad (pod predpostavkom da ima topline u spremniku, plina u instalaciji i slično, odnosno da samo princip regulacije određuje kako ćemo se ugrijati).

Evo primjer. Jednog dana je vanjska temperatura 0 stepeni. Pri toj vanjskoj temperaturi mercedes drži temperaturu radijatora od recimo X stepeni. Dan je sunčan i sunce kroz prozore doprinosi zagrijavanju stana. Istog dana se vrata i prozori nisu puno otvarali. U pećnici se nešto peklo. Grijanje je radilo i ranijih dana tako da su i zidovi dobro zagrijani te je u stanu fino toplo, možda malo i pretoplo. Nekog drugog dana je vanjska temperatura opet 0 stepeni. Međutim, vrijeme je oblačno, vjetrovito... Desilo se da su se vrata duže otvarala (iznosio se i unosio namještaj, nešto zaglavilo). Dan ranije iz nekog razloga grijanje nije radilo... Ukratko, kuća i zidovi su se ishladili i temperatura zraka u stanu nije baš prijatna, treba nam jače grijanje. Hoće li mercedes u tom slučaju pojačati grijanje? Neće. Može se ložiti ćumur, peleti, plin... ali on neće povisi temperaturu vode u radijatorima. Za njega je vanjska temperatura 0 stepeni i on će držati X stepeni vodu u radijatorima iako nama treba veća. Kako bi mogli „prevariti“ mercedesa da pojača gijanje? Možemo iz komšijinog zamrzivača uzeti nešto zaleđeno na -20 stepeni i obložiti vanjski senzor time i onda bi tek mercedes „skont'o“ da treba pojačati grijanje (ovo je ipak manuelna intervencija).

Kako bi radila „golf“ regulacija. Prvog dana bi isključila grijanje kada bi bilo „malo pretoplo“. Drugog dana ne bi ograničavala grijanje na samo X stepeni, nego bi radila nekom većom zadanom temperaturom sve dok se ne postigne potrebna temperatura u stanu.

Princip mercedes regulacije se ipak koristi... ali u autobusu, odnosno u zgradama. U zgradama ne možemo postavljati sobne termostate u svaki stan (to i sam znaš). Moglo bi se postaviti jedan termostat kod komšije Mehe da upravlja grijanjem u cijeloj zgradi. Meho bi tada bio glavna faca u zgradi. Ali to se ipak tako ne radi. Na Mehinu žalost. Postavi se vanjski senzor temperature (termostat) koji upravlja grijanjem u cijeloj zgradi (autobusu).

Da se razumijemo, mercedes je mercedes. Radijatori u oktobru, pri vanjskoj temperaturi od +10, ne moraju da budu tako topli kao u januaru pri -10. Međutim, glavno mjerilo je kako je nama. Svrha regulatora je da reguliše ono što nama treba, a treba nam da je sobna temperatura odgovarajuća.

[anonimus0007]

[q
a kolko kosta taj mercedes regulacija,i neki akumulacioni spremnik,da bi ustedio to nesto malo,kad je vec rijec o stednji ja sam poslije uglja struje peleta presao na toplotne pumpe ili klime,u svojoj kuci u koju sam ljetos uselio imam dvije klime i nista drugo,i za ovu sezonu su uspjele potrosit obje zajedno nesto izmedju 200-250km,ima li jos neko grijanje da to moze,85m2 dobro izolovana kuca,a regulacija idealna uvijek 25 stepeni u kuci

košta ko i sam mercedes . no postoji nešto što se zove ugođaj. ok je to sa klimama, ali su ti temperature po stanu svuda nejednake. kupatilo ne možeš grijati, vrata moraju biti stalno otvorena. povećano strujanje zraka, dizanje prašine........

[funaki]

Jako dobra tema i jako dobrih informacija!
Kako sam i sam ''početnik'' u grijanju na ugalj (Banovići - orah + kocka), zahvalan bih bio na kakvom savjetu o ''ekonomičnom'' i manjem broju loženja. Kakva su vaša iskustva o ''načinu'' loženja, drva pa ugalj ili obrnuto?
Kod mene je kotao ''ABC proizvod'', 26 kW.

[belafonte]

@beskogradi, vidim da si opasno zapliv'o u pelet vode I ja sam zakraulo od ove godine, pa rekoh da priupitam za ove neke nejasnoće koje imam...radi se o setovanju jačine kojom radi kotao. Naime, imam Thermoflux-ov 30kW, i on posjeduje 5 nivoa jačine rada kotla, a temperatura vode koju zagrijava se može setovati od 55 do 70-ak C...
E sad mi nisu jasni nivoi jačine kojom radi kotao, ako stavim na najniži, minimalno će biti doziranje peleta ali će i trajati duže zagrijavanje vode na željene temperaturu tj. po mom rezonovanju isto ću peleta potrošiti ako stavim da dozira punom snagom do zadane temperature ??

[lovacs]

tako govore obicno oni koji to nemaju,ja to imam i posvuda mi je temperatura skoro ista jer su fino rasporedjenje klime,mozda za jedan stepen nize u kupatilu,vrata nismo voljeli zatvarat ni na pelet i ugalj kad smo se grijali,ugodjaj nam je fantastican,a prasine sto se tice klime imaju filtere koji zadrzavaju u sebi prasinu kako vazduh kruzi kroz klime,a uz to filteri se sami ciste od prasine,sta jos da dodam,poslije svega sto sam imao ovo mi je najugodnije ,a uz to i daleko najjeftinije,ali na zalost dok nas narod shvati da to moze proci ce vremena

Kojim se klimama grijes i koja jacina? jel kuca na dva sprata?kako si rasporedio klime?ako moze neka sema bio bih ti jako zahvalan. ja isto planiram klime. za doljnji sprat se ne brinem jer je sve prilicno otvoreno nego me samo brine gornji sprat gdje ima hodnik i 3 sobe. dali ce moci grijati 3 sobe jedna klima koja radi u hodniku ako su sva vrata otvorena?

[belafonte]

@lamudan, to je to, imam i ja termostat koji pali pumpu...bio bih ti extra zahvalan kad bi mi pojasnio kako podešavaš da ekonomičnije troši...jeste da je bila ove godine tanka zima, što kažu sirotinjska, al eto onaj period kad je bilo oko -10 C vani, trošila je peč skoro 3 vreće pelete(3x15kg), podešena je na jačinu 5 i temperaturu vode od 56 C koju treba zagrijati...pali se u 5 ujutro i radi do 10 naveče, ostale parametre nisam podešavao...

[beskogradi]

Jako dobra tema i jako dobrih informacija!
Kako sam i sam ''početnik'' u grijanju na ugalj (Banovići - orah + kocka), zahvalan bih bio na kakvom savjetu o ''ekonomičnom'' i manjem broju loženja. Kakva su vaša iskustva o ''načinu'' loženja, drva pa ugalj ili obrnuto?
Kod mene je kotao ''ABC proizvod'', 26 kW.

Moram priznati da nisam bio baš neki dobar ložač u praksi. Tada se nisam nešto ni raspitivao po internetu o tim stvarima. Zatim sam se zainteresovao za pelete, intenzivno tražio po internetu i onda prešao na pelete.

Ono što ti mogu reći je
- najbolje je ložiti ugalj i drva preko spremnika topline - pufera, jer to omogućuje da vatra gori optimalno a trenutni višak topline se smješta u pufer. O ovome dobro prostudiraj na internetu. Nemoj se pouzdati u domaće majstore, moraš da znaš teoriju bolje od majstora - jedino ako je neki friško došao iz Njemačke ili odnekle.

- Kad nabaviš pufer i sve što ide uz njega (ladomat...) probaj loženje suhih drva. Uzmi makar jednu sedmicu da ložiš suha drva. Pokušaj ocijeniti potrošnju i cijenu grijanja na ugalj i drva ali i čišćenje, parašinu...

- ODLIČNA stvar bi bila da to svoje grijanje kombinuješ sa klima uređajem. Znači, klima kad nije puno hladno. Gore sam pokazao da se to isplati i kada je skupa struja a o jeftinoj struji da i ne govorimo. U toku grejne sezone je puno dana kada ni noću temperatura ne pada ispod nule i kada klima može da grije i jeftinije od uglja.

- Razmotri mogućnost prelaska na pelete (u kombinaciji sa klimom) ali ti onda ne treba pufer

Evo i jedan reklamni video gdje se drva potpaljuju odozgo.
http://www.spartherm.com/mediacenter/ri ... eizen.html

[beskogradi]

@beskogradi, vidim da si opasno zapliv'o u pelet vode I ja sam zakraulo od ove godine, pa rekoh da priupitam za ove neke nejasnoće koje imam...radi se o setovanju jačine kojom radi kotao. Naime, imam Thermoflux-ov 30kW, i on posjeduje 5 nivoa jačine rada kotla, a temperatura vode koju zagrijava se može setovati od 55 do 70-ak C...
E sad mi nisu jasni nivoi jačine kojom radi kotao, ako stavim na najniži, minimalno će biti doziranje peleta ali će i trajati duže zagrijavanje vode na željene temperaturu tj. po mom rezonovanju isto ću peleta potrošiti ako stavim da dozira punom snagom do zadane temperature ??

Lamudan ti je dao odgovor za tvoj kotao - valjda ti je pomogao.

Iz njegovog odgovora zaključujem da taj kotao ima modulaciju (što je dobro). A to je da njegova snaga nije konstantna, nego zavisi od temperature kotla. Kotao starta većom snagom da bi što prije zagrijao i postigao radnu temperaturu. Kada se zagrije smanjuje snagu da ne bi pretjerao i morao da ide u fazu gašenja. A ako temperatura kotla opadne može da je ponovo pojača. Znači da se treba podesiti tako da u radu oscilira između nekih vrijednosti koje obezbjeđuju da je temperatura kotla zadovoljavajuća i da se često ne pali/gasi.

Samo podešavanje odnosa peleta i zraka za svaki pojedini nivo rada kotla je malo škakljivo pitanje. Sačuvaj (zapiši) fabričke postavke da ih možeš vratiti. U pravilu se te postavke kontrolišu lambda sondom, ali ko ima tu sondu. Ono što može bez lambda sonde je da se prati temperatura dimnih plinova i boja plamena. Ako je boja plamena više prema crvenoj to znači da nedostaje zraka ili da je višak peleta. Ako je više prema plavom znači da je višak zraka ili manjak peleta. Pokazatelj može da bude i boja pepela. Ako je tamniji to znači da sagorjevanje nije baš potpuno.

Što se tiče temperature dimnih plinova na izlazu iz kotla mislim da treba poštovati preporuke proizvođača. U principu niža temperatura znači da manje energije odlazi u dimnjak. Međutim proizvođač mog plamenika kaže da temperatura dimnih plinova treba da bude od 170 do 240 stepeni. Niska temperatura dimnih plinova može da dovede do pojave kondenzovanja vlage na vrhu dimnjaka. Ova vlaga može da se zaledi što dovodi do ostećivanja vrha dimnjaka (primjetno kod starijih dimnjaka na našim kućama i zgradama). Zato mislim da dimnjak treba da ima kapu da makar kiša i snijeg ne doprinose vlazi na vrhu dimnjaka.

[beskogradi]

sonda postoji ako je to ta,na izlazu prema dimnjaku,bez nje nebi moglo nista radit,ona ako sam dobro skontao javlja elektronici npr kod potpaljivanja kad je temp izduvnih gasova dovoljno velika da kotao predje iz rezima potpaljivanja u normalan rad

Ne bih rekao da lambda sonda mjeri temperaturu. Prije će biti da mjeri sastav dimnih plinova i na osnovu toga koriguje količinu peleta ili zraka.

Ne znam ni ja puno o tome. Prijedlog za guglanje "lambda sonda pelet".
Ima i peći sa lambda sondom - a kakva im je cijena...

[beskogradi]

Zaboravio sam da ukažem na jednu vrlo jeftinu varijantu grijanja. Doduše, samo uvođenje ovog grijanja je nešto skuplje nego nekih drugih, ali je cijena dobijene toplinske energije vrlo mala. Radi se o loženju drva u pirolitičkom kotlu. Izgleda da ovo rješenje nije nešto popularno kod nas, barem zaključujući po ponudi kotlova kod trgovaca u BiH. Za ovo nemam drugog objašnjenja osim u neinformisanosti kupaca i trgovaca. Osnovni preduslovi za masovnije korištenje ovog načina grijanja su već ispunjeni: drva ima po povoljnoj cijeni i većina proizvođača kotlova koji su zastupljeni u ponudi na našem tržištu ima u svom asortimanu i pirolitičke kotlove.

Da ponovim kalkulaciju za drva ali sa 90% iskorištenja.
2000kWh po metru drva, 70KM metar, 70KM po metru podjeljeno sa 2000kWh po metru daje 3.5pf/kWh. Uz 90% stepen iskorištenja daje (3.5pf/kWh podjeljeno sa 0.9)
3.9pf/kWh

Ovu vrijednost i korigovane vrijednosti za ugalj sam unio u rang listu(italik).

Nema smisla koristiti ovakav kotao bez spremnika topline. Korištenje spremnika omogućava da kotao radi u optimalnom režimu sa potpunim sagorijevanjem i da je stepen iskorištenja energije drveta tada i preko 90% - naravno da drvo MORA biti suho. Investicija u spremnik doprinosi nešto većem početnom ulaganju. Međutim, korištenje spremnika sa dodacima otvara i neke druge mogućnosti. Obični spremnik topline je samo dobro izolovani metalni kazan u koji se smješta trenutni višak topline za neko kasnije korištenje (kada drva ili ugalj u kotlu izgore). Proizvođači nude i spremnike sa dodatnim inox kazanom ugrađenim pri vrhu u unutrašnjosti spremnika. Ovdje se grije voda za potrošnju u kupatilu i sl. Osim toga, nude se i spremnici sa mogućnošću priključka solarnih panela za grijanje vode u spremniku. Solarni paneli su relativno skupi i, po meni, se ne isplati ići na to da nas sunce grije zimi (u našim uslovima). U tom smislu mislim da ne treba ići na velike kolektore, nego ih treba dimenzionirati za grijanje potrošne vode ljeti a zimi će makar nešto doprinjeti ukupnoj energetskoj bilanci.

Ako je drvo opcija energenta za grijanje, mislim da je za manje stambene objekte ipak pogodnije korištenje peći, kamina ili šporeta. Za veće objekte je piroliza jako primamljiva mogućnost. Naravno, ovo grijanje valja dobro osmisliti, dimenzionirati kotao i spremnik, uraditi odgovarajuću regulaciju...

[anonimus0007]

Zaboravio sam da ukažem na jednu vrlo jeftinu varijantu grijanja. Doduše, samo uvođenje ovog grijanja je nešto skuplje nego nekih drugih, ali je cijena dobijene toplinske energije vrlo mala. Radi se o loženju drva u pirolitičkom kotlu. Izgleda da ovo rješenje nije nešto popularno kod nas, barem zaključujući po ponudi kotlova kod trgovaca u BiH. Za ovo nemam drugog objašnjenja osim u neinformisanosti kupaca i trgovaca. Osnovni preduslovi za masovnije korištenje ovog načina grijanja su već ispunjeni: drva ima po povoljnoj cijeni i većina proizvođača kotlova koji su zastupljeni u ponudi na našem tržištu ima u svom asortimanu i pirolitičke kotlove.

Da ponovim kalkulaciju za drva ali sa 90% iskorištenja.
2000kWh po metru drva, 70KM metar, 70KM po metru podjeljeno sa 2000kWh po metru daje 3.5pf/kWh. Uz 90% stepen iskorištenja daje (3.5pf/kWh podjeljeno sa 0.9)
3.9pf/kWh

Ovu vrijednost i korigovane vrijednosti za ugalj sam unio u rang listu(italik).

Nema smisla koristiti ovakav kotao bez spremnika topline. Korištenje spremnika omogućava da kotao radi u optimalnom režimu sa potpunim sagorijevanjem i da je stepen iskorištenja energije drveta tada i preko 90% - naravno da drvo MORA biti suho. Investicija u spremnik doprinosi nešto većem početnom ulaganju. Međutim, korištenje spremnika sa dodacima otvara i neke druge mogućnosti. Obični spremnik topline je samo dobro izolovani metalni kazan u koji se smješta trenutni višak topline za neko kasnije korištenje (kada drva ili ugalj u kotlu izgore). Proizvođači nude i spremnike sa dodatnim inox kazanom ugrađenim pri vrhu u unutrašnjosti spremnika. Ovdje se grije voda za potrošnju u kupatilu i sl. Osim toga, nude se i spremnici sa mogućnošću priključka solarnih panela za grijanje vode u spremniku. Solarni paneli su relativno skupi i, po meni, se ne isplati ići na to da nas sunce grije zimi (u našim uslovima). U tom smislu mislim da ne treba ići na velike kolektore, nego ih treba dimenzionirati za grijanje potrošne vode ljeti a zimi će makar nešto doprinjeti ukupnoj energetskoj bilanci.

Ako je drvo opcija energenta za grijanje, mislim da je za manje stambene objekte ipak pogodnije korištenje peći, kamina ili šporeta. Za veće objekte je piroliza jako primamljiva mogućnost. Naravno, ovo grijanje valja dobro osmisliti, dimenzionirati kotao i spremnik, uraditi odgovarajuću regulaciju...

kvaka je u suhim drvima. da bi ovo sve ispravno radilo drva bi se trebala kupovati jednu godinu unaprijed, kako bi se dovoljno osušila. druga mana je skupoća ovih kotlova. treća mana po meni bi bila elektronika. e sad zamisli da ti u sred zime nestane drva?

razmišljao sam o ugradnji kolektora na već postojeći pufer, i došao do zaključka da se to isplati isključivo onima koji imaju podno grijanje (zbog niskotemperaturnog grijanja) i pogodno mjesto za ugradnju istih a da to nije krov.

ps. a ti navalio na 60% iskorištenosti ua ugalj i Bog. pa hajde navedi i jedan kotao renomiranog proizvođača čija je efikasnost deklarisana 60%???????

[anonimus0007]

kolko kosta ugradnja toga i kolko treba tog neceg za lozenje za citavu zimu,ako dvije toplotne pumpe za grijanje 85m2 meni potrose za zimu 250KM(ove zime) a kostaju obje npr oko 3000-3500 KM,i pri tome prakticno nemam ciscenja lozenja skoro nikakvog odrzavanja,ima li onda smisla uzimate nesto ako je skuplje od ovog a nemoze ustedit vise od ovog i jos se mora lozit cistit itd...

ne pitaj....

[lovacs]

ps. a ti navalio na 60% iskorištenosti ua ugalj i Bog. pa hajde navedi i jedan kotao renomiranog proizvođača čija je efikasnost deklarisana 60%???????

niko ovdje ne govori da je kod svakoga iskoristenost 60% nego se ovdje rad da kod predimenzionisanih kotlova ( u nadji mi jednog majstora koji ti nece preporuciti da uzmes jaci kotao nego sto treba) ili u prelaznom periodu kad ne treba puno toplote. To ti je isto da auto vozis u 5 sa 30kmh.

[anonimus0007]

ps. a ti navalio na 60% iskorištenosti ua ugalj i Bog. pa hajde navedi i jedan kotao renomiranog proizvođača čija je efikasnost deklarisana 60%???????

niko ovdje ne govori da je kod svakoga iskoristenost 60% nego se ovdje rad da kod predimenzionisanih kotlova ( u nadji mi jednog majstora koji ti nece preporuciti da uzmes jaci kotao nego sto treba) ili u prelaznom periodu kad ne treba puno toplote. To ti je isto da auto vozis u 5 sa 30kmh.

a znači u startu pretpostavljaš da svi koji koriste kruta gorima imaju neispravne instalacije? onda treba izbaciti i podatak o efikasnosti pirolize bez akumulacijskog spremnika, tj sa neispravnom instalacijom. i za plinske bojlere treba poći od pretpostavke na su neispravni i neredovno servisirani te im zalomiti stepen korsinosti 75%. niđe veze.

ovo nije ispravan pristup, treba izbaciti podatke za sisteme koji su izvedeni kako treba. tek onda bi se vidilo stvarno stanje stvari.

[lovacs]

pa ko jos ima akumulacijski spremnik i kotao na ugalj? Ja mislim da 90% nemaju tako da se itekako isplati govoriti o tome.

[anonimus0007]

pa ko jos ima akumulacijski spremnik i kotao na ugalj? Ja mislim da 90% nemaju tako da se itekako isplati govoriti o tome.

Pa onda ne treba govoriti da grijanje na ugalj nije isplativo, nego treba reći da nije isplativo ali samo kod onih koji imaju nepravilno izvedeno grijanje.

[lovacs]

pa ko jos ima akumulacijski spremnik i kotao na ugalj? Ja mislim da 90% nemaju tako da se itekako isplati govoriti o tome.

Pa onda ne treba govoriti da grijanje na ugalj nije isplativo, nego treba reći da nije isplativo ali samo kod onih koji imaju nepravilno izvedeno grijanje.

istina da je itekako isplativo i bit ce isplativo jos dugo dugo godina kod nas u BIH. Kod nas su jeftina drva, ugalj i struja tako da grijanje treba ici u tome smjeru.

[anonimus0007]

pa ko jos ima akumulacijski spremnik i kotao na ugalj? Ja mislim da 90% nemaju tako da se itekako isplati govoriti o tome.

Pa onda ne treba govoriti da grijanje na ugalj nije isplativo, nego treba reći da nije isplativo ali samo kod onih koji imaju nepravilno izvedeno grijanje.

istina da je itekako isplativo i bit ce isplativo jos dugo dugo godina kod nas u BIH. Kod nas su jeftina drva, ugalj i struja tako da grijanje treba ici u tome smjeru.

pa kako besko napisa ispade ugalj najskuplji.

[anonimus0007]

ljudi ugalj bi trebalo izbjegavati ako mislimo sebi dobro,ako se najvise ljudi grije na ugalj logicno je da nije skupo se grijat na njeg,to je samo zato sto nam je situacija u drzavi takva pa ne mozes priustit nesto cisce bolje itd,ja kucu ne smijem prozracit navece samo ujutro smijem,kad svi naloze ugalj u centralno uvece to je strahota kolko smrdi,bog zna kolko ce nam to sj.. zdravlje,al sta ces kad je na struju i plin skupo,na toplotne pumpe nije skupo ali tesko nasi povjeruju da to uopce moze grijat,ima nas ali malo

slažem se. ali to je direktan proizvod neispravnog loženja, a i k tomu neispravno izvedenog grijanja. i sam imam takvih problema. na mom dimnjaku se ništa ne vidi. ali ovi klocevi oko mene potrovaše sve do konjica.

[Nera_22]

ljudi ugalj bi trebalo izbjegavati ako mislimo sebi dobro,ako se najvise ljudi grije na ugalj logicno je da nije skupo se grijat na njeg,to je samo zato sto nam je situacija u drzavi takva pa ne mozes priustit nesto cisce bolje itd,ja kucu ne smijem prozracit navece samo ujutro smijem,kad svi naloze ugalj u centralno uvece to je strahota kolko smrdi,bog zna kolko ce nam to sj.. zdravlje,al sta ces kad je na struju i plin skupo,na toplotne pumpe nije skupo ali tesko nasi povjeruju da to uopce moze grijat,ima nas ali malo

Ma moze toplotna pumpa na izolovanu kucu a boga mi ako je kuca pećina ne moze je ugrijati cijelu nista osim uglja. kad se uradi dobra fasada i izolacija krova i poda glupost je ugradjivati centralno jer placo godisnje 300 ili 500 km svejedno je a komfor je nauporediv.