Forum Klix.ba

iceman ze wrote:Ozenis se arhitektom i nemas brige oko enterijera

svaka je žena arhitektica osim diplomiranih

radiostar wrote:

agent_zero wrote:Pitanje:

Čime mogu, odnosno smijem napraviti rupe za eksere ili šarafe na koje planiram okačiti slike i ogledalo za hodnik?

Radi se o tome da su u pitanju betonski zidovi (negdje ima i armatura).

busilica iliti bor-masina?

Bušilica sa udarnom funkcijom (nacrtan čekić na bušilici, na primjer ovakva https://images-na.ssl-images-amazon.com ... SX355_.jpg ili ovakva http://www.blackanddecker.com/_Classes/ ... image=true), boreri za beton kao ovi https://images-na.ssl-images-amazon.com ... SY355_.jpg, tiplovi i šarafi, na primjer ovakvi http://www.gromet.rs/images/Proizvodi/V ... /s16-3.jpg.

Ne treba ti ovakva bušilica: http://ecx.images-amazon.com/images/I/7 ... L1500_.jpg. Naravno, i sa takvom se može bušiti, u stvari sa takvom se beton i lakše buši, ali to ti je pretjerano samo za rupe za sliku. Sa ovakvom bušilicom (u stvari to je električni čekić/bušilica) se rade teški poslovi u betonu, i takve bušilice su obično skuplje, ali i teže od "običnih". Ako misliš, na primjer, u budućnosti skudati pločice sa zidova ili razbijati betonske zidove i bušiti rupe za utičnice ili štemati zidove za kablove, onda ti čekić treba. U suprotnom, ne treba ti.

Pazi da ti ispod mjesta bušenja ne ide kabl za struju ili neka cijev (plin, voda itd), inače bi mogao napraviti belaj, ostati sa povredama ili bez kuće ili života.

Ovo ti je otprilike postupak:

Nečim pronađeš gdje ne smiješ buštiti, na primjer uređajem sličnim ovom: https://www.youtube.com/watch?v=aDXpr-OjfBA
To jeste, ako ti uređaj da signal da tu nešto ima, tu ne bušiš, tražiš drugo mjesto za bušenje.

Dakle, kada se uvjeriš da na mjestu bušenja u zidu nema kablova ili cijevi, onda ideš u samo bušenje, na primjer: https://www.youtube.com/watch?v=SrPmvP9Zulg

Hakiz wrote:

radiostar wrote:

agent_zero wrote:Pitanje:

Čime mogu, odnosno smijem napraviti rupe za eksere ili šarafe na koje planiram okačiti slike i ogledalo za hodnik?

Radi se o tome da su u pitanju betonski zidovi (negdje ima i armatura).

busilica iliti bor-masina?

Bušilica sa udarnom funkcijom (nacrtan čekić na bušilici, na primjer ovakva https://images-na.ssl-images-amazon.com ... SX355_.jpg ili ovakva http://www.blackanddecker.com/_Classes/ ... image=true), boreri za beton kao ovi https://images-na.ssl-images-amazon.com ... SY355_.jpg, tiplovi i šarafi, na primjer ovakvi http://www.gromet.rs/images/Proizvodi/V ... /s16-3.jpg.

Ne treba ti ovakva bušilica: http://ecx.images-amazon.com/images/I/7 ... L1500_.jpg. Naravno, i sa takvom se može bušiti, u stvari sa takvom se beton i lakše buši, ali to ti je pretjerano samo za rupe za sliku. Sa ovakvom bušilicom (u stvari to je električni čekić/bušilica) se rade teški poslovi u betonu, i takve bušilice su obično skuplje, ali i teže od "običnih". Ako misliš, na primjer, u budućnosti skudati pločice sa zidova ili razbijati betonske zidove i bušiti rupe za utičnice ili štemati zidove za kablove, onda ti čekić treba. U suprotnom, ne treba ti.

Pazi da ti ispod mjesta bušenja ne ide kabl za struju ili neka cijev (plin, voda itd), inače bi mogao napraviti belaj, ostati sa povredama ili bez kuće ili života.

Ovo ti je otprilike postupak:

Nečim pronađeš gdje ne smiješ buštiti, na primjer uređajem sličnim ovom: https://www.youtube.com/watch?v=aDXpr-OjfBA
To jeste, ako ti uređaj da signal da tu nešto ima, tu ne bušiš, tražiš drugo mjesto za bušenje.

Dakle, kada se uvjeriš da na mjestu bušenja u zidu nema kablova ili cijevi, onda ideš u samo bušenje, na primjer: https://www.youtube.com/watch?v=SrPmvP9Zulg

svaka cast na trudu, ali do sad ju je mogao cackalicom izbusiti

radiostar wrote:
svaka cast na trudu, ali do sad ju je mogao cackalicom izbusiti

Nisam obratio pažnju na datum posta. Možda nekom drugom pomogne.

Hakiz wrote:

radiostar wrote:

agent_zero wrote:Pitanje:

Čime mogu, odnosno smijem napraviti rupe za eksere ili šarafe na koje planiram okačiti slike i ogledalo za hodnik?

Radi se o tome da su u pitanju betonski zidovi (negdje ima i armatura).

busilica iliti bor-masina?

Bušilica sa udarnom funkcijom (nacrtan čekić na bušilici, na primjer ovakva https://images-na.ssl-images-amazon.com ... SX355_.jpg ili ovakva http://www.blackanddecker.com/_Classes/ ... image=true), boreri za beton kao ovi https://images-na.ssl-images-amazon.com ... SY355_.jpg, tiplovi i šarafi, na primjer ovakvi http://www.gromet.rs/images/Proizvodi/V ... /s16-3.jpg.

Ne treba ti ovakva bušilica: http://ecx.images-amazon.com/images/I/7 ... L1500_.jpg. Naravno, i sa takvom se može bušiti, u stvari sa takvom se beton i lakše buši, ali to ti je pretjerano samo za rupe za sliku. Sa ovakvom bušilicom (u stvari to je električni čekić/bušilica) se rade teški poslovi u betonu, i takve bušilice su obično skuplje, ali i teže od "običnih". Ako misliš, na primjer, u budućnosti skudati pločice sa zidova ili razbijati betonske zidove i bušiti rupe za utičnice ili štemati zidove za kablove, onda ti čekić treba. U suprotnom, ne treba ti.

Pazi da ti ispod mjesta bušenja ne ide kabl za struju ili neka cijev (plin, voda itd), inače bi mogao napraviti belaj, ostati sa povredama ili bez kuće ili života.

Ovo ti je otprilike postupak:

Nečim pronađeš gdje ne smiješ buštiti, na primjer uređajem sličnim ovom: https://www.youtube.com/watch?v=aDXpr-OjfBA
To jeste, ako ti uređaj da signal da tu nešto ima, tu ne bušiš, tražiš drugo mjesto za bušenje.

Dakle, kada se uvjeriš da na mjestu bušenja u zidu nema kablova ili cijevi, onda ideš u samo bušenje, na primjer: https://www.youtube.com/watch?v=SrPmvP9Zulg

Nije kasno, tebi puno hvala na savjetima Radi se o tome da su svi zidovi betonski, neki s armaturom, a pritom na mnogim mjestima tanki. Pa mi je zato problem, a stan okrečen. I ne bih da mi odvali komade zida radi zakački za slike, ogledalo i sl.

Btw, gdje obično bude nacrtan čekić na takvim bušlicama?

Umjesto jače bušilice, važnije ti je naći tanak borer za beton, i čuvaj se struje...

agent_zero wrote:
Nije kasno, tebi puno hvala na savjetima Radi se o tome da su svi zidovi betonski, neki s armaturom, a pritom na mnogim mjestima tanki. Pa mi je zato problem, a stan okrečen. I ne bih da mi odvali komade zida radi zakački za slike, ogledalo i sl.

Btw, gdje obično bude nacrtan čekić na takvim bušlicama?

Na samom kućištu bušilice. Imaš prekidač kojim prebacuješ rad bušilice sa občne vrtnje, dakle kada bušiš recimo drvo ili metal, na udarni rad, to jeste tada bušilica i vrti i udara, i to se koristi kada bušiš beton.

Tražiš u radnji udarnu bušilicu, ako piše na engleskom onda piše riječ "impact". Većina ručnih bušilica danas na tržištu su takve. Samo pazi da tražiš udarnu bušilicu (impact drill), ne čekić bušilicu (hammer drill ili electric hammer na engleskom). U prošlom postu sam pisao u čemu su razlike između ta dva alata. Osim, naravno, ako ne misliš da će ti čekić trebati, to već ti moraš odlučiti. Nekada udarna bušilica može nositi naziv hammer drill, ali u 99% slučajeva udarna bušilica nosi naziv impact drill a hammer drill je za čekić bušilicu.

Na primjer, na ovoj slici: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/ ... _drill.JPG kada bušiš beton crveni prekidač prebaciš na lijevu stranu, baš ovako kako je na slici. Za metal i drvo (kao i kada bušilicu koristiš za zavrtanje i odvrtanje šarafa) prekidač se prebaci na suprotnu stranu, gdje je slika borera. Ovo je najčešći način označavanja i najčešće je prekidač na vrhu kućišta bušilice, blizu stezne glave (mjesta u koje se stavljaju boreri). Neki drugi modeli mogu imati prekidač na drugom mjestu, to moraš sam provjeriti zavisno od modela. Na mojoj Bosch bušilici sa strujnim kablom je kao na slici, dok mi je kod akumulatorske bušilice/odvijača Black and Decker taj prekidač na prstenu na kojem je sama stezna glava, kao na ovoj slici http://www.blackanddecker.co.uk/en-gb/~ ... rack_6.jpg

Još jednom napominjem: OBAVEZNO PROVJERI da u zidu na mjestu bušenja nema strujni kabl ili cijev za plin, grijanje, vodu i slično. Ako pri bušenju probiješ takvu cijev ili strujni kabl, može doći do ili do velike materijlne štete i do ozbiljnih povreda pa i smrti onoga ko buši ili ljudi u bilizini.

Kada sam se već raspisao, da dovršim priču o ručnim električnim bušilicama.

Dakle, osim onoga šta sam u prethodna dva posta već napisao, dodoaću još i ovo:

Udarne bušilice kada su na udarnoj funkciji znači da se glava bušilice okreće dok udara. To je važno zbog razlike između udarne i čekić bušilice, biće jasnije na kraju posta.

Bušilice osim prekidača za prebacivanje samo sa vrtnje na udarnu funkciju i obratno imaju još i slijedeće kontrole: Prekidač za prebacivanje smjera vrtnje dakle da li se glava bušilice vrti u pravcu kazaljke na sati ili u suprotnom pravcu. To je naročito važno ako se bušilicom zavrću i odvrću šarafi. Pri bušenju se uvijek koristi smjer vrtnje kao kod zavrtanja šarafa (za taj smjer su boreri rezani i oštreni). Dalje, potenciometar ili prekidač za kontrolu (maksimalne) brzine vrtnje. Dakle, tim prekidačem se namjesti koja brzina vrtnje će biti najveća. Pa se pritiskom na prekidač kojm se bušilica stavlja u pogon, kontroliše brzina vrtnje tako da ako se prekidač pritisne malo bušilica se vrti sporije i jačim pritiskom na prekidač se bušilica vrti brže, sve do maksimalne brzine vrtnje koja je namještena već spomenutim protenciometrom/prekidačem.

Obično se brzina udara ne može mijenjati, dakle kod 99% bušilica može se mijenjati brzina vrtnje, što važi i kod udarne funkcije, ali se kod udarne funkcije ne može mijenjati brzina i snaga udaraca.

Dalje, kao na slici za akumulatorsku bušilicu na prethodnom postu, na prstenu gdje su simboli za udarnu funkciju i borer, vide se i brojevi. Ti brojevi znače biranje snage bušilice kada se bušilica koristi kao odvijač. Veći broj znači jaču snagu pri zavrtanja šarafa. Tih brojeva uglavnom nema kod bušilica sa kablom, to jeste kod njih se može mijenjati brzina vrtnje, ali ne i snaga vrtnje.

Na istoj slici se vidi prekidač koji prebacuje na broj 1 ili broj 2. To znači maksimalna snaga (u stvari zakretni momenat) i brzina vrtnje. To jeste, ako je taj prekidač na broju 1, tada će maksimalna brzina vrtnje glave bušilice biti manja, ali najveća snaga pri zavrtanju šarafa će biti veća. Ako je prekidač na broju 2 tada će maksimalna brzina vrtnje biti veća, ali će maksimalna snaga biti manja. Na primjer kod moje akumulatorske bušilice/odvijača, na poziciji 1 maksimalna brzina je oko 360 okretaja u minuti, ali je maksimalna snaga oko 40Nm. Na poziciji 2 je maksimalna brzina oko 1.400 okretaja u minuti, ali je najveća snaga manja. A u udarnoj funkciji broj udaraca je uvijek fiksan, 21.000 u minuti.

I još ovo: Kod čekić bušilice na prekidaču gdje se bira udarna funkcija umjesto 2 pozicije (čekić sa vrtnjom i samo vrtnja) ima još jedna pozicija a to je čekić bez vrtnje. Tada se bušilica koristi kao električni čekić (na primjer za skidanje pločica, štemanje zidove itd.)

Dakle, važno je zapamtiti: Obična udarna bušilica kada je na udarnoj funkciji uvijek vrti glavu dok udara. Čekić bušilica može i da vrti glavu dok udara, a može i samo da udara a da ne vrti glavu. To je osim snage (i vrste borera koje koriste), najveća razlika između udarne i čekić bušilice.

Svaka čast i još jednom hvala na ovako detaljnom i korisnom opisu

agent_zero wrote:Svaka čast i još jednom hvala na ovako detaljnom i korisnom opisu

Nema na čemu.

Oko dostupnosti alata kod nas, govorim o lako dostupnim alatima. Ima specijalizovanih prodavnica koje prodaju ozbiljne profi alate, ali ja ću za ograničiti na alate koji se mogu kupiti u OBI, Penny plus, Fis i sličnim prodavnicama. Ko je toliko bogat da ima novca da kupuje Festool alate u Schachermayer prodavnici, taj neka ovo ne čita.

Ne znam gdje si, ali ja bih ti savjetovao da izbjegavaš No Name modele.

Nakon toga su jeftini proizvođači, a od jeftinih su kod nas najzastupljeniji CMI, pa onda Einhell. To kupovati jedino ako baš nemaš novca, inače izbjegavati. Doduše, ja imam Einhell fen i pištolj za toplo ljepljenje, ali to sam svjesno kupio jeftino, ne koristim taj alat često, niti za važne stvari, pa mi je lakše bilo platiti Einhell fen 40 KM nego Bosch fen 130 KM.

Malo iznad toga je LUX, to je u stvari OBI robna marka. Ne izgledaju loše, ali to je malo ozbiljniji amaterski alat, možda poluprofi. Onda polako dolazimo do poluprofi alata, na primjer Black and Decker. Meni izgleda kao Lux, ali BiD je poznato ime, pa ga zato smještam za nijansu više. Klasu iznad je hobby, amaterski, Bosch, dakle Bosch alati zelene boje. Onda klasa više su profesionalni Bosch alati, oni su u plavoj boji. U toj klasi je i Makita. A onda ide ozbijan profi alat, na primjer DeWalt, Hilti, Festool i slični.

Ja bih za kućnog majstora prvo ciljao zeleni Bosch. Ako je to skupo onda Black and Decker, pa onda Lux. Ako je i to skupo, tek onda Einhell ili CMI.

Makita, DeWalt i plavi Bosch su preskupi za kućnog majstora, ali ko ima novca za to bujrum.

Ima još nekih alata kod nas u BiH, primijetio sam neki Work koji nije jeftin, pa neki Bavaria koji je jeftin, ali o njima ništa ne znam.

Ali, ako ti je važna preciznost, ako ti je bitno da ti je rupa kada koristiš borer od 3mm tačno 3 mm ili 3,1 mm, onda kupi skupi profi alat. Ako kupiš jeftin alat, nemoj se iznenaditi da ti rupa bušena borerom od 3mm ispadne na kraju 4mm. Dakle, profi alat je skup zato što ima dug vijek trajanja, rijeđe ćeš ga nositi na servis, precizniji je, i konzistantan je, to jeste, svaki put će ti rezultati rada tim alatom pod istim uslovima biti isti.

Jeftin alat je neprecizniji, hirovit je to jeste nikada nisi siguran šta ćeš na kraju dobiti itd.

Jeste li vi farbali cijevi od grijanja, pogotovo na ovim spojevima?

Hakiz wrote:

agent_zero wrote:Svaka čast i još jednom hvala na ovako detaljnom i korisnom opisu

Nema na čemu.

Oko dostupnosti alata kod nas, govorim o lako dostupnim alatima. Ima specijalizovanih prodavnica koje prodaju ozbiljne profi alate, ali ja ću za ograničiti na alate koji se mogu kupiti u OBI, Penny plus, Fis i sličnim prodavnicama. Ko je toliko bogat da ima novca da kupuje Festool alate u Schachermayer prodavnici, taj neka ovo ne čita.

Ne znam gdje si, ali ja bih ti savjetovao da izbjegavaš No Name modele.

Nakon toga su jeftini proizvođači, a od jeftinih su kod nas najzastupljeniji CMI, pa onda Einhell. To kupovati jedino ako baš nemaš novca, inače izbjegavati. Doduše, ja imam Einhell fen i pištolj za toplo ljepljenje, ali to sam svjesno kupio jeftino, ne koristim taj alat često, niti za važne stvari, pa mi je lakše bilo platiti Einhell fen 40 KM nego Bosch fen 130 KM.

Malo iznad toga je LUX, to je u stvari OBI robna marka. Ne izgledaju loše, ali to je malo ozbiljniji amaterski alat, možda poluprofi. Onda polako dolazimo do poluprofi alata, na primjer Black and Decker. Meni izgleda kao Lux, ali BiD je poznato ime, pa ga zato smještam za nijansu više. Klasu iznad je hobby, amaterski, Bosch, dakle Bosch alati zelene boje. Onda klasa više su profesionalni Bosch alati, oni su u plavoj boji. U toj klasi je i Makita. A onda ide ozbijan profi alat, na primjer DeWalt, Hilti, Festool i slični.

Ja bih za kućnog majstora prvo ciljao zeleni Bosch. Ako je to skupo onda Black and Decker, pa onda Lux. Ako je i to skupo, tek onda Einhell ili CMI.

Makita, DeWalt i plavi Bosch su preskupi za kućnog majstora, ali ko ima novca za to bujrum.

Ima još nekih alata kod nas u BiH, primijetio sam neki Work koji nije jeftin, pa neki Bavaria koji je jeftin, ali o njima ništa ne znam.

Ali, ako ti je važna preciznost, ako ti je bitno da ti je rupa kada koristiš borer od 3mm tačno 3 mm ili 3,1 mm, onda kupi skupi profi alat. Ako kupiš jeftin alat, nemoj se iznenaditi da ti rupa bušena borerom od 3mm ispadne na kraju 4mm. Dakle, profi alat je skup zato što ima dug vijek trajanja, rijeđe ćeš ga nositi na servis, precizniji je, i konzistantan je, to jeste, svaki put će ti rezultati rada tim alatom pod istim uslovima biti isti.

Jeftin alat je neprecizniji, hirovit je to jeste nikada nisi siguran šta ćeš na kraju dobiti itd.

E haj' sad fino otvori temu o alatu pa da ko ljudi razglabamo. Ja vec odavno kontam ali mi mrsko.

eltroxin wrote:

Hakiz wrote:

agent_zero wrote:Svaka čast i još jednom hvala na ovako detaljnom i korisnom opisu

Nema na čemu.

Oko dostupnosti alata kod nas, govorim o lako dostupnim alatima. Ima specijalizovanih prodavnica koje prodaju ozbiljne profi alate, ali ja ću za ograničiti na alate koji se mogu kupiti u OBI, Penny plus, Fis i sličnim prodavnicama. Ko je toliko bogat da ima novca da kupuje Festool alate u Schachermayer prodavnici, taj neka ovo ne čita.

Ne znam gdje si, ali ja bih ti savjetovao da izbjegavaš No Name modele.

Nakon toga su jeftini proizvođači, a od jeftinih su kod nas najzastupljeniji CMI, pa onda Einhell. To kupovati jedino ako baš nemaš novca, inače izbjegavati. Doduše, ja imam Einhell fen i pištolj za toplo ljepljenje, ali to sam svjesno kupio jeftino, ne koristim taj alat često, niti za važne stvari, pa mi je lakše bilo platiti Einhell fen 40 KM nego Bosch fen 130 KM.

Malo iznad toga je LUX, to je u stvari OBI robna marka. Ne izgledaju loše, ali to je malo ozbiljniji amaterski alat, možda poluprofi. Onda polako dolazimo do poluprofi alata, na primjer Black and Decker. Meni izgleda kao Lux, ali BiD je poznato ime, pa ga zato smještam za nijansu više. Klasu iznad je hobby, amaterski, Bosch, dakle Bosch alati zelene boje. Onda klasa više su profesionalni Bosch alati, oni su u plavoj boji. U toj klasi je i Makita. A onda ide ozbijan profi alat, na primjer DeWalt, Hilti, Festool i slični.

Ja bih za kućnog majstora prvo ciljao zeleni Bosch. Ako je to skupo onda Black and Decker, pa onda Lux. Ako je i to skupo, tek onda Einhell ili CMI.

Makita, DeWalt i plavi Bosch su preskupi za kućnog majstora, ali ko ima novca za to bujrum.

Ima još nekih alata kod nas u BiH, primijetio sam neki Work koji nije jeftin, pa neki Bavaria koji je jeftin, ali o njima ništa ne znam.

Ali, ako ti je važna preciznost, ako ti je bitno da ti je rupa kada koristiš borer od 3mm tačno 3 mm ili 3,1 mm, onda kupi skupi profi alat. Ako kupiš jeftin alat, nemoj se iznenaditi da ti rupa bušena borerom od 3mm ispadne na kraju 4mm. Dakle, profi alat je skup zato što ima dug vijek trajanja, rijeđe ćeš ga nositi na servis, precizniji je, i konzistantan je, to jeste, svaki put će ti rezultati rada tim alatom pod istim uslovima biti isti.

Jeftin alat je neprecizniji, hirovit je to jeste nikada nisi siguran šta ćeš na kraju dobiti itd.

E haj' sad fino otvori temu o alatu pa da ko ljudi razglabamo. Ja vec odavno kontam ali mi mrsko.

Ma, nisam stučnjak za alate. Volim drvo, malo se igram sa njim pa sam usput nešto naučio. Sve je to još na početničkom nivou.

BarbaDue wrote:Jeste li vi farbali cijevi od grijanja, pogotovo na ovim spojevima?

U cemu je problem? Sprej u ruku, karton izmedju zida i cijevi i ozezi.

Maraschino wrote:

BarbaDue wrote:Jeste li vi farbali cijevi od grijanja, pogotovo na ovim spojevima?

U cemu je problem? Sprej u ruku, karton izmedju zida i cijevi i ozezi.

Kakav sprej? Neki specijalni ili je samo bitna boja?

BarbaDue wrote: Kakav sprej? Neki specijalni ili je samo bitna boja?

U prodavnici boja ili tamo gdje prodaju materijal za centralno grijanje, pitaj za taj sprej. bakarna boja i namjenjen je za to(zbog temperature).
Na kraju ispadne super. Mozes nastaviti i cijevi prefarbati ako su promijenile boju.

Maraschino wrote:

BarbaDue wrote: Kakav sprej? Neki specijalni ili je samo bitna boja?

U prodavnici boja ili tamo gdje prodaju materijal za centralno grijanje, pitaj za taj sprej. bakarna boja i namjenjen je za to(zbog temperature).
Na kraju ispadne super. Mozes nastaviti i cijevi prefarbati ako su promijenile boju.

OK hvala

Ja sam ove cijevi farbao bijelom bojom za radijatore, ali je nakon jedne sezone ta boja poliko požutjela da moram opet farbati...
Ima li neka bijela visoko temperaturna boja da je iole postojanija (po mogućnosti da je na vodenoj bazi, da ne smrdi)?

Maraschino wrote:

BarbaDue wrote:Jeste li vi farbali cijevi od grijanja, pogotovo na ovim spojevima?

U cemu je problem? Sprej u ruku, karton izmedju zida i cijevi i ozezi.

Mislim da će manje zaprljati ako koristi četku ili valjak (mali spužveni, onaj od 4 cm dužine na kratkoj dršci). Sprej je super za veće površine, ali za cijev dijametra 2 cm, to je nezgodno sprejem.

Možda staviti neki zaštitni premaz na cijev, pa onda boju. Da spreči eventualno da agresivna boja nagriza cijevi vremenom.

frngla wrote:Ja sam ove cijevi farbao bijelom bojom za radijatore, ali je nakon jedne sezone ta boja poliko požutjela da moram opet farbati...
Ima li neka bijela visoko temperaturna boja da je iole postojanija (po mogućnosti da je na vodenoj bazi, da ne smrdi)?

Mislim da je u pitanju kvalitet boje. Godina je kratak period da kvalitetna boja puno požuti. Malo da, zavisi i od drugih faktora, možda ti se u prostoriji odnekud stvara više masnoće neke koja se lijepi na radijator, pa na to prašina, pa kada to toplota zapeče, ali puno ne bi smjela. Najbolje bi bilo skinuti staru boju skroz, do metala, pa kvalitetan osnovni, zaštitni premaz, pa onda na to boja. Ali ko će to raditi, veliki je to posao, morali bi se skinuti radijatori za skidanje boje do metala. Obriši radijatore krpom, možda blago da ih išmirglaš, recimo šmigl papirom gradacije 120 čak i finijim, ali ne pritiskati jako papir, samo preći blago preko radijatora jednom ili dva puta. Obrišeš suhom krpom poslije šmirglanja, pa obojiš kvalitetnom bojom. To je posao koji se rijetko radi, pa ako je nekvalitetna boja 5 KM a kvalitetna 10 KM, nema veze, ne farbaš svaki dan. Kupi kvalitetnu, moglo bi ti se na duži rok više isplatiti.

Postoji boja za radijator(i cijevi) kako na vodenoj bazi tako i na drugim bazama.
Treba se raspitati u prodavnici. To je namjenska boja za to.

Naravno. Na sve šta sam napisao o farbanju radijatora podrazumijeva se korištenje namjenske boje za radijatore.

Ofarbani su namjenskom bojom za radijatore naravno, samo što je očito jako loš kvalitet same boje. U pitanju je emajl proizvođača "Zvezda" i izbjegavajte ga

frngla wrote:Ofarbani su namjenskom bojom za radijatore naravno, samo što je očito jako loš kvalitet same boje. U pitanju je emajl proizvođača "Zvezda" i izbjegavajte ga

Mi smo kupili emajl za radijatore na bazi vode. Ne mogu se sjetiti je li bio Henkel ili Helios. Kantica od 750 ml košta više od 15 KM.

Kupovinom alata sam naučio da kupujući jeftino samo pravim problem i na kraju me košta skuplje nego da odmah kupim kvalitet.

Toliko je i ovaj emajl koštao, kupljen u OBI-u, jebeš ga kontam da oni ne prodaju fušeraj
Sad ću tražiti Caparol ili nešto tako.