#26 Re: Šta bi uradili sa 5000 KM?
Posted: 30/07/2012 13:40
pratim 
hoces ti to uvesti grijanje pod plastenik/staklenik ???talić wrote:mislim da je plastenik pun salate, špinate, mladog luka u martu,... mnogo bolji.Industrialyzer wrote:hodža wrote:proizvodnja gljiva bukovača
U sampinjonima lezi zarada
Problem sa šampinjonima je skupa proizvodnja. Proizvodnja kg šampinjona u startu košta dvije do dvije i po marke. Ako se još zalomi sa lošim rodom, problemima sa nekom bolešću ode sve u minus. Plus što je to jako kvarljiva roba koja ne može stajati.
Berbu u plasteniku možeš odgoditi dan ili dva a sa šampinjonima to ne ide.
zašto da ne, na otpadno drvo, ako se holanđanima isplati postavljati lampe od 500 W na svaki m2 i plaćati struju zašto se ne bi isplatilo kupiti 20m3 otpadnog drveta i od februara započeti proizvodnju.Ženski Dr.Med wrote:hoces ti to uvesti grijanje pod plastenik/staklenik ???talić wrote:mislim da je plastenik pun salate, špinate, mladog luka u martu,... mnogo bolji.Industrialyzer wrote:
U sampinjonima lezi zarada
Problem sa šampinjonima je skupa proizvodnja. Proizvodnja kg šampinjona u startu košta dvije do dvije i po marke. Ako se još zalomi sa lošim rodom, problemima sa nekom bolešću ode sve u minus. Plus što je to jako kvarljiva roba koja ne može stajati.
Berbu u plasteniku možeš odgoditi dan ili dva a sa šampinjonima to ne ide.![]()
N E P O S T O J I proizvodnja Vrganja ....nova_korisnica wrote:ne znam kako ide proizvodnja odnosno uzgoj vrganja...ali ovdje (Njemacka) su te gljive jako skupe...i mi ih kupujemo i jednom velikom lancu hipermarketa, a oni ih uvoze iz Srbije...sad ne znam kakve ugovore Srb i Njem imaju, ali ocigledno su uspjeli nekako da izvezu to...recimo nekih 200 g vrganja kosta 2,50 Eura u maloprodaji...
rekoh ne znam koliko je uzgoj zahtjevan, ali se vrijedi raspitati...
sigurna sam da bi i u BiH imao svoje kupce...
trimi68 wrote:N E P O S T O J I proizvodnja Vrganja ....nova_korisnica wrote:ne znam kako ide proizvodnja odnosno uzgoj vrganja...ali ovdje (Njemacka) su te gljive jako skupe...i mi ih kupujemo i jednom velikom lancu hipermarketa, a oni ih uvoze iz Srbije...sad ne znam kakve ugovore Srb i Njem imaju, ali ocigledno su uspjeli nekako da izvezu to...recimo nekih 200 g vrganja kosta 2,50 Eura u maloprodaji...
rekoh ne znam koliko je uzgoj zahtjevan, ali se vrijedi raspitati...
sigurna sam da bi i u BiH imao svoje kupce...
Vrganj (lat. Boletus edulis) je jestiva gljiva koja raste u bjelogoričnim i crnororičnim šumama. Raste na proplancima i obično na sunčanim obroncima prekrivenima mahovinom. Nalazi se u Evropi od ljeta do jeseni. U Bosni i Hercegovini obično u hrastovim, brezovim, kao i mješovitim šumama do nadmorske visine do oko 1200 m. U Evropi također u borovim, i mješovitim crnogoričnim šumama.
Vrganj je jedna od najkvalitetnijih gljiva, koja dostiže visoku cijenu na tržištu. Poluokruglog šešira svijetlo do tamno smeđe boje, sa debelim bijelim prepoznatljivim repom i prijatnim svježim mirisom mesa, raste nakon ljetnih kiša, u polukrugu, sakriven ispod lišća ili iglica. Razrezan ne mijenja boju, mada razne varijacije iz porodice Boletus odlikuju se i tom osobinom.
Priprema se svjež, pohovan, sušen, ali i ukiseljen sa raznim začinima u ulju.
http://www.facebook.com/?ref=tn_tnmn#!/ ... 876&type=3
D O B R O!trimi68 wrote:N E M O G U...
Lisička (lat. Cantharellus cibarius; Lisičica,lisičarka, bjelkasta lisičica, lisica, pršutnica) jestiva je i ukusna gljiva. Klobuk je valovitog ruba, blijedo narančaste ili žute boje, promjera 3-8 cm, stručak kratak, dužine do 8 cm. Listići s donje strane klobuka svijetliji u odnosu na boju klobuka,djelomice silaze niz stručak. Meso je blijedo žuto, finog mirisa koji podsjeća na marelice. Okus svježe gljive je blago papren.
Vrhunska jestiva gljiva. Jedna od rijetkih gljiva bogatih vitaminom C, također i vitaminom D. Može se jesti i sirova.
Google zakon
G O O G L E kao što ti covjek lijepo rece.nova_korisnica wrote:D O B R O!trimi68 wrote:N E M O G U...
Lisička (lat. Cantharellus cibarius; Lisičica,lisičarka, bjelkasta lisičica, lisica, pršutnica) jestiva je i ukusna gljiva. Klobuk je valovitog ruba, blijedo narančaste ili žute boje, promjera 3-8 cm, stručak kratak, dužine do 8 cm. Listići s donje strane klobuka svijetliji u odnosu na boju klobuka,djelomice silaze niz stručak. Meso je blijedo žuto, finog mirisa koji podsjeća na marelice. Okus svježe gljive je blago papren.
Vrhunska jestiva gljiva. Jedna od rijetkih gljiva bogatih vitaminom C, također i vitaminom D. Može se jesti i sirova.
Google zakon
trimi68 wrote:N E P O S T O J I proizvodnja Vrganja ....nova_korisnica wrote:ne znam kako ide proizvodnja odnosno uzgoj vrganja...ali ovdje (Njemacka) su te gljive jako skupe...i mi ih kupujemo i jednom velikom lancu hipermarketa, a oni ih uvoze iz Srbije...sad ne znam kakve ugovore Srb i Njem imaju, ali ocigledno su uspjeli nekako da izvezu to...recimo nekih 200 g vrganja kosta 2,50 Eura u maloprodaji...
rekoh ne znam koliko je uzgoj zahtjevan, ali se vrijedi raspitati...
sigurna sam da bi i u BiH imao svoje kupce...
Vrganj (lat. Boletus edulis) je jestiva gljiva koja raste u bjelogoričnim i crnororičnim šumama. Raste na proplancima i obično na sunčanim obroncima prekrivenima mahovinom. Nalazi se u Evropi od ljeta do jeseni. U Bosni i Hercegovini obično u hrastovim, brezovim, kao i mješovitim šumama do nadmorske visine do oko 1200 m. U Evropi također u borovim, i mješovitim crnogoričnim šumama.
Vrganj je jedna od najkvalitetnijih gljiva, koja dostiže visoku cijenu na tržištu. Poluokruglog šešira svijetlo do tamno smeđe boje, sa debelim bijelim prepoznatljivim repom i prijatnim svježim mirisom mesa, raste nakon ljetnih kiša, u polukrugu, sakriven ispod lišća ili iglica. Razrezan ne mijenja boju, mada razne varijacije iz porodice Boletus odlikuju se i tom osobinom.
Priprema se svjež, pohovan, sušen, ali i ukiseljen sa raznim začinima u ulju.
http://www.facebook.com/?ref=tn_tnmn#!/ ... 876&type=3
Daj malo nekih inputa o sebi, ko si, šta si, obrazovanje,, radno iskustvo, radne navike itd. Inače za pokretanje bilo kakvog biznisa ovo je jako, jako mala suma novca, a pogotovo danas. Naročito ako planiraš to sve raditi u skladu sa važećim zakonskim propisima, baš teško jer dok državi platiš njen namet tebi ništa ne ostane, pa se postavlja pitanja koja bi svrha rada bila? A opet da se upuštaš u tipa šverca-preprodaje nečega to je vjeruj kratkog daha, jer kad jednom padneš puno gubiš. VREMENA TOGA SU ODAVNO IZA NAS.Gavaz wrote:Imate 5000 KM, nezaposlen. Da li probati sa otvaranjem nekog biznisa ili nešto drugo? Dajte mi neke pametne prijedloge molim vas!
mala dobronamjerna opaska: Ne mogu i Ne postoji se pise odvojeno.trimi68 wrote:N E M O G U...
Lisička (lat. Cantharellus cibarius; Lisičica,lisičarka, bjelkasta lisičica, lisica, pršutnica) jestiva je i ukusna gljiva. Klobuk je valovitog ruba, blijedo narančaste ili žute boje, promjera 3-8 cm, stručak kratak, dužine do 8 cm. Listići s donje strane klobuka svijetliji u odnosu na boju klobuka,djelomice silaze niz stručak. Meso je blijedo žuto, finog mirisa koji podsjeća na marelice. Okus svježe gljive je blago papren.
Vrhunska jestiva gljiva. Jedna od rijetkih gljiva bogatih vitaminom C, također i vitaminom D. Može se jesti i sirova.
Google zakon
casanova123 wrote:pratim
ja1986 wrote:Kreni sa "profesionalnim" kladjenjem, ako imalo imas smisla za to. Pripremi se, odaberi jednu ligu, nadji prijatelje kladionicare (strance) iz gradova lige koju si odabrao, istrazivaj citavu sedmicu da bi odigrao tiket npr. u subotu ili nedjelju. Igraj AH, ili domacin daje gol, gost daje gol...Igraj max tri para (sto manje to bolje) Kvota neka varira od 1.2 - 2 x 1000 km = fina sedmicna zarada. Ponavljam, pripremi se, kad upoznas situaciju kao u tvom lokalnom klubu, onda kreni sa kladjenjem
CaneBos wrote:mala dobronamjerna opaska: Ne mogu i Ne postoji se pise odvojeno.trimi68 wrote:N E M O G U...
Lisička (lat. Cantharellus cibarius; Lisičica,lisičarka, bjelkasta lisičica, lisica, pršutnica) jestiva je i ukusna gljiva. Klobuk je valovitog ruba, blijedo narančaste ili žute boje, promjera 3-8 cm, stručak kratak, dužine do 8 cm. Listići s donje strane klobuka svijetliji u odnosu na boju klobuka,djelomice silaze niz stručak. Meso je blijedo žuto, finog mirisa koji podsjeća na marelice. Okus svježe gljive je blago papren.
Vrhunska jestiva gljiva. Jedna od rijetkih gljiva bogatih vitaminom C, također i vitaminom D. Može se jesti i sirova.
Google zakon
Po meni sva lova koja se obrne u velikim ciframa na brz nacin, brzo i propada, neko je spomenuo profesionalno kladjenje..hmm..ne slazem se s tim.
Moras razmisliti i pokriti sve uglove unaprijed onoliko koliko mozes..a vidi od ovih ideja koje ti ljudi daju, mozda nesto i ispadne) Uvijek se opet posavjetuj sa nekim ko se vec bavi ili se bavio slicnim poslom pa izvuci njihova iskustva iz toga.
pozz
Hajde malo objasni sta, kako i gdje. Privatni biznis je sirok pojam djelovanja, koji za cilj ima ostvarivanje profita kojem svi tezimo. Daj malo ideja sta bi to radio, a ne ovako samo kratko.z1xter wrote:Uložio u privatni biznis...
Nista ja ovdje ne vidim smijesno.avangard wrote:ja1986 wrote:Kreni sa "profesionalnim" kladjenjem, ako imalo imas smisla za to. Pripremi se, odaberi jednu ligu, nadji prijatelje kladionicare (strance) iz gradova lige koju si odabrao, istrazivaj citavu sedmicu da bi odigrao tiket npr. u subotu ili nedjelju. Igraj AH, ili domacin daje gol, gost daje gol...Igraj max tri para (sto manje to bolje) Kvota neka varira od 1.2 - 2 x 1000 km = fina sedmicna zarada. Ponavljam, pripremi se, kad upoznas situaciju kao u tvom lokalnom klubu, onda kreni sa kladjenjem
![]()
![]()
![]()
![]()
![]()
![]()
Dobro nekom mozda i jeste smijesno. Ljudi kladjenje ne shvataju kao biznisi već da se preko noci obogate. 95 posto ljudi igra tzv. narodne listice 5 i vise parova i nadaju se dobitku (koji vrlo rijetko ne prodju i od cega kladionice i zive). Malo ko sagledava stvar, da je kvota 1,20 povrat 20 posto od ulozenog. Ekonomisti znaju sta znaci ostvrati dobit od 20 posto. E sad ce nevjerne tome reci ja to ne igram, i to moze pasti itd. Naravno da moze pasti, ali i kad padne netreba puno da boli, za to postoje strategije.pirmin wrote:Nista ja ovdje ne vidim smijesno.avangard wrote:ja1986 wrote:Kreni sa "profesionalnim" kladjenjem, ako imalo imas smisla za to. Pripremi se, odaberi jednu ligu, nadji prijatelje kladionicare (strance) iz gradova lige koju si odabrao, istrazivaj citavu sedmicu da bi odigrao tiket npr. u subotu ili nedjelju. Igraj AH, ili domacin daje gol, gost daje gol...Igraj max tri para (sto manje to bolje) Kvota neka varira od 1.2 - 2 x 1000 km = fina sedmicna zarada. Ponavljam, pripremi se, kad upoznas situaciju kao u tvom lokalnom klubu, onda kreni sa kladjenjem
![]()
![]()
![]()
![]()
![]()
![]()
Isto je riskantno kao i svi ovdje navedeni "biznisi".
Ne ide nikako,vrganj se ne da industrijski uzgajati,vrganj se skuplja po sumi,gdje raste divlji,zato i jeste skupnova_korisnica wrote:ne znam kako ide proizvodnja odnosno uzgoj vrganja...ali ovdje (Njemacka) su te gljive jako skupe...i mi ih kupujemo i jednom velikom lancu hipermarketa, a oni ih uvoze iz Srbije...sad ne znam kakve ugovore Srb i Njem imaju, ali ocigledno su uspjeli nekako da izvezu to...recimo nekih 200 g vrganja kosta 2,50 Eura u maloprodaji...
rekoh ne znam koliko je uzgoj zahtjevan, ali se vrijedi raspitati...
sigurna sam da bi i u BiH imao svoje kupce...