piupiu wrote: ↑08/06/2022 02:30
konoplja wrote: ↑07/06/2022 20:45
Ok hvala. Nisam bas upoznat sa navedenim autorima, ali antikolonijalnog razmisljanja i nauke nisam fan.
Vidi se da nisi odrastao u duhu Nesvrstanih

Misliš da zapadni feminizam treba voditi glavnu riječ o pravima žena u svim kulturama svijeta? Ono, dodje Klementina u Bangladeš i kaže, 'E, da ti ispričam za šta se ti ovdje trebaš zalagati'...
Ne, nisam odrastao u duhu Nesvrstanih. Mlad sam ili se tjesim da jesam.
Prvo cu da se nakratko da se osvrnem na prepisku Einstein-Freud i tajlandske rodove. O tome ne mogu opsirno i koherentno jer niti sam procitao pisma niti sam detaljno upoznat sa tajlandskim drustvom pa nek pricekaju malo dok ne savladam gradivo.
Ok, Einstein-Freud. Iz tvog sazetka zakljucujem da su se postovani intelektualci slozili da je glavni uzrocnik konflikta urodena agresivnost muskaraca i konstantirali da ce ratovi prestati kada svojevoljno muskarci izaberu. Freud je to na svojstven nacin opisao obuzdavanjem nagona u svrhu civilizacijskog napretka. To je glavna poanta koliko sam svhvatio, manje-vise.
Slazem se sa njima. Uzimajuci u obzir nauku koja im je bila dostupna prije nekih ~ 90. godina ovo je elegantno priznanje za biologiju i dejstvo testosterona. Kad sam se vec dotakao toga, nema dugo da je izdata odlicna knjiga profesorice ljudske evolucijske biologije sa Harvarda Carole Hooven sa naslovom T: The Story of Testosterone, The Hormone that Dominates and Divides Us. Eto bujrum ko je znatizeljan.
Albertovo, <<drug Ajnštajn, koji reče nešto u smislu da se ne možeš stalno pripremati za rat i u isto vrijeme tvrditi da se pripremaš za mir.>>
me podsjeca na latinsku - si vis pacem, para bellum. Pa neka svako to protumaci za sebe.
Ipak, nisam zadovoljan odgovorom jer mislim da nije odgovor na moje pitanje koje je glasilo:
Zasto su kroz historiju vecinom muskarci isli u rat i borili se? Da objasnim, Einstein i Freud odgovaraju na pitanje - Zasto muskarci zapocinju ratove i konflikte ili sta je uzrocnik ratova i konflikta? Urodena agresivnost, nagon, testosteron, divljastvo. Njihov osvrt je na okidacu, a ne na participaciji nakon okidaca.
Da ne duljim jer napisah vise nego sto sam namjeravao pa cu ponuditi svoj odgovor iz ugla sociobiologije. Zene, generalno, ucestvuju u ratu na borbenim linijama u manjem broju od muskaraca jer je zenski zivot vrijedniji od muskog. U interesu nastavka ljudske vrste, plemena, naroda bilo koje grupe je uvijek da sto vise zena prezivi konflikt. Postoji misaoni eksperiment koji glasi nesto kao; ljudska vrsta je pred izumiranjem, jos je 100 fertilni jedinki. Koji je idealan omjer muskaraca i zena da se osigura nastavak vrste? 99 muskaraca i 1 zena bi bila katastrofa, obratno isto nije idealno radi genetskog materijala, pa su neki geneticari izracunali da je idealan omjer 10:90 u korist zena.
Pa eto zene, iz ove perspektive zivot vam je puno vrijedniji od naseg. Ali ste ipak samo strojevi za radanje. Dzuss kiddin'
Bilo bi zanimljivo cuti osvrt Freuda, C.G. Junga i ostalih psihoanaliticara tog doba na ovu teoriju. Da li je u podsvijesti neka zelja za trijumfom u ratu i potencijalnim haremom zena motivator.
Food for thought.
Bliknuo sam wiki clanak o rodnim identitetima u Tajlandu. Nema mi mnogo smisla ovo na prvu, barem ne sa nasim (Zapadnjackim) razumljevanjem roda, rodnog identiteta i seksualnosti. Moze biti da je na Tajlandu drugacije razumjevanje toga. Pa smo na kolonijalnom i anti-kolonijalnom terenu. Niti mi njima trebamo nametati nesto, a niti trebamo od njih uzimati samo eto da bi uzeli. Ja ne znam koja je korist ovoga. Mislim da samo propagira stereotipe i vise je stetno nego koristno, barem u nasem drustvu pod trenutnom sferom utjecaja. Stereotip je da su muskarci automehanicari i vole aute, ona zena hoce da je automehanicarka i voli aute pa eto non-binary. Sutra u gradu sretnem curu, ona kao iz stereotipa haljinica, nasminkana pa mi u pricu kad ona nebinarna. Kako? Voli sport gledati, pogotovo kosarku. Okaaay?! Je li to to ili je moje razumljevanje ovoga neadekvatno?
Tom identity u Tajlandu isto sto je tomboy u anglosferi ili sto bi mi rekli muskasta cura, a neki zli jezici lezba.
Pa Dee identity sto je zena koja prati zenske norme odjevanja tajlanskog drustva ali je les ili bi.
Ima ih jos, pa onda objasnjenja da ovi imaju odnose sa ovima, ponekad, moraju a i ne moraju. Sve nesto nestabilno i fluidno.
Kathoeys je njihov naziv za transrodne i eto.
Znaci mi toliko koliko mi znaci da cu danas navijati za Real protiv Manchestera, a iduce hefte za PSG protiv Reala ako Modric ne bude igrao. Ako bude Modric igrao onda cu za Real jer eto toliko sam fluidan i neodreden.
Ah ja, nisam nista vidio oko licnih zamjenica. Pa racunat cu da nema nesto posebno tu i kao ni neki posebni zahtjeva za neozamjenicama zir/zer, zee/zem itd.
Ali eto to bi bilo zanimljivo za istraziti i usporediti sa anglo-sferom pa nek mi to bude domaci zadatak.
Tajland je i fino mjesto za odmor pa eto mozda i to bude nekad.
Da se napokon na citirano osvrnem. Apsolutno ne mislim da zapadni feminizam (sta god to znacilo) treba voditi glavnu rijec u svijetu. Klementusha pogotovo ne u Bangladesu, a i na zapadu ne. Onda se diskfalificirala. Christina Hoff Sommers i Camille Paglia na zapadu
Ovaj razgovor o anti-kolonijalizmu me podsjeti na post od Bloo nekoliko dana star. Clanak je o zenama u Afganistanu i njihovim pravima uz komentar kako to nju zanima i brine. Pa sam upitao da li NATO na celu sa SAD-om treba na misiju sirenja demokracije opet poslati u Afganistan.
Sada me to muci. Jesam li ja to anti-kolonijalan ako se ne slazem sa NATO intervencijom i utjecajem na kulturu u Afganistanu i je li Nesvrstana Bloo kolonijalna u svom razmisljanju ako zeli da zene u Afganistanu imaju ista prava kao zene na Zapadu?
Ja nemam pojma sta to zele zene u Afganistanu. Jesu li zene tamo nesretne? Zeli li vecina zena tamo promjene i kolike promjene? Evo ako jeste vecina onda bi u demokratskom kontekstu trebalo da bude promjena, ali Afganistan je suverena zemlja koja ima svoj ustroj i nije kao nas. Je li imamo mi pravo da na to utjecemo?
Bez obzira na odgovore na ova pitanja, treba biti charitable kao sto se kaze. Jedna takva perspektiva je da se kaze da postoje osnovna ljudska prava. Ok, sta cemo sad? Odakle su ta prava? Pa mi smo ih izmislili. Nisu pala sa neba. Znaci i ona su konstrukt ljudi, vecinom ovih sa Zapada i zapadnih ideja. Je li onda uredu da mi nasu pricu o ljudskim pravima njima namecemo? Jer to su ljudska prava - plod nase maste i narativ - kao sto kaze Harari u Sapiensu u neki prvih 50ak strana. Ti ljudi tamo su ispricali drugaciju pricu o pravima i ljudskom poretku od nase. Mozda ih trebamo pustiti na miru i ne mjesati se. Suraduj ako moras, ako ne moras jos bolje, ne pokreci ratove. Mozda treba izolacijski pristupiti kao prema Sjevernoj Koreji. Ne znam.
Vidim da se danas puno nadrobili, a burzoazijske birokrate?
Treba vas citati.
