Hajmo malo o religijama..

Rasprave o vjerskim temama.
Post Reply
User avatar
Nurudin
Posts: 3324
Joined: 31/03/2013 07:25
Location: "Zli, dobri, blagi, surovi, nepokretni, olujni, otvoreni, skriveni, sve su to oni i sve između toga.

#2476 Re: Hajmo malo o religijama..

Post by Nurudin »

Aharon wrote:
kerima1 wrote:Aharon,kako ti vidis svijet u buducnosti,hoce li napretkom nauke i novim otkricima biit religija i bas ovakve kakve jesu?
Ja smatram da ce dok postoji ljudi biti onih koji ce vjerovati u Boga,a po mom nauka i otkrica to mogu samo unaprijediit,nikako unazaditi.

Ne znam ni hoćemo li imati budućnosti. Ako budemo kao ovi koji bi sve uradili samo da budu "u pravu", neće nam budućnost pretjerano svijetla biti.

Ali, ako je vjerovati mnogim umnim ljudima, a i sam dijelim to mišljenje, vjerujem da će uvijek, bar u doglednoj budućnosti, većina ljudi imati osjećaj za neku veću silu. Vjerujem da će i u budućnosti biti "duhovnjačkih" filozofija, ali vjerujem da će religija nestati u svom okoštalom smislu...

Ne znam kako bi nauka mogla unaprijediti vjerovanje u Boga. Nauka i naučna otkrića sama po sebi su jako inspirativna. Vjerovanje u nešto veće od svega, u neku ultimativnu svrsishodnost više je stvar osobnog "instinkta" i sklonosti, koji se kasnije pretoče u određenu filozofiju, i sl.
U tome i jeste pogreška većine , zato što su Boga dočarali sebi preko instinkta koji su čisto tjelesni i funkcionišu na principu straha i ugode...Onda su ovi malo umniji dali i neke slikovne prikaze navodnoga boga i učahurili su se u tu ideju , dakle u misao ,od koje je nastala ideologija religijska koja je nekad i na nekom nivou ljudskog razvoja svijesti korisna (i danas ) ali i dalje je to ideologija nastala u umu.
Svaka ideja nastala u umu ima svoju suprotnost, zato što naš um funkcioniše na tom principu suprotstavljanja samome sebi do apsurda , pa tako sve filozofije koje se oslanjaju čisto na um na logiku, nisu nikad došle do nekog jasnog zaključka, do spoznaje , nego su samo dolazile do novih pitanja ...i tako u krug
Instinktivno "vjerovanje" je dakle nešto od čega je naš um stvorio priču , zbog tijela koje je potpuno nevino slalo nekad signale straha nekad ugode ...Istinska vjera nema veze sa instinktima nego sa intuicijom, a intuicija je fenomen kojega um ne voli jer ga ne može analizirati , nema logične postavke ne daje prostora za njih, jednostavno ili je tu ili nije. Kod većine nije , upravo zbog nemoći da se odvoje ponekad u identifikacijskom smislu od tijela (instinkt) i uma (ideja)...intuicija ili srčani vid se nalazi ispod ta dva plašta . To ne znači uopće da takva vjera prezire ove dvije komponente , nego samo govori da se vratimo iz svijeta misli i analize instikata(dakla vanjskih podražaja) u svoje izvorno stanje kojeg naziremo i opisujemo kao intuitivno. Iz toga fitretskog stanja koje je nama prirodno , se svijet ispravno gleda i ne tumači se ono što nije potrebno da se tumači , kao što mi stalno radimo
Dakle vidiš zalazak sunca i uživaš u njemu...a ako bi ti neko prišao i pitao "a šta ti tu gledaš šta je tu zanimljivo?" to je znak siguran znak da taj nema nikakvog dodira sa svojim izvornim stanjem, iako su njegova pitanja sasvim logična ona su izuzetno glupa
Tako je i sa pitanjem kojega recimo vehabije forsiraju "gdje je Allah" , to je strašno glupo pitanje ali je ono samo druga strana novčića ili drugi apsurd uma, vas koji sa druge strane pričate kako "ono što se ne može mentalno doseći ne postoji"
Kao što kaže hazreti Rumi uskliknuvši : "Voljeni je ovdje!!"
a mi se onda pitamo gdje , šta , kako to da Ga mi ne uočavamo??
Pa On je svugdje gdje nije JA , jer je jastvo ideja , konstrukcija uma nastala na osnovu podražaja i instikata (isto kao "onaj" bog zar ne) ali je to samo vizija , nakupina misli iz kojih se rodila viziJA, ali..
Ne dosežu Ga vizije, a On doseže vizije (6 : 103)

Znači draga Kerima , nauka neće nikad pomoći vjeri , može samo biti obrnuto. Recimo čovjek koji je naučnik a ujedno ima taj jak unutrašnji dodir sa svojom izvornom prirodom, će praviti korisne stvari za ljude , recimo kao Tesla , a osim toga i sam dodir sa svojom fitrom potiče jako kreativnost i težnju ka ljepoti
S druge strane imaš jako inteligentne ljude koji su cijepali atome ...i napravili atomsku bombu...ovi sa druge strane novčića su je krstili ( koji apsurd zar ne ako se uzme simbolika Isusa a.s. itd i taj trenutak) i bacili...dva puta
Doduše neki su onda kao Alfred Nobel odlučili davati nagrade za mir...iako su unaprijedili rat. Sve apsurd do apsurda
User avatar
vatrogasac
Posts: 10078
Joined: 24/04/2006 21:33

#2477 Re: Hajmo malo o religijama..

Post by vatrogasac »

Chisum wrote:Svako malo kroz pricu treba proshnjirati napomenu/upozorenje, cisto da se ne zaboravi s kim se ovdje vodi rasprava...

Kad se vjesto krojena, hiljadama godina brushena i uljepsavana palamuda, kopija kopije, saspe pod teretom sopstvenog besmisla, sustina ne baca mnogo dalje od ovoga

http://www.youtube.com/watch?v=ziaowqVsPk4

0:30 :lol: :lol:
Htio nešto reći pa odustao...

Htio uzvratiti clipom pa odustao...

Ne bi bilo prvi puta da me navučeš na ove nivoe. :wink:
User avatar
nasa
Posts: 8023
Joined: 25/08/2012 16:46

#2478 Re: Hajmo malo o religijama..

Post by nasa »

Kikibombona wrote:
Aharon wrote: Nisi onda pratila raspravu u kojoj smo zaključili da se stvari ne mogu posmatrati odvojeno od historijskog konteksta. Religije kao najreakcionarnije manifestacije određenih vjera mogu biti okarakterisane kao besmisao i nešto loše, ali postojali su vremenski periodi u kojima su određene vjerske interpretacije imale pozitivan utjecaj na ljudsku misao uopće... Sve je do ljudi, jer sve je ljudskih ruku djelo. Reći da uvijek i svugdje prednjači ljudski ološ, samo radi negativnih pojava u današnjem vremenu, koje zahtijeva novi iskorak, nije korektno niti tačno sa aspekta historije i činjenica. Ta pojednostavljenja sprečavaju da se ljudi ostave svih "zabluda" kojima su robovali i robuju...
Vjernici sa podforuma znaju da sam se o Muhamedu x puta pohvalno izrazio. Cak sam zbog toga bio na nisanu militantnog ateiste, kolege Zlokruha. :D

Muhamed je bio covjek ispred svoga vremena. Islamom je nadahnuo Arape i doprinio uspjesima na mnogim poljima. Problem je nastao kada se religija zaledila u vremenu. Uvjeren sam da je za uspon i stagnaciju u dobroj mjeri zasluzan islam. Slicno se moze reci za Mojsija i Isusa, judaizam i krscanstvo.

Dok sam pisao komentar, kroz glavu sam tumbao autoritete danasnjeg vremena. Prednjaci sve sami olos.

Analogija je vrlo jednostavna. Ako su monoteisticke religije od Boga, valjda bi nekada i negdje iznjedrile prave ljude, casne i postene.

Da li je Ebu Bekr rasirenih ruku docekivao Halida ibn Velida nakon sto bi se vratio iz osvajackog pohoda?
Naravno da jeste!

Da li danasnji krscanski kler docekuje osvajace koji se bore za 'krst i slobodu'?
Naravno da da!

Nista se nije promijenilo sa ljudske strane. Bogatstvo, slava i moc.


Na kraju se postavlja pitanje.

Da li monoteisticke vjere nadahnjuju vjernike i cine da budu bolji ljudi od recimo konfucijanista?
Ako su od Boga, trebale bi. Zar ne?
Ne znam da li su Ebu Bekr i Halid slucajni izbor ili na nesto ciljas jer moglo bi se i odnosu pomenutih kao i odnosu Halida s Omerom i sl.uglavnom preskocicu :D
Ali o ovom bi mogli
da budu bolji ljudi
ne znam sta ti mislis ali ja tesko da bih pitanje prihvatanja odredjene religije definisala iskljucivo kao poriv da budemo bolji ljudi....
Kad govorimo opcenito o dobru ateisti jako zamjeraju kad se i pomene da je biti dobar covjek i vjernik nuzno povezano vec tvrde da kao ateista mozes biti po ovozemaljskim kriterijima pa i kriterijima religija dobar covjek...je'l tako?
Zasto onda ti dovodis dobro i religiju u nuznu vezu i cak dalje od toga definises poriv da budemo bolji ljudi kao svrhu religije ?
Ustvari ovo sto si napisao bi znacilo da smatras da je vjera u Boga odnosno vjera u neku visu silu dovoljna da budes dobar covjek jer jasno kazes kroz pitanje da ne smatras da su pripadnici monoteistickih bolji ljudi od pripadnika drugih religija...

Pa eto ja mislim da ovo nisi dobro promislio jer nekad je i nevjera sasvim dovoljna da budes bolji covjek....sve dok ovaj poriv da budes bolji , postoji...i upravo to je vjera, ona unutar covjeka istinska koja tezi visem, boljem....neki kazu Bogu...

REligija i njena svrha je nesto drugo ;-)
User avatar
nasa
Posts: 8023
Joined: 25/08/2012 16:46

#2479 Re: Hajmo malo o religijama..

Post by nasa »

vatrogasac wrote:Htio nešto reći pa odustao...

Htio uzvratiti clipom pa odustao...

Ne bi bilo prvi puta da me navučeš na ove nivoe. :wink:
Chisumu treba zabraniti da pise na pf Religija, covjek extra pise i sto bi se reklo sarajevska raja ali kad se uhvati religije brate, katastrofa :lol:
User avatar
vatrogasac
Posts: 10078
Joined: 24/04/2006 21:33

#2480 Re: Hajmo malo o religijama..

Post by vatrogasac »

nasa wrote:
vatrogasac wrote:Htio nešto reći pa odustao...

Htio uzvratiti clipom pa odustao...

Ne bi bilo prvi puta da me navučeš na ove nivoe. :wink:
Chisumu treba zabraniti da pise na pf Religija, covjek extra pise i sto bi se reklo sarajevska raja ali kad se uhvati religije brate, katastrofa :lol:
Ma nema to mnogo veze sa lijepim pisanjem, akademskim stepenom itd. Ko je slušao ili čitao (vole pisati i pričati) eksperte (vole im dati nekada taj atribut) poput ovakvih, a kojih ima ne mali broj zna šta sam htio reći. :wink:
Проф. др Мирољуб Јевтић је редовни професор на Факултету политичких наука у Београду..

Рођен је 1955. године у Врању, Србија. Дипломирао је на Факултету политичких наука Универзитету у Београду, магистрирао са тезом „Исламско схватање рата и улога Исламске конференције у очувању мира“ на Правном факултету у Београду, а докторирао са тезом „Савремени џихад и рат” на Факултету политичких наука.
Проф. др Дарко Танасковић (Загреб, 4. јануар 1948) је српски исламолог, филолог оријенталиста, универзитетски професор, књижевник, књижевни преводилац, академик и бивши амбасадор и дипломата Савезне Републике Југославије.
User avatar
ExNihilo
Posts: 17072
Joined: 23/01/2008 07:05
Location: In the sheltering shade of the forest

#2481 Re: Hajmo malo o religijama..

Post by ExNihilo »

Aharon wrote:
I prije svega ti nemaš puni tekst tefsira od Ibn-Abasa o ovome ili bilo čemu drugome iz više razloga:

Prvi je da Ibn-Abas nikad nije napisao tefsir, on je ashab koji prenosi kiraet (tekst i način njegovog recitiranja) od poslanika, a ashabi i tabi'ini su pitali i dobijali odgovore u vidu tumačenja.
Drugi razlog je činjenica da niko nije sakupio tefsir od Ibn-Abasa na jednom mjestu, njegova su mišljenja razasuta u klasičnim tefsirima, a ponajviše u Taberiju, s tim da se sva predanja od Ibn-Abasa podvrgavaju klasičnom hadiskom revidiranju.
Treći razlog zbog kojeg ti nemaš tefsir Ibn-Abasa je činjenica da postoji samo jedna knjiga, koja se zove تنوير المقباس من تفسير ابن عباس Tenvirul-mikbas min tefsiri Ibn-Abas, za čijeg se autora navodi "Fejruzabadi", tefsir je navodno izdala izdavačka kuća "Darul-Fikr" (Dom misli) bez adrese, zemlje u kojoj se nalazi ili bilo čega sličnog. Profesor tefsira dr. Muhamed Husejn na pitanje kakva je naučna vrijednost ovog djela odgovara vrlo zanimljivo: "Ovo djelo nije izgubilo niti jednu jotu svoje naučne vrijednosti, jedino što nije tačno u njemu je da ima bilo kakve veze sa Ibn-Abasom." Postoji cijela tema na internetu, u kojoj studenti islamskih nauka kritiziraju bezočne laži koje se pripisuju Ibn-Abasu u ovoj knjizi, tipa da je on spominjao avione itd., i pokušavaju locirati ko je izdao tu knjigu. Evo ti link http://vb.tafsir.net/tafsir12803/#.U5TJRxYyHN4 molim te javi im se i podijeli sa njima svoje otkrovenje Ibn-Abasovog tefsira neovisno o zbirkama, ti posjeduješ trenutačno najvrjedniju stvar kad je tefsirska i kur'anska nauka u pitanju. Ljudi će ti biti iznimno zahvalni, a i ja, jer ukupno imam pregršt punih klasičnih tefsira i to:"Tefsiru Mukatil ibn-Sulejman", "Tefsir Sufjan es-Sevri", "Tefsirul-imam Šafi'i", "Me'anil-Kur'an lil-Ahfaš", "Taberi", "Kurtubi", "Ibn-Kesir", "El-Bagavijj", El-Keššafu 'an hakaiki gawamidit-tenzil Zamahšeri", "El-Bahrul-muhit Ebu Hajjan el-Endelusi", "Ibn-Kesir", "Me'anil-Kur'an we i'rabuhu liz-Zedžadž", itd....

Napravio si tako blesavu grešku, da ne postoji stilska figura koja će je "oprati". Prije svega, Fajruz Abad se ne smatra autorom Ibn Abbasovog tefsira, već sakupljačem. No, to je manje bitno. Može biti da si se pogrešno izrazio ili koristio mitski jezik ( :D ). Ono što bode oči jeste da izjednačavaš "Tenvirul-mikbas " aka Ibn Abasov tefsir sa tefsirom koji je izdao Darul Fikr. Radi se o dvije različite verzije tefsira. Ti ih, u neznanju, poistovjećuješ. Šta je uzrok tome, zakazalo prepisivanje? Kako je moguće da ti, stručnjak tefsirske nauke, to previdiš? Navode koje, potom, iznosiš nemoguće je raspetljati - jer se ne zna na koji tefsir se, ustvari, odnose. Sporije čitaj te teme, s kojih prepisuješ, žurba je šejtanski posao. :)

Usput budi rečeno, nigdje nisam rekao da je Ibn Abbas sjeo i napisao svoj tefsir. Nigdje nisam implicirao takvo nešto, čak ni figurativno :) Rekao sam da imam Ibn Abbasov tefsir (što mu je, gle čuda, ime; koji se, gle čuda, štampa pod tim imenom; u kome su, gle čuda, kur'anska tumačenja pripisana Ibn Abbasu ) i da u njemu ne postoji mišljenje koje navodiš. To mi bijaše čudno. Stoga sam te, pristojno, zamolio da postaviš sliku stranice iz Kurtubija ili Taberija, na kojoj se raspravlja o ovom pitanju. Na to se nisi, uopće, osvrnuo. Pitam iz razloga što želim svojim očima vidjeti šta piše, a ne oslanjati se na tuđa tumačenja. Nemoj mi reći - napisao sam lanac prenosilaca, jer isti od tebe niko nije tražio i nema telepatske veze s onim što se od tebe tražilo.

Kada sam rekao da posjedujem "puni" tefsir Ibn Abbas, to se odnosilo na činjenicu da se ne radi o "skraćenoj" i "probranoj" verziji Tenvirul-mikbas teksta, što je trenutno trend pri štampanju svih tefsira, a ne da se radi o nekom "hipotetičkom tefsiru koji obuhvata sva Ibn Abbasova kontempliranja na temu kur'anskih ajeta". :lol: :-) Ne mogu da vjerujem da si toliko ograničen da to nisi mogao shvatiti. Možda i nisi ograničen, vjerovatno samo izvrćeš navode u cilju diskreditacije. Tužno. :D Za usporedbu, Ibn Abbasova predaja, koju iznosiš, kažeš da postoji i u Ibn Kesir tefsiru. Ni tamo je nisam našao. Ali, pošto nemam puni tekst Ibn Kesir tefira, već skraćeno izdanje, nisam ga ni navodio u svojoj argumentaciji ostavljajući mogućnost da se u punoj verziji, ipak, nalazi.
Aharon wrote: Ima li smisla da ti dalje odgovaram, ili se sada makar malo stidiš?
Jok, ali moguće da ti stidiš. :)

Aharon wrote: Spornost oba ajeta je odmah uočljiva, ona je jezičke naravi, nije potrebno da je Ibn-Abas uoči. Ibn-Abas, Alija i Ibn-Mes'ud su drukčije recitirali i to se prenosi predanjima koja su vjerodostojna koliko i sama predaja Kur'ana.

Tumači su konsultirali mišljenje Ibn-Abasa u nastojanju da razumiju zašto su se dvije sporne jezičke, štamparske greške desile. Predanja u kojima se to spominje su vjerodostojna prema Buharijinim uvjetima - njegovi su prenosioci (ravije), dakle sam Buharija prenosi od svih tih ravija.
Ako govorimo o teološkom kontekstu - tvoja boldirana izjava stoji kao laž. Nećeš naći niti jednog islamskog učenjaka koji daje primat predanju (ma kakav mu sened bio) nad Kur'anom niti ih izjednačava. Stoga, nisi odgovorio na pitanje: kako to da navodna Ibn Abbasova predaja, unutar islamske misli, među islamskim autoritetima, ima takvo značenje koje joj pripisuješ, kada si to značenje derivirao metodologijom koja je nepostojeća u islamu, metodologijom koja je elementarno neispravna u islamskim naukama?

Ako govorimo o historijskom kontekstu - tvoja izjava stoji kao nebuloza. To iz razloga što autentičnost predaje koja se usmeno prenosila skoro 300 godine prije nego je prvi put zapisana nije i ne može biti "jednako vjerodostojna" kao kur'anski tekst.

Stoga, zamolit ću te ponovo da odgovoriš na moje prvo pitanje. Saberi se. Ne pitam te za lanac prenosilaca. Ne pitam te o Buhariji, Aliji niti Ibn Mes'udu. Pitam te kako Ibn Abbasova predaja može osporiti autentičnost kur'anskog teksta, bilo s teološlog ili historijskog aspekta. Usput možeš objasniti zašto si tvrdio da navodni Ibn Abbasov stav o "grešci pisara" dijele Taberi i Kurtubi, a ne da, samo, prenose isti. Nije li to maliciozno? Kako neko, kome je stalo do istine, ko je oslobođen od ideologije, može tako manipulirati navodima? Pitanje je stajalo u mom originalnom postu, ne razumijem zašto si ga preskočio.

Aharon wrote: Svi tumači Kur'ana su adresirali dva spomenuta problema, navodeći ispravno značenje i objašnjavajući razloge (Taberi, Kurtubi pa čak i Ibn-Kesir jednostavno su naveli Ibn-Abasovo mišljenje, Zamahšeri je pokušao stilski obraditi ajet pretpostavljajući postojanje nečega što se u arapskoj stilistici zove "mahzuf", "izbrisani, pretpostavljeni" tekst čije nepostojanje se opravdava stilskim naglašavanjem. I dalje, u tekstu je problem jer nema nikakve stilske indicije prije niti poslije - osim one koju sami izmaštamo - zbog koje bi tekst kao u slučaju nekog poređenja mogao biti izostavljen. To sam detaljno već objasnio.

Ne radi se o tome da ja ne vjerujem prenosiocima predanja, štaviše, mislim da su većina predanja korektno prenešena, osim jasno izmijenjenih historijskih tekstova radi političkih razloga - okolnosti sukoba između Osmana ibn-Afana i Amara ibn-Jasira u Buhariji, recimo, i slično - odnosno klasičnih grešaka, ili pak političkih obzira prilikom sakupljanja Kur'ana; ja jednostavno vidim i jasno mi je da sam Kur'an, hadis ili bilo šta drugo nema veze sa Božijom objavom. A, nema zato jer sam naveo dosta primjera u kojima se jasno vidi manjkavost kur'anskog teksta u pogledu autentičnog pogleda na svijet i vjerodostojnosti njegovih informacija.

Lanac prenosilaca sam naveo u ranijim postovima, nema smisla ponovo ga prevoditi.
Nisi se, uopće, dotaknuo mojih pitanja pod 2. i 3. Samo si reciklirao svoje riječi, napisane već toliko puta, iz prethodnih postova. Mogu li te zamoliti da jasno, koncizno, precizno, bez nepotrebne misaone opširnosti - odgovoriš na pitanja. Bit ću dovoljno velikodušan da ih dodatno pojasnim:

1. Jesu li hadisi Poslanika i predanja ashaba (sahih), od riječi do riječi, autentični zapisi njihovog govora? Ako kažeš NE, ako kažeš da postoje greške i izmišljostine u istima, onda mi objasni zašto Ibn Abbasovo predanje, na kome baziraš argumentaciju, uzimaš kao neupitno istinito i autentično? Drugim riječima, ako kažeš NE - tada prihvataš da Ibn Abbasovo predanje, također, možda ne vrijedi pišljivog boba, možda je laž, ne može mu se pripisati autentičnost koju inače ne pripisuješ ni ostalim predanjima, pa samim tim, ono, ne može služiti kao dokaz ničega. Možeš li odgovoriti na ovo pitanje bez pisanja eseja o Babilonu, zvjezdanim noćima i propagiranja ličnog evanđelja o toleranciji?

2. Ako prihvatimo da je, slovo za slovo, predaja zaista autentična, da je Ibn Abbas umro s ubjeđenjem kako su ajeti zaista pogrešno zapisani - zašto to, obavezno, mora značiti da je bio u pravu? Kako je njegovo mišljenje dokaz da se greška činjenično zaista i dogodila? Zar ne može biti da je Ibn Abbas pogriješio? Možeš li odgovoriti na ovo pitanje, jasno, bez pisanja biografije Ibn Abbasa, Kurtubija i Taberija? Hajde da izađemo iz domena prepisivanja i uđemo u domen rasprave.

Posmatrajući širi kontekst, zašto pristupaš dogmatski tefsirskim tumačenjima? Odakle dolazi taj imperativ, koji mnogi muslimani forsiraju, koji ti usvajaš, da niko osim prvih generacija nije mjerodavan da tumači Kur'an, da su njihova tumačenja urezana u kamenu, da niko osim njih nije dostojan promišljanja o Kur'anu, da oni imaju monopol na istinu, koncesiju na kontempliranje o kur'anskim značenjima. Dopusti da odgovorim: dolazi od dogmatičnih vjerskih autoriteta, kojima se inače podsmijavaš, a čiju logiku, potom, slijediš kada je bliska tvojoj argumentaciji. Čemu tako krut pristup nekoga ko odbacuje dogmu? Ja nemam s tim problema - svi mufesiri ne samo da su mogli pogriješiti pri tumačenju Kur'ana, nego su blatantno griješili. Mogao bih izvući desetine nebuloznih tumačenja. No, kako ista umanjuju vrijednost kur'anskog teksta, sama po sebi? Kontinuirano se u tvojim esejima sreće jedan logički neublozan obrazac: izvučeš tumačenje ovog ili onog učenjaka i onda tim tumačenjem "dokazuješ " da je originalni kur'anski tekst, koji se tumači - neispravan. Drugim riječima, tvoj logički (neispravan) proces izgleda ovako: 1. Kurtubi je autoritet na polju tumačenja Kur'ana 2. Kurtubijevo tumačenje ne odgovara istini. Stoga, 3. Ajet nije ispravan.

Daješ Kurtubiju (ili, nekom drugom mufesiru) monopol nad razumijevanjem Kur'ana, ograničavaš kur'anska značenja na njihovo tumačenje, pa ako ga je on napisao glupost - to je zato što je ajet glupost, a ne zato što je Kurtubi bio, tek, čovjek, limitiranog znanja, podložan greškama, bez božanskog nadahnuća ili ikakve direktne veze s objavom. To je ograničen rezon koji me kontinuirano frapirao na prethodnim stranicama. Ja sam ovdje, na forumu, u više navrata citirao neke neubloze Ibn Kesira, koji je određene ajete, evidentno, pogrešno tumačio. Međutim, to znači samo jednu stvar: tefsiri nisu konačna riječ po pitanju Kur'ana. Nema razloga da im se pristupa dogmatski.

Molim te, jasno i na temu. Nije problem da napišeš dug post, ali drži se teme.


---------
Kikibombona wrote:
Jos ne sretoh samodopadnog covjeka poput tebe. Steta sto si takav. Mogao bi doprinijeti temi kada ne bi imao potrebu dominirati diskusijom pod svaku cijenu i izdici se iznad ostalih.

Uhvatio si se za periferni detalj kao davljenik za slamku i opet ispao smijesan. Sve to radi ega koji pravi otklon od realnosti i racionalnog rasudjivanja.

Mozes odgovoriti sta hoces, necu se obazirati. Jedino se nadam da ces napraviti zaokret i doprinijeti temi ili je zaobici. Steta da se kvalitetni komentari potisnu prizemnom diskusijom.

Na onoj temi mozes odgovoriti ako zelis.
Zanimljivo. Ja, opet, ne sretoh plitkog čovjeka poput tebe.

Inače, tvoj doprinos temama je ogroman - slijepo referiranje na postove onih s kojima dijeliš ideološku pozadinu. Nisi li, baš zbog toga, više puta ovdje ismijan? Da ne dužim, pišemo se na drugoj temi.


----

hrastov žižak wrote: Govorio sam o dva različita jezička izričaja koji dolaze iz dvije potpuno različite perspektive ili, ako ti je draže, o dva diskursa. U naučnom diskursu je naravno pogrešno jer podrazumijeva radikalni prelomni moment u kojem se nešto desilo, da bi nešto drugo nastalo, što je, kako tačno primjećuješ, pogrešno iz perspektive naučnog jezika o evoluciji. Međutim, svakodnevni razgovorni jezik, ovaj koji dominira i na forumu, pretenduje da gleda na stvarnost iz naše svakodnevne perspektive. Za nas, subjekte ex post stvarnosti u odnosu na evoluciju kao dugotrajan proces koji nema cilja nego samo mehanizme, rezultati evolucije se čine gotovi, mi previđamo dugotrajnost procesa, skraćujemo ga, te kažemo da je nastalo. To je svakodnevna ljudska perspektiva koja složenost pojednostavljuje i prilagođava sebi. Nije mi jasno zašto si se zakačio za ovu dihotomiju, potpuno efemernu za forum kao takav, da bi preko nje spočitao nešto pojedinim forumašima.

Hajde da vidimo da li sam dobro shvatio tvoj post, kada ga operišemo od demagogije. Ja insistiram da se, kada govorimo o naučnim procesima, koristi ispravna terminologija. To je, tebi, nadasve čudno. Ti kažeš - može i laička, svakodnevna, zato što je ovo forum.

Taj argument "ovo je forum" doslovce je na nivou onog poznatog "ne moram biti pismen, ovo je forum". Taj pseudoargument "ovo je forum" uvijek predstavlja "posljednje utočište" za sve nebuloze koje se, ovdje, pišu. Kao što ne postoji pravopis za oficijelnu korespodenciju i pravopis za forum, već samo pismenost i nepismenost, tako ne postoje naučna i forumska terminologija. Postoje, samo, naučna i nenaučna. Stoga, objašnjavati naučne procese nenaučno - nema smisla, nigdje, pa ni na forumu. Mislim, možeš, ali je šarlatanski. To, naročito, dobiva značaj kada autor/forumaš insistira, u svojim postovima, na naučnoj preciznosti. Zar nije, tada, fer tražiti od njega istu?! Nigdje nisam rekao da nam postovi moraju biti na nivou akademskih radova, što mi se ovdje spočitava, već da se trebaju držati nekog minimuma terminološke ispravnosti. To iz razloga što, u suprotnom, prelaze u kvazinaučna objašnjenja.
hrastov žižak wrote: Nisam pravdao stilskim figurama, niti sam pominjao stilske figure, govorio sam sam o jezičkoj perspektivi, ili čemu već. Spočitavaš mi nešto što ne postoji u mom postu.
Paralelu sa "izlaskom sunca" si preuzeo iz jednog od Aharonovih ranijih postova. U tom postu, Aharon je naziva stilskom figurom. :)
hrastov žižak wrote: To je to od mene, vjerovatno mi je zasmetalo (barem mi to doživljaj nalaže) što si čekao neki mogući sitni lapsus da napadneš protivnika iz suprotnog tabora, a ova rasprava, ukljujući i moje postove, ionako je besmislena.
Doživljaj ti nalaže pogrešno. Kao što možeš vidjeti, moj prvi post na temi jeste pohvala Aharonu.


-----

Aharon wrote:
Naprotiv, ja ne pravim uravnilovku, upravo zastupam suprotno od toga. Ali takav stav je neideološke naravi, jer ideologije, "izmi" i dogme zastupaju set određenih postulata, i jako često izazivaju besmislene sukobe u kojima se ne biraju sredstva, falsificiraju se činjenice, druge se omalovažava... Kolega exnihilo i još par forumaša zorno pokazuju te simptome. Ne trebaš me kriviti što priželjkujem bolje.

Mali izazov za tebe, s obzirom da me prozivaš i markiraš. Kažeš pokazujem dogmatske simptome. Nađeš, bilo gdje sa foruma, iz bilo kojeg od mojih postova, citat koji će potvrditi te riječi i kopiraš ga ovamo. Može? Ti nisi čovjek koji bi govorio bez referenci, pa sam siguran da ćeš odgovoriti izazovu.

@svi
Zbog obaveza, vjerovanto neću biti u prilici odgovoriti na eventualne replike dan-dva. Tako da se pišemo prvom prilikom. :kiss:
Aharon
Posts: 174
Joined: 24/04/2014 18:30

#2482 Re: Hajmo malo o religijama..

Post by Aharon »

ExNihilo wrote:
Aharon wrote:
I prije svega ti nemaš puni tekst tefsira od Ibn-Abasa o ovome ili bilo čemu drugome iz više razloga:

Prvi je da Ibn-Abas nikad nije napisao tefsir, on je ashab koji prenosi kiraet (tekst i način njegovog recitiranja) od poslanika, a ashabi i tabi'ini su pitali i dobijali odgovore u vidu tumačenja.
Drugi razlog je činjenica da niko nije sakupio tefsir od Ibn-Abasa na jednom mjestu, njegova su mišljenja razasuta u klasičnim tefsirima, a ponajviše u Taberiju, s tim da se sva predanja od Ibn-Abasa podvrgavaju klasičnom hadiskom revidiranju.
Treći razlog zbog kojeg ti nemaš tefsir Ibn-Abasa je činjenica da postoji samo jedna knjiga, koja se zove تنوير المقباس من تفسير ابن عباس Tenvirul-mikbas min tefsiri Ibn-Abas, za čijeg se autora navodi "Fejruzabadi", tefsir je navodno izdala izdavačka kuća "Darul-Fikr" (Dom misli) bez adrese, zemlje u kojoj se nalazi ili bilo čega sličnog. Profesor tefsira dr. Muhamed Husejn na pitanje kakva je naučna vrijednost ovog djela odgovara vrlo zanimljivo: "Ovo djelo nije izgubilo niti jednu jotu svoje naučne vrijednosti, jedino što nije tačno u njemu je da ima bilo kakve veze sa Ibn-Abasom." Postoji cijela tema na internetu, u kojoj studenti islamskih nauka kritiziraju bezočne laži koje se pripisuju Ibn-Abasu u ovoj knjizi, tipa da je on spominjao avione itd., i pokušavaju locirati ko je izdao tu knjigu. Evo ti link http://vb.tafsir.net/tafsir12803/#.U5TJRxYyHN4 molim te javi im se i podijeli sa njima svoje otkrovenje Ibn-Abasovog tefsira neovisno o zbirkama, ti posjeduješ trenutačno najvrjedniju stvar kad je tefsirska i kur'anska nauka u pitanju. Ljudi će ti biti iznimno zahvalni, a i ja, jer ukupno imam pregršt punih klasičnih tefsira i to:"Tefsiru Mukatil ibn-Sulejman", "Tefsir Sufjan es-Sevri", "Tefsirul-imam Šafi'i", "Me'anil-Kur'an lil-Ahfaš", "Taberi", "Kurtubi", "Ibn-Kesir", "El-Bagavijj", El-Keššafu 'an hakaiki gawamidit-tenzil Zamahšeri", "El-Bahrul-muhit Ebu Hajjan el-Endelusi", "Ibn-Kesir", "Me'anil-Kur'an we i'rabuhu liz-Zedžadž", itd....

Napravio si tako blesavu grešku, da ne postoji stilska figura koja će je "oprati". Prije svega, Fajruz Abad se ne smatra autorom Ibn Abbasovog tefsira, već sakupljačem. No, to je manje bitno. Može biti da si se pogrešno izrazio ili koristio mitski jezik ( :D ). Ono što bode oči jeste da izjednačavaš "Tenvirul-mikbas " aka Ibn Abasov tefsir sa tefsirom koji je izdao Darul Fikr. Radi se o dvije različite verzije tefsira. Ti ih, u neznanju, poistovjećuješ. Šta je uzrok tome, zakazalo prepisivanje? Kako je moguće da ti, stručnjak tefsirske nauke, to previdiš? Navode koje, potom, iznosiš nemoguće je raspetljati - jer se ne zna na koji tefsir se, ustvari, odnose. Sporije čitaj te teme, s kojih prepisuješ, žurba je šejtanski posao. :)

Usput budi rečeno, nigdje nisam rekao da je Ibn Abbas sjeo i napisao svoj tefsir. Nigdje nisam implicirao takvo nešto, čak ni figurativno :) Rekao sam da imam Ibn Abbasov tefsir (što mu je, gle čuda, ime; koji se, gle čuda, štampa pod tim imenom; u kome su, gle čuda, kur'anska tumačenja pripisana Ibn Abbasu ) i da u njemu ne postoji mišljenje koje navodiš. To mi bijaše čudno. Stoga sam te, pristojno, zamolio da postaviš sliku stranice iz Kurtubija ili Taberija, na kojoj se raspravlja o ovom pitanju. Na to se nisi, uopće, osvrnuo. Pitam iz razloga što želim svojim očima vidjeti šta piše, a ne oslanjati se na tuđa tumačenja. Nemoj mi reći - napisao sam lanac prenosilaca, jer isti od tebe niko nije tražio i nema telepatske veze s onim što se od tebe tražilo.

Kada sam rekao da posjedujem "puni" tefsir Ibn Abbas, to se odnosilo na činjenicu da se ne radi o "skraćenoj" i "probranoj" verziji Tenvirul-mikbas teksta, što je trenutno trend pri štampanju svih tefsira, a ne da se radi o nekom "hipotetičkom tefsiru koji obuhvata sva Ibn Abbasova kontempliranja na temu kur'anskih ajeta". :lol: :-) Ne mogu da vjerujem da si toliko ograničen da to nisi mogao shvatiti. Možda i nisi ograničen, vjerovatno samo izvrćeš navode u cilju diskreditacije. Tužno. :D Za usporedbu, Ibn Abbasova predaja, koju iznosiš, kažeš da postoji i u Ibn Kesir tefsiru. Ni tamo je nisam našao. Ali, pošto nemam puni tekst Ibn Kesir tefira, već skraćeno izdanje, nisam ga ni navodio u svojoj argumentaciji ostavljajući mogućnost da se u punoj verziji, ipak, nalazi.
Aharon wrote: Ima li smisla da ti dalje odgovaram, ili se sada makar malo stidiš?
Jok, ali moguće da ti stidiš. :)

Aharon wrote: Spornost oba ajeta je odmah uočljiva, ona je jezičke naravi, nije potrebno da je Ibn-Abas uoči. Ibn-Abas, Alija i Ibn-Mes'ud su drukčije recitirali i to se prenosi predanjima koja su vjerodostojna koliko i sama predaja Kur'ana.

Tumači su konsultirali mišljenje Ibn-Abasa u nastojanju da razumiju zašto su se dvije sporne jezičke, štamparske greške desile. Predanja u kojima se to spominje su vjerodostojna prema Buharijinim uvjetima - njegovi su prenosioci (ravije), dakle sam Buharija prenosi od svih tih ravija.
Ako govorimo o teološkom kontekstu - tvoja boldirana izjava stoji kao laž. Nećeš naći niti jednog islamskog učenjaka koji daje primat predanju (ma kakav mu sened bio) nad Kur'anom niti ih izjednačava. Stoga, nisi odgovorio na pitanje: kako to da navodna Ibn Abbasova predaja, unutar islamske misli, među islamskim autoritetima, ima takvo značenje koje joj pripisuješ, kada si to značenje derivirao metodologijom koja je nepostojeća u islamu, metodologijom koja je elementarno neispravna u islamskim naukama?

Ako govorimo o historijskom kontekstu - tvoja izjava stoji kao nebuloza. To iz razloga što autentičnost predaje koja se usmeno prenosila skoro 300 godine prije nego je prvi put zapisana nije i ne može biti "jednako vjerodostojna" kao kur'anski tekst.

Stoga, zamolit ću te ponovo da odgovoriš na moje prvo pitanje. Saberi se. Ne pitam te za lanac prenosilaca. Ne pitam te o Buhariji, Aliji niti Ibn Mes'udu. Pitam te kako Ibn Abbasova predaja može osporiti autentičnost kur'anskog teksta, bilo s teološlog ili historijskog aspekta. Usput možeš objasniti zašto si tvrdio da navodni Ibn Abbasov stav o "grešci pisara" dijele Taberi i Kurtubi, a ne da, samo, prenose isti. Nije li to maliciozno? Kako neko, kome je stalo do istine, ko je oslobođen od ideologije, može tako manipulirati navodima? Pitanje je stajalo u mom originalnom postu, ne razumijem zašto si ga preskočio.

Aharon wrote: Svi tumači Kur'ana su adresirali dva spomenuta problema, navodeći ispravno značenje i objašnjavajući razloge (Taberi, Kurtubi pa čak i Ibn-Kesir jednostavno su naveli Ibn-Abasovo mišljenje, Zamahšeri je pokušao stilski obraditi ajet pretpostavljajući postojanje nečega što se u arapskoj stilistici zove "mahzuf", "izbrisani, pretpostavljeni" tekst čije nepostojanje se opravdava stilskim naglašavanjem. I dalje, u tekstu je problem jer nema nikakve stilske indicije prije niti poslije - osim one koju sami izmaštamo - zbog koje bi tekst kao u slučaju nekog poređenja mogao biti izostavljen. To sam detaljno već objasnio.

Ne radi se o tome da ja ne vjerujem prenosiocima predanja, štaviše, mislim da su većina predanja korektno prenešena, osim jasno izmijenjenih historijskih tekstova radi političkih razloga - okolnosti sukoba između Osmana ibn-Afana i Amara ibn-Jasira u Buhariji, recimo, i slično - odnosno klasičnih grešaka, ili pak političkih obzira prilikom sakupljanja Kur'ana; ja jednostavno vidim i jasno mi je da sam Kur'an, hadis ili bilo šta drugo nema veze sa Božijom objavom. A, nema zato jer sam naveo dosta primjera u kojima se jasno vidi manjkavost kur'anskog teksta u pogledu autentičnog pogleda na svijet i vjerodostojnosti njegovih informacija.

Lanac prenosilaca sam naveo u ranijim postovima, nema smisla ponovo ga prevoditi.
Nisi se, uopće, dotaknuo mojih pitanja pod 2. i 3. Samo si reciklirao svoje riječi, napisane već toliko puta, iz prethodnih postova. Mogu li te zamoliti da jasno, koncizno, precizno, bez nepotrebne misaone opširnosti - odgovoriš na pitanja. Bit ću dovoljno velikodušan da ih dodatno pojasnim:

1. Jesu li hadisi Poslanika i predanja ashaba (sahih), od riječi do riječi, autentični zapisi njihovog govora? Ako kažeš NE, ako kažeš da postoje greške i izmišljostine u istima, onda mi objasni zašto Ibn Abbasovo predanje, na kome baziraš argumentaciju, uzimaš kao neupitno istinito i autentično? Drugim riječima, ako kažeš NE - tada prihvataš da Ibn Abbasovo predanje, također, možda ne vrijedi pišljivog boba, možda je laž, ne može mu se pripisati autentičnost koju inače ne pripisuješ ni ostalim predanjima, pa samim tim, ono, ne može služiti kao dokaz ničega. Možeš li odgovoriti na ovo pitanje bez pisanja eseja o Babilonu, zvjezdanim noćima i propagiranja ličnog evanđelja o toleranciji?

2. Ako prihvatimo da je, slovo za slovo, predaja zaista autentična, da je Ibn Abbas umro s ubjeđenjem kako su ajeti zaista pogrešno zapisani - zašto to, obavezno, mora značiti da je bio u pravu? Kako je njegovo mišljenje dokaz da se greška činjenično zaista i dogodila? Zar ne može biti da je Ibn Abbas pogriješio? Možeš li odgovoriti na ovo pitanje, jasno, bez pisanja biografije Ibn Abbasa, Kurtubija i Taberija? Hajde da izađemo iz domena prepisivanja i uđemo u domen rasprave.

Posmatrajući širi kontekst, zašto pristupaš dogmatski tefsirskim tumačenjima? Odakle dolazi taj imperativ, koji mnogi muslimani forsiraju, koji ti usvajaš, da niko osim prvih generacija nije mjerodavan da tumači Kur'an, da su njihova tumačenja urezana u kamenu, da niko osim njih nije dostojan promišljanja o Kur'anu, da oni imaju monopol na istinu, koncesiju na kontempliranje o kur'anskim značenjima. Dopusti da odgovorim: dolazi od dogmatičnih vjerskih autoriteta, kojima se inače podsmijavaš, a čiju logiku, potom, slijediš kada je bliska tvojoj argumentaciji. Čemu tako krut pristup nekoga ko odbacuje dogmu? Ja nemam s tim problema - svi mufesiri ne samo da su mogli pogriješiti pri tumačenju Kur'ana, nego su blatantno griješili. Mogao bih izvući desetine nebuloznih tumačenja. No, kako ista umanjuju vrijednost kur'anskog teksta, sama po sebi? Kontinuirano se u tvojim esejima sreće jedan logički neublozan obrazac: izvučeš tumačenje ovog ili onog učenjaka i onda tim tumačenjem "dokazuješ " da je originalni kur'anski tekst, koji se tumači - neispravan. Drugim riječima, tvoj logički (neispravan) proces izgleda ovako: 1. Kurtubi je autoritet na polju tumačenja Kur'ana 2. Kurtubijevo tumačenje ne odgovara istini. Stoga, 3. Ajet nije ispravan.

Daješ Kurtubiju (ili, nekom drugom mufesiru) monopol nad razumijevanjem Kur'ana, ograničavaš kur'anska značenja na njihovo tumačenje, pa ako ga je on napisao glupost - to je zato što je ajet glupost, a ne zato što je Kurtubi bio, tek, čovjek, limitiranog znanja, podložan greškama, bez božanskog nadahnuća ili ikakve direktne veze s objavom. To je ograničen rezon koji me kontinuirano frapirao na prethodnim stranicama. Ja sam ovdje, na forumu, u više navrata citirao neke neubloze Ibn Kesira, koji je određene ajete, evidentno, pogrešno tumačio. Međutim, to znači samo jednu stvar: tefsiri nisu konačna riječ po pitanju Kur'ana. Nema razloga da im se pristupa dogmatski.

Molim te, jasno i na temu. Nije problem da napišeš dug post, ali drži se teme.


---------
Kikibombona wrote:
Jos ne sretoh samodopadnog covjeka poput tebe. Steta sto si takav. Mogao bi doprinijeti temi kada ne bi imao potrebu dominirati diskusijom pod svaku cijenu i izdici se iznad ostalih.

Uhvatio si se za periferni detalj kao davljenik za slamku i opet ispao smijesan. Sve to radi ega koji pravi otklon od realnosti i racionalnog rasudjivanja.

Mozes odgovoriti sta hoces, necu se obazirati. Jedino se nadam da ces napraviti zaokret i doprinijeti temi ili je zaobici. Steta da se kvalitetni komentari potisnu prizemnom diskusijom.

Na onoj temi mozes odgovoriti ako zelis.
Zanimljivo. Ja, opet, ne sretoh plitkog čovjeka poput tebe.

Inače, tvoj doprinos temama je ogroman - slijepo referiranje na postove onih s kojima dijeliš ideološku pozadinu. Nisi li, baš zbog toga, više puta ovdje ismijan? Da ne dužim, pišemo se na drugoj temi.


----

hrastov žižak wrote: Govorio sam o dva različita jezička izričaja koji dolaze iz dvije potpuno različite perspektive ili, ako ti je draže, o dva diskursa. U naučnom diskursu je naravno pogrešno jer podrazumijeva radikalni prelomni moment u kojem se nešto desilo, da bi nešto drugo nastalo, što je, kako tačno primjećuješ, pogrešno iz perspektive naučnog jezika o evoluciji. Međutim, svakodnevni razgovorni jezik, ovaj koji dominira i na forumu, pretenduje da gleda na stvarnost iz naše svakodnevne perspektive. Za nas, subjekte ex post stvarnosti u odnosu na evoluciju kao dugotrajan proces koji nema cilja nego samo mehanizme, rezultati evolucije se čine gotovi, mi previđamo dugotrajnost procesa, skraćujemo ga, te kažemo da je nastalo. To je svakodnevna ljudska perspektiva koja složenost pojednostavljuje i prilagođava sebi. Nije mi jasno zašto si se zakačio za ovu dihotomiju, potpuno efemernu za forum kao takav, da bi preko nje spočitao nešto pojedinim forumašima.

Hajde da vidimo da li sam dobro shvatio tvoj post, kada ga operišemo od demagogije. Ja insistiram da se, kada govorimo o naučnim procesima, koristi ispravna terminologija. To je, tebi, nadasve čudno. Ti kažeš - može i laička, svakodnevna, zato što je ovo forum.

Taj argument "ovo je forum" doslovce je na nivou onog poznatog "ne moram biti pismen, ovo je forum". Taj pseudoargument "ovo je forum" uvijek predstavlja "posljednje utočište" za sve nebuloze koje se, ovdje, pišu. Kao što ne postoji pravopis za oficijelnu korespodenciju i pravopis za forum, već samo pismenost i nepismenost, tako ne postoje naučna i forumska terminologija. Postoje, samo, naučna i nenaučna. Stoga, objašnjavati naučne procese nenaučno - nema smisla, nigdje, pa ni na forumu. Mislim, možeš, ali je šarlatanski. To, naročito, dobiva značaj kada autor/forumaš insistira, u svojim postovima, na naučnoj preciznosti. Zar nije, tada, fer tražiti od njega istu?! Nigdje nisam rekao da nam postovi moraju biti na nivou akademskih radova, što mi se ovdje spočitava, već da se trebaju držati nekog minimuma terminološke ispravnosti. To iz razloga što, u suprotnom, prelaze u kvazinaučna objašnjenja.
hrastov žižak wrote: Nisam pravdao stilskim figurama, niti sam pominjao stilske figure, govorio sam sam o jezičkoj perspektivi, ili čemu već. Spočitavaš mi nešto što ne postoji u mom postu.
Paralelu sa "izlaskom sunca" si preuzeo iz jednog od Aharonovih ranijih postova. U tom postu, Aharon je naziva stilskom figurom. :)
hrastov žižak wrote: To je to od mene, vjerovatno mi je zasmetalo (barem mi to doživljaj nalaže) što si čekao neki mogući sitni lapsus da napadneš protivnika iz suprotnog tabora, a ova rasprava, ukljujući i moje postove, ionako je besmislena.
Doživljaj ti nalaže pogrešno. Kao što možeš vidjeti, moj prvi post na temi jeste pohvala Aharonu.


-----

Aharon wrote:
Naprotiv, ja ne pravim uravnilovku, upravo zastupam suprotno od toga. Ali takav stav je neideološke naravi, jer ideologije, "izmi" i dogme zastupaju set određenih postulata, i jako često izazivaju besmislene sukobe u kojima se ne biraju sredstva, falsificiraju se činjenice, druge se omalovažava... Kolega exnihilo i još par forumaša zorno pokazuju te simptome. Ne trebaš me kriviti što priželjkujem bolje.

Mali izazov za tebe, s obzirom da me prozivaš i markiraš. Kažeš pokazujem dogmatske simptome. Nađeš, bilo gdje sa foruma, iz bilo kojeg od mojih postova, citat koji će potvrditi te riječi i kopiraš ga ovamo. Može? Ti nisi čovjek koji bi govorio bez referenci, pa sam siguran da ćeš odgovoriti izazovu.

@svi
Zbog obaveza, vjerovanto neću biti u prilici odgovoriti na eventualne replike dan-dva. Tako da se pišemo prvom prilikom. :kiss:
Sve tvoje uvrede ne mijenjaju na činjenici da sam te uhvatio u bezočnoj laž.

Ne postoji Ibn-Abasov tefsir u formi jedne knjige, posebice ne kao njegovih ruku djelo i to sam jasno naznačio. Ja nisam ni rekao da je Fejruzabadi autor Ibn-Abasovog tefsira, nego knjige koja se zove Tenvirul-Mikbas min tefsiri Ibn-Abas (tefsirske zbirke koja navodno prenosi Ibn-Abasova tumačenja i koja se zove prevedeno "Svjetlo baklje iz Ibn-Abasovog tefsira", ali ti naravno to "znaš").

Naravno ti nemaš pojma ni ko je Fejruzabadi. On je Ebu-Tahir ibn-Jakub el-Fejruzabadi, živio u Iranu (730-820) autor stvarnog vlastitog tefsira "El-Bahrul-Muhit", i njemu se pripisuje sakupljanje ove jedine postojeće zbirke u formi sveske, knjige... u kojoj su tumačenja koja se pripisuju Ibn-Abasu. Problem je što ju je još imam Sujuti u svom kritičkom djelu El-Itkan proglasio apokrifnom predajom, nazvavši ovaj lanac "silsiletul-kezib" - lanac laži. I ne samo to, nego ovaj tefsir, Tenvirul-Mikbas, uopće nije djelo Fejruzabadija, nego se i njemu pripisuje. Naravno, ti ni o ovome nemaš pojma pa nastavljaš govoriti neistine tipa da je štampa Darul-Fikra nekakva druga, šta li? Darul-Fikr, koja je štampala modernu verziju navodno Fejruzabadijevog djela, sadrži gluposti tipa "kada se ukrcaju na brodove ili avione...", tako da studenti i njihovi profesori na portalu kojeg sam naveo, a koji se zove "Multeka ehlit-tefsir" (Sabor/Sastajalište mufesira), pokušavaju locirati gdje je štampana knjiga, jer je ovaj Darul-Fikr fiktivna štamparija i izdavačka kuća, dakle ova koja se ovdje spominje, jer nema mjesta štampe, države, ništa... bukvalno jedan od sugovornika kaže:
و نص التفسير في النسخة الصادرة عن " دار الفكر " بدون تاريخ ...و بدون إسم البلد .
Ovaj primjerak tefsira je štampao Darul-Fikr, nema datuma.... nema ni imena države!!

Kao što netačno navodiš da sam rekao da je Fejruzabadi napisao Ibn-Abasov tefsir - što čitaoci ovog izlaganja mogu lako provjeriti, tako jednako govoriš neistinu da imaš bilo kakvu zbirku - ili makar pregršt papira - koja se odnosi na Ibn-Abasa i njegova tumačenja, jer takva ne postoji. Ti jednostavno blefiraš.

Ako imaš neki primjerak, svesku, zbirku:

Evo daj je prof. Adiloviću koji na ovoj stranici koju sam ti linkovao postavlja pitanje kolegama iz struke mogu li mu reći išta u vezi sa jedinim postojećim poznatim tefsirom, odnosno zbirkom, koja je objedinjena u jednu knjigu - Tenvirul-mikbas - koliko je vjerodostojna, pa mu profesori i studenti navode citate od drugih profesora i ultimativno Sujutija kako se radi o apokrifnom djelu.

Na istoj stranici ovog Sabora mufesira, koji je sunijske provenijencije i bavi se samo naukom o tefsiru sugovornici navode koji su to putevi "predaje" najjači od Ibn-Abasa, pokušavajući pomoći prof. Adiloviću. Tada navode citatate iz El-Itkana od Sujutija (znaš li uopće ko je Sujuti?) koji kaže da su sva predanja od Ibn-Abasa, a koja dolaze od Seida ibn-Džubejra u skladu sa uvjetima Buharije i Muslima.

Upravo je predanje koje sam naveo u vezi sa kritikom spomenutih ajeta došlo preko Seida ibn-Džubejra. Zato ga Ibn-Kesir nije kritikovao, jer spada u sunijski "eserijski" pravac, a verzija koju ti imaš u prevodu skraćena je i "lišena" ovih neugodnih detalja. To je zato što se sam Taberi trudio da ne prenosi mursel predanja, kao što Mukatil radi (predanja kada prenosilac ne kaže "čuo sam" nego kaže "prenosi se od", kao da postoji posrednik), nego je pokušavao slijediti metodologiju "muhadisa" (prenosilaca hadisa) gdje god može. Ja samo mogu reći da je tumačenje Ibn-Abasa o dva sporna i očigledno jezički pogrešna ajeta sasvim vjerodostojno prenešeno sa stanovišta hadiske nauke. Ja i sam vidim grešku u jeziku kao i svi koji koriste arapski jezik, Ibn-Abas mi je samo rekao otvoreno ono što sam već sumnjao - pisari su pravili greške, a za mene Kur'an nije Božija sačuvana knjiga.

Sabor mufesira iliti Multeka ehlit-tefsir je validna obrazovna instanca i tamo se mogu dobiti validne informacije u skladu sa sunijskim islamskim svjetonazorom o tumačenjima i tumačima - profesori iz svih krajeva svijeta, pa i iz BiH poput Adilovića redovno postavljaju upite; i da, ja je stalno konsultujem, a ti to zoveš prepisivanjem.

Istina je, ja nisam mufesir niti sam to ikad tvrdio, ništa ne izmišljam, isključivo prenosim iz islamskih izvornika za razliku od tebe koji izmišljaš, vrludaš jezikom, i, brate, lažeš.

Ispravno sam te procijenio i znao sam da ćeš lagati, pretvaraš se da si u stanju doći do informacije, ali ti pojma nemaš o čemu pišeš, i što se mene tiče najmanje si vrijedan i vjerodostojan sugovornik na forumu. Samo vrijeđaš, i ne znam kome je to zanimljivo. Mislim da nikoga ne možeš uvjeriti u bilo šta time.
Last edited by Aharon on 09/06/2014 22:13, edited 2 times in total.
Aharon
Posts: 174
Joined: 24/04/2014 18:30

#2483 Re: Hajmo malo o religijama..

Post by Aharon »

Kikibombona wrote:
Aharon wrote: Nisi onda pratila raspravu u kojoj smo zaključili da se stvari ne mogu posmatrati odvojeno od historijskog konteksta. Religije kao najreakcionarnije manifestacije određenih vjera mogu biti okarakterisane kao besmisao i nešto loše, ali postojali su vremenski periodi u kojima su određene vjerske interpretacije imale pozitivan utjecaj na ljudsku misao uopće... Sve je do ljudi, jer sve je ljudskih ruku djelo. Reći da uvijek i svugdje prednjači ljudski ološ, samo radi negativnih pojava u današnjem vremenu, koje zahtijeva novi iskorak, nije korektno niti tačno sa aspekta historije i činjenica. Ta pojednostavljenja sprečavaju da se ljudi ostave svih "zabluda" kojima su robovali i robuju...
Vjernici sa podforuma znaju da sam se o Muhamedu x puta pohvalno izrazio. Cak sam zbog toga bio na nisanu militantnog ateiste, kolege Zlokruha. :D

Muhamed je bio covjek ispred svoga vremena. Islamom je nadahnuo Arape i doprinio uspjesima na mnogim poljima. Problem je nastao kada se religija zaledila u vremenu. Uvjeren sam da je za uspon i stagnaciju u dobroj mjeri zasluzan islam. Slicno se moze reci za Mojsija i Isusa, judaizam i krscanstvo.

Dok sam pisao komentar, kroz glavu sam tumbao autoritete danasnjeg vremena. Prednjaci sve sami olos.

Analogija je vrlo jednostavna. Ako su monoteisticke religije od Boga, valjda bi nekada i negdje iznjedrile prave ljude, casne i postene.

Da li je Ebu Bekr rasirenih ruku docekivao Halida ibn Velida nakon sto bi se vratio iz osvajackog pohoda?
Naravno da jeste!

Da li danasnji krscanski kler docekuje osvajace koji se bore za 'krst i slobodu'?
Naravno da da!

Nista se nije promijenilo sa ljudske strane. Bogatstvo, slava i moc.


Na kraju se postavlja pitanje.

Da li monoteisticke vjere nadahnjuju vjernike i cine da budu bolji ljudi od recimo konfucijanista?
Ako su od Boga, trebale bi. Zar ne?
Ja nisam rekao da su religije od Boga, jer nisu. Ja sam vjerovatno zaronio najdublje od svih vas ovdje u religijske tekstove, jer gdje god idem sa sobom nosim iPad i u njemu, pokraj stotina raznih drugih knjiga ravno 517 djela islamske klasike (od toga 17 kompletnih tefsira), oko 15-ak jevrejskih djela (imam skeniran cijeli Talmud Bavli!!!), i dvije verzije kršćanske Biblije "King James" i ovu na našim jezicima. Imam i budizma i svega ostalog... Islamske knjige, i to klasične, sad su svim istraživačima na dohvat ruke - skineš app i voila, Jevreji malo zaostaju sa skeniranjem svoga blaga, a mnogo toga jevrejskog je nepovratno uništeno - čak je i islamska klasična literatura uništena u procentu iznad 90% u naletu Mongola, i pored toga hiljade i hiljade vrijednih djela je sačuvano...

Dakle - NE posmatraj Muhameda današnjim očima, stavi ga u historijski kontekst. Ali, na stranu i to! Čak i za abrahamanske religijske tradicije ne možeš - nije da ne smiješ, smiješ i lagati kao što laže ovaj exnihilo, ali nema koristi od toga - dakle ne možeš reći da su sve uštopale ljudski rod - jer nisu! Činjenica je da nisu.

Mu'tezilijska religijska tradicija i koncept su naprotiv u periodu od 100 godina "intezivno", i još narednih 250 godina "normalnim tempom", postavili temelje moderne naučne misli, i sve to jer su vjerovali - racionalizirali svojom teozofijom - da je najveća obaveza istraživati, učiti i sve podvrgnuti sudu razuma. Te je koncepte najjasnije objasnio Ibnul-Hejsem, Alhacen, i zato ga mnogi, pomalo pretjerujući, nazivaju prvim pravim naučnikom - dakle naučnikom u smislu kako mi definiramo naučnike.
kerima1
Posts: 3530
Joined: 13/06/2012 19:04

#2484 Re: Hajmo malo o religijama..

Post by kerima1 »

Aharon,sta kazu jevreji na tvoja izlaganja njima,ako im izlazes ovako o Tori kao nama o kut'anu?
Da li ima kod vas jevreja extrema u vjeri i kako inace jevreji gledaju na svoju vjeru tj Tevrat i Musa kao poslanika?
User avatar
Towelie
Posts: 7487
Joined: 03/05/2013 19:29

#2485 Re: Hajmo malo o religijama..

Post by Towelie »

DILEMA DANA: Imaju li Jevreji vehabije?
User avatar
animals
Posts: 21703
Joined: 19/04/2013 22:13

#2486 Re: Hajmo malo o religijama..

Post by animals »

Towelie wrote:DILEMA DANA: Imaju li Jevreji vehabije?
Nemaju..ali imaju neke svoje ekstreme,kojima pariraju ekstremima sa druge strane..
kerima1
Posts: 3530
Joined: 13/06/2012 19:04

#2487 Re: Hajmo malo o religijama..

Post by kerima1 »

Towelie wrote:DILEMA DANA: Imaju li Jevreji vehabije?
Mi muslimani imamo extreme i od te cinjenice se ne moze pobjeci Towelie. :)
User avatar
NIN
Posts: 6187
Joined: 15/02/2006 20:18
Location: Via Lactea, Orion Arm

#2488 Re: Hajmo malo o religijama..

Post by NIN »

Aharon wrote:Dakle - NE posmatraj Muhameda današnjim očima, stavi ga u historijski kontekst.
Ako nisi vec onda jedna preporuka:

Lesley Hazleton, First Muslim

Image

...odlicno, informativno i referencama potkovano stivo.

Nakon izlaska iz stampe, autorica je napadnuta sa svih strana, od islamskog i jevrejskog klera pa sve do ateista, vjerovatno onih malo prizemnijih. Akademska zajednica je generalno stala u njenu odbranu.
User avatar
NIN
Posts: 6187
Joined: 15/02/2006 20:18
Location: Via Lactea, Orion Arm

#2489 Re: Hajmo malo o religijama..

Post by NIN »

Towelie wrote:DILEMA DANA: Imaju li Jevreji vehabije?
Sto ti je rec duhovnost, pardon, duhovitost. :D
Aharon
Posts: 174
Joined: 24/04/2014 18:30

#2490 Re: Hajmo malo o religijama..

Post by Aharon »

Evo link na Taberijev tefsir online, radi primjera. Možete vidjeti kako je Taberi iscrpno tumačio. Reda za redom, riječ po riječ, i o svakoj toj riječi ko je šta rekao.

Er-Ra'd 31
http://quran.ksu.edu.sa/tafseer/tabary/ ... aya31.html

20410- حدثنا أحمد بن يوسف قال: حدثنا القاسم قال: حدثنا يزيد, عن جرير بن حازم, عن الزبير بن الخِرِّيت أو يعلى بن حكيم, عن عكرمة, عن ابن عباس, أنه كان يقرؤها: " أَفَلَمْ يَتَبيَّنِ الَّذِينَ آمنُوا " ؛ قال: كتب الكاتب الأخرى وهو ناعسٌ . (42)

Kaže Ibn-Abas nakon što navede da glagol koji treba stojati jeste znaju "jetebejjen" a ne očajavaju "jej'es": - Pisar je napisao drukčije jer je bio pospan.

A zatim Taberi na kraju prenosi idžma' (konsenzus) svih tumača Kur'ana da na mjestu "jej'es" očajava, treba stajati "jetebejjenu" znati, kako je naveo Ibn-Abas i drugi.

قال أبو جعفر: والصواب من القول في ذلك ما قاله أهل التأويل: إن تأويل ذلك: " أفلم يتبين ويعلم "، لإجماع أهل التأويل على ذلك، والأبيات التي أنشدناها فيه .

Rekao je Ebu-Džafer (to je Taberi): Ispravno u ovom ajetu je ono što su "ehlut-te'vili - tumači" naveli: "efe lem jetebejjen i ja'lem (zar im nije jasno i zar ne znaju, a ne jej'es, kako stoji i danas), i to zato što u vezi s tim postoji konsenzus svih tumača Kur'ana, i radi primjera iz strofa koje smo naveli.

Eto sa brojevima citata da se može naći.

Nur 27

http://quran.ksu.edu.sa/tafseer/tabary/ ... aya27.html

Odmah sa početka od Ibn-Džubejra:
حدثني يعقوب بن إبراهيم، قال: ثنا هشيم، عن أبي بشر، عن سعيد بن جبير، عن ابن عباس، أنه كان يقرأ: " لا تَدْخُلُوا بُيُوتًا غَيْرَ بُيُوتِكُمْ حَتَّى تَسْتَأْذِنُوا وَتُسَلِّمُوا عَلَى أَهْلِهَا " قال: وإنما " تستأنسوا " وهم من الكُتَّاب.

Nakon što je naveo da je ispravno "teste'zinu" dopuštenje zatražite, a ne "teste'nisu" prisno se izdružite, Ibn- Abas kaže: - Pisari su se zabunili. Wehmun minel-kuttabi.

Dakle uopće nije sporno da se radi o greškama odnosno spornim mjestima, jedino što je Taberi htio da prenese jesu razlozi zbog kojih se ova dva ajeta ovako navode. Ibn-Abas kaže, ne ja, nego Ibn-Abas kaže da je ovako jer su pisari pogriješili.
User avatar
dr.gog
Posts: 4960
Joined: 09/09/2007 12:52
Location: S@nitet-X
Grijem se na: briketi kanabisa
Horoskop: Vodolija

#2491 Re: Hajmo malo o religijama..

Post by dr.gog »

animals wrote:
Towelie wrote:DILEMA DANA: Imaju li Jevreji vehabije?
Nemaju..ali imaju neke svoje ekstreme,kojima pariraju ekstremima sa druge strane..


Image
Last edited by dr.gog on 09/06/2014 23:01, edited 1 time in total.
Aharon
Posts: 174
Joined: 24/04/2014 18:30

#2492 Re: Hajmo malo o religijama..

Post by Aharon »

Towelie wrote:DILEMA DANA: Imaju li Jevreji vehabije?
Da. Klasične. Haredim i hasidim jehudim su klasične vehabije. Na isti način vjeruju u Boga, isto se ponašaju, oblače, na isti način se odnose prema ženama - žene nose marame ili burke... Jevreji ih zovu Talibani.
User avatar
Reisova
Posts: 1018
Joined: 15/08/2011 16:28

#2493 Re: Hajmo malo o religijama..

Post by Reisova »

Jah...nismo odavno
Aharon
Posts: 174
Joined: 24/04/2014 18:30

#2494 Re: Hajmo malo o religijama..

Post by Aharon »



Evo kako ovaj mladi Jevrej objašnjava sličnosti između muslimana i Jevreja. Muslimani i Jevreji su jedna vjera dvije tradicije...
User avatar
nasa
Posts: 8023
Joined: 25/08/2012 16:46

#2495 Re: Hajmo malo o religijama..

Post by nasa »

@aharon, pogledala sam ali niko ne kaze da je ajet besmislen osim ako se uvazi da se radi o greski vec ga prevode u obje verzije, a ti si tvrdio da je besmislen osim ako ne uvazim znacenje koje mu daje tefsir navedenih
Aharon
Posts: 174
Joined: 24/04/2014 18:30

#2496 Re: Hajmo malo o religijama..

Post by Aharon »

nasa wrote:@aharon, pogledala sam ali niko ne kaze da je ajet besmislen osim ako se uvazi da se radi o greski vec ga prevode u obje verzije, a ti si tvrdio da je besmislen osim ako ne uvazim znacenje koje mu daje tefsir navedenih
Ko niko? Ajet je apsolutno besmislen osim ako mu se po konsenzusu tumača umjesto glagola "jej'es" očajavaju stavi glagol "jetebejjen" znaju.

Taberi kaže da je to konsenzus svih mufesira.

Prevod u originalu glasi:
Zar ne očajavaju vjernici da Allah, kada bi želio, može uputiti sve ljude.

Ispravno je kako je rekao Ibn-Abas, tvrdeći da se radi o pisarskoj grešci u prethodno navedenom ajetu:
Zar ne znaju vjernici da Allah, kada bi želio, može uputiti sve nevjernike.

Objasni mi smisao ovoga: Zar ne očajavaju vjernici da Allah, kada bi želio, može uputiti sve ljude.
User avatar
nasa
Posts: 8023
Joined: 25/08/2012 16:46

#2497 Re: Hajmo malo o religijama..

Post by nasa »

Izvini, nisam precizirala mislila sam 24:27 o kojem smo najvise pricali i poceli raspravu glede ovog pitanja, a i za ovaj ajet se navodi da je Ibn Abbas rekao da se radi o greski pisara, te si ti tvrdiio da je potpuno besmislen osim ako se ne cita testa'zinu, na ovoj stranici sto si stavio se ovako osvrcu:
24) The Arabic word tasta `nisu in the Text has been generally interpreted to mean the same as tasta `zinu. There is, however, a fine difference between the two words which should not be lost sight of. Had the word in the Text been tasta `zinu, the verse would have meant: "Do not enter other people's houses until you have taken their permission". Allah has used tasta`nisu which is derived from the root uns, meaning fondness, affection, regard, etc. According to this, the verse would mean: "Do not enter other people's houses until you are sure of their affection and regard for yourself." In other words, you should make sure that your entry in the house is not disagreeable to the inmates and you are sure of a welcome. That is why we have translated the word into 'approval' of the inmates instead of `permission' of the inmates, because the word `approval' expresses the sense of the original more precisely.
kerima1
Posts: 3530
Joined: 13/06/2012 19:04

#2498 Re: Hajmo malo o religijama..

Post by kerima1 »

:dosadno: :eh: cekam odgovor..
Aharon
Posts: 174
Joined: 24/04/2014 18:30

#2499 Re: Hajmo malo o religijama..

Post by Aharon »

Ma nema govora. To je izmotavanje i filozofiranje, pokušaj racionaliziranja; i tefsiri - ne portali - su u tom pogledu jasni, zato je Ibn-Abas i rekao "wehm" zabuna "minel-kuttab" pisara u predanju od Seida ibn-Džubejra.
"Teste'zinu" su recitirali i Ibn-Abas i Ubej ibn-Ka'b i Ibn-Mes'ud i Alija.... "Teste'nisu" je greška - kako je najekspliciitnije definirao Ibn-Abas - ostala iz prostog razloga jer su Osmanovi pisari napravili loš posao a on zabranio ashabima revizije. Zato se sada svi trude dokazati nedokazivo.

Prevod ovog ajeta bukvalno kako jeste:
"O, vjernici ne ulazite u tuđe kuće sve dok se prisno ne izdružite i poselamite ukućane..."

Svi današnji prevodi bez izuzetka uvažavaju Ibn-Abasa pa glase:
"O, vjernici ne ulazite u tuđe kuće sve dok dopuštenje ne dobijete i poselamite ukućane..."

Objasni mi smisao prvog bukvalnog prevoda?

Svi koje Taberi navodi kažu valjda ide prvo traženje dopuštenja pa selam, a ne prvo prisno druženje pa selam.

Ajet je besmislen ako ne uvažimo Ibn-Abasa i druge ashabe. Zato je Ibn-Abas i jasno rekao: "ZABUNA PISARA."
Aharon
Posts: 174
Joined: 24/04/2014 18:30

#2500 Re: Hajmo malo o religijama..

Post by Aharon »

kerima1 wrote:Aharon,sta kazu jevreji na tvoja izlaganja njima,ako im izlazes ovako o Tori kao nama o kut'anu?
Da li ima kod vas jevreja extrema u vjeri i kako inace jevreji gledaju na svoju vjeru tj Tevrat i Musa kao poslanika?
Većina Jevreja, osim haredim i hasidim, ima objektivniji pogled na vjeru, i jasno im je da se radi o tradiciji više nego činjenicama. Među Jevrejima ima i antisemita i ljudi koji mrze svoju tradiciju jer je okrivljuju za sve muke i progone koje su Jevreji zbog nje istrpili.

Većina ljudi je kao i svi drugi vezana za vjeru tradicijom, danas rabinski judaizam pruža ljudima utjehu, kao što to čini nominalni sunijski islam ilii bilo koja druga tradicija...
Post Reply