Viza za Njemacku

[valjuga]

Prima li kakva još država
Bez zeze,meni svejedno,Irska,Island,Holandija, Švedska, Norveška, Švicarska, Austrija, Lihtenštajn,Monako,Andora,USA,UK,Novi Zeland, Australija,...
Stvarno se ne zezam...

[Nogatrans]

Ljudi moji nemojte me pogresno svatiti,ali B2 nije neko znanje Njemackog jezika. Licno znam ljude koji su polozili B2 ali kad dodje do malo veceg razgovora nije to to. Iskreno ako zelite da funkcionisete “normalno” u Njemackoj tesko ce to biti ispod B2.

[MaroonBrigade]

Jesi ih ohrabrio

[skafiskafsnjak]

Ljudi moji nemojte me pogresno svatiti,ali B2 nije neko znanje Njemackog jezika. Licno znam ljude koji su polozili B2 ali kad dodje do malo veceg razgovora nije to to. Iskreno ako zelite da funkcionisete “normalno” u Njemackoj tesko ce to biti ispod B2.

Pa svako nauci nakon odredjenog vremena tamo...i jeste lakse nauciti kad odes. Ali sad traze da naucis prije nego odes tamo...to i jeste problem hahah.

[skafiskafsnjak]

Prima li kakva još država
Bez zeze,meni svejedno,Irska,Island,Holandija, Švedska, Norveška, Švicarska, Austrija, Lihtenštajn,Monako,Andora,USA,UK,Novi Zeland, Australija,...
Stvarno se ne zezam...

Ja bih u Swe

[valjuga]

Jesi ih ohrabrio

[Nogatrans]

Nema sta, nikad ne bi rekao nekome nemoj ici u Njemacku. Svako treba za sebe da odluci i da proba da li mu sistem taj odgovara ili. Sve je to individualno od covjeka do covjeka,nekome ove sve odgovara nekome ne. Ali hvala Bogu uvijek se moze covjek kuci vratiti. Ja samo govorim za jezik jer nekad za sam posao i ne treba ti neko znanje jezika. Dosta “nasih” imaju svoje firme i tako se moze zaposliti da ne moras beknut citav dan Njemacki. Iako nikad ne bi nikom preporucio da radi za nase ljude sa balkana. Ako vec ides ganjaj Svabu i furaj na najveci cilj moguc. Ali znaj kad izadjes sa posla moras traziti stan,pisati nekad i neku vrstu cv za potraznju stana. Onda prijave, odjave,papirologija oko vize,prijava zdravstvenog osiguranja,internet,struja..itd. Nekad moras pismeno se obratiti nekome za otkaz odredjene usluge,pa te zovnu na telefon itd. Hiljade razloga zasto je bitno sto bolje Njemacki znati. Ne traze Njemci to bas dzaba.

Uglavnom raja samo hrabro, kako kazu bez rizika nema napretka.

[skafiskafsnjak]

Samo zatucani mozgovi ne znaju pricati nakon godina tamo. Pa meni je nezamislivo to. Pa gdje god maknes, treba ti taj jezik...zar ne dosadi ruakama pokazivati i ne znam cim vise....

[Nogatrans]

Samo zatucani mozgovi ne znaju pricati nakon godina tamo. Pa meni je nezamislivo to. Pa gdje god maknes, treba ti taj jezik...zar ne dosadi ruakama pokazivati i ne znam cim vise....

Druze ljudi zive po 30 godina ovdje ne znaju sastaviti dvije recenice kako treba.

[skafiskafsnjak]

Samo zatucani mozgovi ne znaju pricati nakon godina tamo. Pa meni je nezamislivo to. Pa gdje god maknes, treba ti taj jezik...zar ne dosadi ruakama pokazivati i ne znam cim vise....

Druze ljudi zive po 30 godina ovdje ne znaju sastaviti dvije recenice kako treba.

ja sad znam dovoljno da mi ne treba niko u prodavnici, kaficu , mozda cak i doktoru ne daj Boze ...
Ne znam dobro, ali dovoljno za pocetak...svakako se bolje uci kad si tamo. A naravno, bolje uci onaj ko zeli ... ko ne zeli , voda "prevodioca" za sobom citav zivot...

[ćiribiribela]

Rekoh davno da ce novi zakon biti sranje za balkance. Ne znam je li se mijenja sta za medicinare, ali do sad se moglo sa b1. Onda ovo za 45 godina, nema sanse da medicinar dobije pocetnu platu 3700 brutto, mozda u Minhenu negdje sa visom skolom i 20+ godina radnog iskustva. I sad se otvaraju vrata svima, u bolnici gdje ja radim krenuli sa projektom za filipince...

[vjesticanametli]

ovo ce prepoloviti broj onih koji su naumili a nisu jos otisli....prvo cifra je nerealna jer nisu svi IT drugo b2 nije bas talasika al eto vidjecemo.....nek je sretno svima

[TDK-90]

Rekoh davno da ce novi zakon biti sranje za balkance.

Mislis Bosance

Eno ostalim balkancima Rumunima i Bugarima ne treba nikakvo znanje i nikakve diplome (cesto ih i nemaju...za rad u fabrikama npr.)

Odluka nema logican smisao osim da nas diskiminira i svrsta u rang sa Afrikancima i ostalim polupismenim narodima IPAK TO NISMO

[skafiskafsnjak]

Cim je receno da ce se raditi poslovi sa diplomom, odmah sam rekao da je to sranje... e sad jos ove pare i jezik, jos gore.
I jos jedna cinjenica je sranje, a to je da je ovo zakon za svakoga...a ne samo Zapadni Balkan...
Znaci, veca konkurencija.

Ja samo ne znam sta ce biti sa starim zakonom. Da li moze ici uporedo sa ovim ili se mora ukinuti

[nervoza]

Ono sto je sigurno, je da ce trebati b2 za polugodisnji boravak vezan za trazenje posla.
Mozda grijesim, ali ja nisam tako shvatio, tj, da treba b2 i za one koji imaju ugovor.

[TDK-90]

Ja samo ne znam sta ce biti sa starim zakonom. Da li moze ici uporedo sa ovim ili se mora ukinuti

Posto je vremenski vezan zakon (odredba- ne zakon ) , nece se ukidati. Taman da oni koji su predali za termin po starom pravilniku dodju na red

[skafiskafsnjak]

Ja samo ne znam sta ce biti sa starim zakonom. Da li moze ici uporedo sa ovim ili se mora ukinuti

Posto je vremenski vezan zakon (odredba- ne zakon ) , nece se ukidati. Taman da oni koji su predali za termin po starom pravilniku dodju na red

Upravo ...ev sad sam saznao, zapadnonalkanska ostaje do kraja 2020

[Derimboy]

Dali je neko u toku do kojeg su datuma dosli s dodjelom termina
Za izlazak iz BiH

[skafiskafsnjak]

25.11.2017.

[besa94]

Koliko dugo traje obrada zahtjeva za vizu

[Kejn]

Ljudi zna li iko da li je moguce vanredno studirait u Njemackoj sa ovom vizom za zapadni Balkan? Dakle raditi puno radno vrijeme i usput studirati vanredno na nekom njemackom fakultetu?

[Iggy1988]

Pozdrav
Potrebna mi je provjerena informacija, ukoliko je bio neko u slicnoj situaciji.
Moja djevojka je Bosni zavrsila tehnicki fakultet (Gradjevinski).
Nakon odradjenog pripravnickog staza u Bosni, upisla je ponovo fakultet u Austriji gdje je prvo pohadjala kurs njemckog jezika, u tom periodu je dobila ponudu za posao u struci u Njemackoj.
S obzirom da ponudjena godisnja zarada nije dovoljna za vizu EU Blau Card, interesuje nas za koju vrstu vize da aplicira u Njemackom konzulatu u Becu?
Hvala unaprijed

[hnum1]

Pozdrav
Potrebna mi je provjerena informacija, ukoliko je bio neko u slicnoj situaciji.
Moja djevojka je Bosni zavrsila tehnicki fakultet (Gradjevinski).
Nakon odradjenog pripravnickog staza u Bosni, upisla je ponovo fakultet u Austriji gdje je prvo pohadjala kurs njemckog jezika, u tom periodu je dobila ponudu za posao u struci u Njemackoj.
S obzirom da ponudjena godisnja zarada nije dovoljna za vizu EU Blau Card, interesuje nas za koju vrstu vize da aplicira u Njemackom konzulatu u Becu?
Hvala unaprijed

Za obicnu radnu vizu, ja radim na toj vizi kao inz. Isto tako kao "Berufanfänger" nisam izganjao novac za Plavu kartu. Pozz

[Pitarrr82]

Koliko dugo traje obrada zahtjeva za vizu

Kako kod koga, neko dobije za 7 dana a ja evo i to cekam skoro pa mjesec a drugi koliko vidim i duze...

[muminovic]

"Da bi Njemačka održala blagostanje, treba joj 500.000 migranata godišnje"

U SVOJOJ rodnoj Siriji, Mohammed Kassim radio je kao električar, no budući da je svoj zanat izučio neformalno, nije imao dokumente kojima bi dokazao svoje obrazovanje. Sada, u svojoj novoj domovini, ovaj 30-godišnjak prolazi kroz obuku koju nikad dosad nije imao te je pritom plaćen od strane kompanije koja mu je obećala posao, kojim bi se od izbjeglice mogao izdignuti do pripadnika njemačke srednje klase. Program koji pomaže desecima tisuća izbjeglica da ponovno stanu na noge nije osmišljen za pridošlice koji su se u Njemačkoj našli bježeći od rata, ugnjetavanja i siromaštva. Njemački sustav naukovanja dio je gospodarskog sustava s korijenima još u srednjem vijeku, piše britanski dnevni list The Independent.

Budući da je stopa nezaposlenosti najniža u posljednjih 30 godina, mladi Nijemci izgubili su interes za strukovnim obrazovanjem. Kompanije se suočavaju s nedostatkom kvalificirane radne snage, što bi u konačnici moglo poremetiti njihov rast.

"Njemačko gospodarstvo treba kvalificirane radnike"

"Imamo prave razloge, ne samo one emocionalne i humanitarne, da pomognemo i usmjerimo izbjeglice u strukovno osposobljavanje. Njemačko gospodarstvo treba kvalificirane radnike", rekao je Günter Hirth, ekonomist u Gospodarskoj komori u Hannoveru u središnjoj Njemačkoj.

O tome je li te radnike moguće pronaći u izbjegličkoj populaciji možda ovisi odgovor na dva pitanja koja trenutačno najviše muče Njemačku. Može li zemlja integrirati golem broj tražitelja azila i može li gospodarstvo nastaviti rasti unatoč starenju domaćeg stanovništva? U oba slučaja indikacije su obećavajuće, ali prerano je za konačne zaključke.

Gotovo četiri godine nakon što je njemačka kancelarka Angela Merkel odlučila otvoriti vrata svoje zemlje velikom broju tražitelja azila, značajna većina od otprilike 1,5 milijuna pridošlica i dalje je izvan tržišta rada. Mnogi pohađaju obavezne tečajeve integracije i jezika. Gotovo 200.000 ih je registrirano kao nezaposleno. Ipak, nakon što je potrošila milijarde eura na prilagodbu izbjeglica, Njemačka počinje osjećati i neke dobitke.

Broj onih koji ili rade ili prolaze kroz programe osposobljavanja za rad je u porastu te je krajem 2018. godine iznosio 400.000. Od tog broja, njih 44.000 pohađa naukovanje. Takav tempo u skladu je s onim što su mnogi stručnjaci predvidjeli, čak je i malo ispred njihovih prognoza.

"Imamo dobro mjerilo za razvoj situacije i nakon tri i pol godine na dobrom smo putu", rekao je Hirth, koji je kao model naveo integraciju izbjeglica iz bivše Jugoslavije tijekom devedesetih godina. U njihovom slučaju, oko 80 posto radno sposobnih odraslih imalo je posao u roku od osam godina.

"Njemačka očajnički treba mlade pridošlice"

Ova generacija izbjeglica, kaže Hirth, uživa beneficije činjenice da Njemačka ima "idealno ekonomsko okruženje", sa stopom nezaposlenosti ispod pet posto. Njemačka, s druge strane, ima koristi od demografskog profila pridošlica, od kojih je oko 60 posto mlađe od 25 godina. "Stari ljudi nisu pošli u izbjeglištvo, nego mladi. To je sjajno za nas", naglasio je Hirth.

S obzirom na demografske trendove domaćeg stanovništva, Njemačka očajnički treba te mlade ljude.

"Ako Njemačka želi održati svoje gospodarsko blagostanje, treba nam otprilike pola milijuna imigranata svake godine. Moramo osigurati da naše društvo ostane mlado, zato što dramatično stari", rekao je Wolfgang Kaschuba, bivši direktor Instituta za istraživanje empirijske integracije i migracija u Berlinu.

Nije bilo lako uvesti pridošlice na tržište rada. Velika većina njih nije poznavala njemački jezik, koji je poznat po tome da ga nije lako naučiti, te je bila bez radnih vještina koje su tražile njemačke kompanije. Od onih koji rade, mnogi su prihvatili slabo plaćene poslove u restoranima, skladištima ili privremene i povremene poslove.

Sigmar Walbrecht, koji vodi projekte integracije radne snage u Hanoverskom izbjegličkom vijeću, pokušava uvjeriti izbjeglice da bi im bilo bolje obučiti se za poslove s višim kvalifikacijama, čak i ako bi privremeno bili slabije plaćeni. No privlačnost brze i jednostavne zarade je jaka.

"Oni su pod pritiskom. Moraju slati novac obiteljima koje su ostale kod kuće, a možda i ljudima uz čiju su pomoć došli ovdje. Žele svoje stanove. Teško im je objasniti da bi im dugoročno bilo puno bolje prihvatiti naukovanje", kaže Walbrecht.

Njemački sustav naukovanja ili šegrtovanja vuče porijeklo još od srednjovjekovnih cehova i smatra se modelom koji se proširio cijelim svijetom. Šegrti dijele svoje vrijeme između strukovne škole i obuke na radnom mjestu, često provodeći tri godine ili više svladavajući svoju profesiju. Sponzorira ih kompanija koja ulaže u njihovu vještinu i obično ih zaposli po završetku obuke.

Svake godine program stvara stotine tisuća majstora zanata i drugih stručnjaka koji prolaze rigorozan državni ispit. Stručnjaci kažu da su ovaj sustav i njegovi strogi standardi bili ključni u pretvaranju Njemačke u industrijsku velesilu. Mnogi mladi Nijemci odlučuju se zaobići tradicionalni put prema životu srednje klase i umjesto toga gravitiraju sveučilišnim diplomama. Prošle je godine jedna trećina njemačkih kompanija rekla kako je broj slobodnih mjesta za obuku najveći u posljednjih 20 godina.

"Radi se ratu za talente. Svi žele otići na studij i zaraditi mnogo novca. Nitko ne želi raditi u proizvodnji", kaže Melanie Fleig, koja nadgleda obuku za Clarios, jednog od najvećih svjetskih proizvođača baterija za vozila.

"Od izbjeglice do njemačkog inženjera"

Ali Alan Ramadan želi raditi u proizvodnji. Ovaj 32-godišnji izbjeglica iz Sirije svakog dana u 6:45 dolazi u proizvodni pogon u Hannoveru i uči zavarivati, lemiti i bušiti.

"Kod kuće sam volio sam popravljati stvari. To mi je bio hobi pa sam pomislio da bih to mogao pretvoriti u zanimanje", kaže Ramadan, koji je Siriju napustio zbog rata. Pokazao je toliko entuzijazma da je usmjeren u program koji uključuje još nekoliko godina obuke te bolje plaćeni posao kad završi.

"Od izbjeglice do njemačkog inženjera. To je cilj", kaže Fleig.

Ramadan, koji radi kao dobrovoljni vatrogasac u Hannoveru kad ne usavršava jedan od pet jezika koje govori ili kad ne uči matematiku ili fiziku online, priznaje da se izdvaja među izbjeglicama.

Mnoge neznanje njemačkog jezika sprečava da se posvete naukovanju. Konverzacijski njemački nije dovoljan. Potrebno je vladati tehničkim jezikom koji je specifičan za pojedina zanimanja.

"Mnogi žele ući u program, ali jezik je jako težak", kaže Ramadan.

Među drugim je faktorima koji ograničavaju sudjelovanje u obuci mogućnost da tražitelj azila bude deportiran. Malo je kompanija koje su spremne investirati u radnika koji je tek zatražio izbjeglički status i može biti odbijen. Njemačka je vlada poduzela određene korake kako bi ublažila tu zabrinutost pa je uvedeno takozvano pravilo 3-plus-2. Tražitelji azila kojima je odbijen zahtjev mogu ostati na obuci tri godine i potom raditi još najmanje dvije godine bez brige da će biti deportirani. Osim toga, dokumentirane vještine i radni staž mogu biti prednost kad ponovno zatraže dozvolu boravka.

U tehničkoj školi u hanoverskom predgrađu Garbsen 19-godišnji Sheraz Chaudry nada se da će status električarskog šegrta biti dovoljan da bi ostao u Njemačkoj. Njegove su usluge itekako tražene; manjak električara u Njemačkoj toliko je velik da klijenti čekaju tjednima kako bi došli do njih. U nešto manje od četiri godine otkako je došao iz rodnog Pakistana Chaudry je tečno naučio njemački, stekao njemačke prijatelje te je s kolegom Kassimom postao uzoran učenik kod njemačkog električara instruktora.

"Primjećujem njihovu žeđ za znanjem, a u ovim zanimanjima trebamo upravo to", kaže Harald Kühn, 59-godišnjak koji je kao električar radio po cijeloj Europi, a nakon što je prije nekoliko desetljeća i sam završio njemački program naukovanja.