Forum Klix.ba

Jedno od najstarijih mezarja sačuvano je na Stupu (vidi se tramvaj "vašingtonac" u pozadini), sa nišanima koji predstavljaju prijelaz iz stećaka.

Staro kršćansko groblje na Carini spominje se po prvi puta u turskim dokumentima iz 1462. Tu su sahranjivani i katolici i pravoslavni sve do 1882., kada je zatvoreno.

Pogled sa Vijećnice na Čaršiju, 1960te.

Dervencanka1939 wrote: ↑12/12/2023 19:21 Staro kršćansko groblje na Carini spominje se po prvi puta u turskim dokumentima iz 1462. Tu su sahranjivani i katolici i pravoslavni sve do 1882., kada je zatvoreno.

ima li vise podataka o tom groblju i lokaciji istog?

google kaze da je to bilo negdje na podrucju marindvora/ sirem podrucju hiseta do zemaljskog muzeja

Tvrtko II Kotromanić wrote: ↑12/12/2023 23:58

Dervencanka1939 wrote: ↑12/12/2023 19:21 Staro kršćansko groblje na Carini spominje se po prvi puta u turskim dokumentima iz 1462. Tu su sahranjivani i katolici i pravoslavni sve do 1882., kada je zatvoreno.

ima li vise podataka o tom groblju i lokaciji istog?

google kaze da je to bilo negdje na podrucju marindvora/ sirem podrucju hiseta do zemaljskog muzeja

Izgleda da jeste. Pogledao sam sajt Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, nema da je proglašeno spomenikom (kontao sam da je, ako ova kapela još stoji, moglo biti). Ali sam naišao na rad Jele Božić (ona mi je bila asistent na predmetu "Razvoj arhitekture" kod prof. Madžide Bećirbegović prije rata, pa je uz rat malo "otišla u četnike" i danas predaje u Banjoj Luci). Groblje ekshumirano 1939. Izgleda da se vidi na starim planovima gradova iz austrougarskog i starojugoslavenskog preioda.

https://www.iib.ac.rs/istorijskicasopis/IC2170515B.html

https://www.iib.ac.rs/istorijskicasopis ... 70515B.pdf

Ta "carina" se nazivala tradicionalno "malta", odatle i naziv sarajevskog naselja Dolac malta, a malti je bilo još. Jedna se nalazila i na Jezeru kod današnje okretnice trolejbusa, na mjestu zgrade gdje je sad mesnica.

Jevrejsko groblje, 1960te

Groblje Lav, ili kako je ranije nazivano "partizansko groblje" (iako je na njemu bilo i grobova iz austrougarskog perioda, a na mjestu gdje su građeni Arhitektonski i Građevinski fakultet, i instituti te studentska poliklinika, bilo je i njemačkih grobova iz II svjetskog rata).

Novo gradsko groblje Bare odmah po otvaranju 1966. Njegovim otvaranjem zabranjeno je ukopavanje na starim gradskim grobljima.
Projekt Smiljana Kljajića i Juraja Neidhardta.

Eeeeeeeeeeee---bezbroj puta se na slicurama i ligurama niz Alfakovac talizo--još kad poledi iskre frcaju ispod ligura u kucu se ulazilo u mrkli mrak sav promrzo i nikad prehlade

Dobrih slika na fejs stranici Sarajevo nekad i sad

Alipašina, 1960te.

Austro-Ugarska je propisala fes kao službenu kapu za policajce u Sarajevu, kako je i bilo "landesüblich" i prije. Ovdje je jedan policajac na konju u Ćemaluši, današnjoj Titovoj, prije proširenja i gradnje tramvajske pruge. U pozadini se već vidi zgrada Landesbanke gdje je danas "vječna vatra".

Dolazak prvih automobila u Bosnu i Hercegovinu vezan je za utrku koja se vozila od Pariza do Beča 1902. godine. Jedan dio sudionika odlučio je produžiti do Sarajeva. Automobili su 7. jula 1902. godine stigli na granicu i preko Bosanske Gradiške se uputili prema Jajcu, gdje su prenoćili, a sutradan krenuli prema Sarajevu. “Sarajevski list” je građane obavijestio o dolasku automobila, te naveo kako će ovo biti “neobično zanimljiv prizor”. Dana 9. jula 1902. godine prvi francuski automobili su stigli u Sarajevo, kojim su se kretali dva dana, nakon čega su se uputili prema Mostaru. U svom tekstu “Sarajevski list” navodi i prvu nesreću koja se desila na putu prema Sarajevu, šest kilometara od Jajca kada se jedan automobil survao u provaliju, nakon čega je teške povrede zadobio vozač. Nakon ovog događaja novi spomen automobila imamo 1905. godine, kada je krajem januara kapetan Wolf iz Beča došao u Sarajevo da okuša poštanski saobraćaj u BiH. To se pokazalo veoma uspješnim, tako da je od 1. juna 1905. godine uveden i prvi automobilski prijevoz pošte i putnika na relaciji Bihać – Novi i Bihać – Bosanski Petrovac. Ovo je ujedno prva primjena automobila u BiH i početak korištenja automobila u državnim i privatnim poslovima. Prema evidenciji 1913. godine je u Sarajevu bilo 80 automobila, a 1933. godine 237.

Tvrtko II Kotromanić wrote: ↑12/12/2023 23:58

Dervencanka1939 wrote: ↑12/12/2023 19:21 Staro kršćansko groblje na Carini spominje se po prvi puta u turskim dokumentima iz 1462. Tu su sahranjivani i katolici i pravoslavni sve do 1882., kada je zatvoreno.

ima li vise podataka o tom groblju i lokaciji istog?

google kaze da je to bilo negdje na podrucju marindvora/ sirem podrucju hiseta do zemaljskog muzeja

U stvari gdje su kasnije sagrađeni neboder Republičkih organa uprave, današnjih Zajedničkih institucija, i zgrada Skupštine BiH. Na karti "Alter gr. or.Friedhof" (staro grčko pravoslavno groblje). Ispred groblja prema ulici "Localbahnhof" (Željeznička stanica za lokalne vozove).



I na jednom još starijem planu grada - "kršćansko groblje" (Chrislicher Friedhof).

Dervencanka1939 wrote: ↑13/12/2023 09:40
U stvari gdje su kasnije sagrađeni neboder Republičkih organa uprave, današnjih Zajedničkih institucija, i zgrada Skupštine BiH. Na karti "Alter gr. or.Friedhof" (staro grčko pravoslavno groblje). Ispred groblja prema ulici "Localbahnhof" (Željeznička stanica za lokalne vozove).

Nadgrobni spomenici sa ovog groblja su ugradjeni u zidove kapele vidovdanskih junaka na ciglanama i kao na taj nacin su "spaseni".

Evo jedna moja slicica:

@Dervencanka1939 svaka čast na fotografijama i tekstovima