Dio iz knjige koju upravo citam a tice se teme o razlicitim budistickim pravcima.
Pitanje: Da li možete da nam kažete nešto o različitim pravcima u budizmu?
Odgovor: U svom najvećem usponu, budizam se proširio od Mongolije do Maldivskih ostrva, od Balka na severu Avganistana do Balija, pa je trebalo da se uklopi u mnogo različitih kultura. Dalje, opstao je mnogo vekova i trebalo ga je prilagođavati kako se socijalni i intelektualni život razvijao. Kao posledica toga, iako je suština Dhamme ostala ista, njen spoljni oblik se znatno promenio. Danas imamo tri glavna pravca u budizmu – theravada, mahayana i vađrajana.
Pitanje: Šta je theravada?
Odgovor: Ime theravada znači “učenje starih” i bazirano je uglavnom na pali Tipitaki, najstarijem i najkompletnijem zapisu Budinog učenja. Theravada je konzervativniji oblik budizma, čiji su nosioci monasi, i koji stavlja naglasak na osnove Dhamme i teži jednostavnijem i umerenijem pristupu. Theravada se danas uglavnom praktikuje u Šri Lanki, Burmi, Tajlandu, Laosu i Kambodži.
Pitanje: Šta je mahayana budizam?
Odgovor: Otprilike do prvog veka pre nove ere neki od iskaza Budinog učenja su dublje istraženi. Takođe, društvo se razvijalo i to je zahtevalo novije i relevantnije tumačenje učenja. Mnogo škola je izraslo iz ovih novih razvoja i tumačenja i one su dobile zajednički naziv mahayana, što znači “veliki put”, zato što su tvrdile da su relevantne za svakoga, a ne samo za monahe i monahinje koji su odbacili svetovni život. Mahajana je vremenom postala preovlađujući oblik budizma u Indiji i danas se praktikuje u Kini, Koreji, Tajvanu, Vijetnamu i Japanu. Neki sledbenici theravade tvrde da je mahayana izvitopereno Budino učenje. Sledbenici mahayane, međutim, ukazuju na to da je Buda prihvatao promenu kao jednu od najfundamentalnijih istina, te da njihova interpretacija budizma nije ništa veća deformacija Dhamme nego što je hrast deformacija žira.
Pitanje: Često se srećem sa pojmom “hinajana”. Šta ovaj pojam znači?
Odgovor: Dok se mahayaha razvijala, htela je da bude raspoznatljiva od starijih škola budizma, pa se nazvala mahayana, “veliki put”. Na osnovu toga je starije škole nazvala hinajana, što znači “mali put”. Prema tome, hinajana je u neku ruku sektaški naziv koji mahayanisti daju theravadinima.
Pitanje: Šta je to vađrajana?
Odgovor: Ovaj pravac budizma se pojavio u Indiji u šestom i sedmom veku nove ere. U to vreme je hinduizam doživljavao veliki preporod u Indiji. Kao posledica toga, neki budisti su bili pod uticajem nekih oblika hinduističke prakse, specijalno služenja božanstvima i upotrebe složenih rituala. U jedanaestom veku je vađrajana postala sasvim ustaljena na Tibetu, gde je prolazila kroz dalji razvoj. Sama reč vađrajana znači “dijamantski put” i odnosi se na navodno “nesalomivu” logiku koju vađrajanisti koriste da opravdaju i odbrane neke od svojih ideja. Vađrajana se više oslanja na tantričku literaturu nego na tradicionalne budističke spise, pa je zbog toga takođe poznata i pod imenom tantrajana. Vađrajana danas preovlađuje u Mongoliji, Tibetu, Ladaku, Nepalu, Butanu i među Tibetancima koji žive u Indiji.
Pitanje: Ovo sve može biti veoma zbunjujuće. Ukoliko želim da praktikujem budizam, kako mogu da izaberem koji pravac da sledim?
Odgovor: Verovatno bismo to mogli da uporedimo sa rekom. Ukoliko odete na izvor reke, a zatim na njeno ušće, verovatno će vam reka na ova dva mesta izgledati potpuno različito. Ali, ako biste pratili reku od njenog izvora kako krivuda na svom putu kroz brda i doline, preko vodopada, pored brojnih malih pritoka, vremenom biste stigli do ušća i shvatili zašto ušće izgleda tako različito od izvora. Ukoliko želite da studirate budizam, krenite od najstarijih osnovnih učenja – četiri plemenite istine, plemeniti osmostruki put, život istorijskog Bude i tako dalje. Potom izučavajte kako su i zašto ova učenja dalje evoluirala, a zatim se fokusirajte na pristup budizmu koji vam najviše odgovara. Tada će vam biti nemoguće da kažete da je izvor reke inferioran u odnosu na ušće, niti da kažete da je ušće izobličenje izvora.
(preuzeto sa
http://yu-budizam.com)