http://www.avaz.ba/clanak/203764/burzic ... -drugacije
Glavna tužiteljica Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu
BURZIĆ: U Tužilaštvu KS postoje 134.000 neriješenih predmeta, policija će morati raditi drugačije
U Tužilaštvu Kantona Sarajevo, prema riječima Dalide Burzić, glavne tužiteljice, postoje 134.000 predmeta u kojima počinilac nije poznat, takozvani KTN predmeti. Pokrenute akcije - To su predmeti koje je policija dostavljala Tužilaštvu iako počinioci tih krivičnih djela nisu bili poznati. To je oduvijek bilo tako i taj dio nikada nije bio drugačije uređen. Ako pođemo od toga da je policija ta koja pronalazi počinioce krivičnih djela, onda vidite da tu imamo problem. Naime, tužilac krivično goni osobe koje su počinile krivično djelo i radi na otkrivanju počinilaca (ali na drugačiji način od policije), a mi od policije dobijemo predmete po nepoznatom izvršiocu. Policija, pak, te predmete vodi kod sebe kao završene. Godinama se na tim predmetima u ovom tužilaštvu nije radilo, godinama su se ti predmeti gomilali. Neki od njih su se završavali tako što su se spajali na neki predmet po poznatom izvršiocu ako se vidi da pri izvršenju ima neke sličnosti, da se može raditi i spojiti. No, mnogo je predmeta poput udarenih auta, ukradenih kastofona, ukradenih mobitela... za koje počinioci nikada nisu pronađeni niti ima dokaza ko su počinioci. I to su sve predmeti koji dolaze u tužilaštva - pojasnila je Burzić.
No, prema riječima glavne tužiteljice, s obzirom na broj stanovnika u Kantonu Sarajevo i na to da se takvi predmeti godinama nisu radili, dostignuta je cifra od 134.000 KTN predmeta. -
To je jedan balast i teret na našim leđima, koji se mora završiti. Mi te predmete moramo završiti tužilačkom odlukom. Obično se oni završavaju kada uđu u zastaru ako nije pronađen izvršilac tog krivičnog djela. Dakle, da budem preciznija o kojim je predmetima ovdje riječ. Građaninu neko ukrade kasetofon iz auta, on ode u policiju i to prijavi, da izjavu i policija to pošalje Tužilaštvu po nepoznatom počiniocu i za njih je taj predmet završen.
Eh, to su ti predmeti koji su se nagomilavali kod nas godinama - kazala je glavna tužiteljica. Prema njenim riječima, nakon što je krajem decembra prošle godine preuzela funkciju glavne tužiteljice, u Tužilaštvu Kantona Sarajevo pokrenuto je niz akcija radi smanjivanja broja predmeta kako bi se posvetili predmetima težih krivičnih djela pa je započeta i ova akcija. - S obzirom na to da mi to radimo kao akciju, odlučili smo da prvo uradimo predmete koji su ušli u zastaru. Mi smo, prema zakonu, dužni da, kada nastupi zastara, obavijestimo i policiju i oštećenog.
Sada se građanima dešava da, nakon deset ili 11 godina, dobiju obavijest o tom predmetu, i to kada su građani već zaboravili da su uopće nešto prijavili. Te su obavijesti vrlo šture. Želim da građani znaju da su to predmeti gdje se nikada nije pronašao izvršilac krivičnog djela, a koji više ne mogu da se rade, jer je nastupila zastara. Mi sada prvo rješavamo te predmete. S obzirom na broj predmeta i da na njima nije rađeno godinama, to će biti elementarna nepogoda u Kantonu Sarajevo. Građani koji su nekad prijavljivali ta djela, moraju znati da su ti predmeti, iako počinilac nije pronađen, dolazili u Tužilaštvo. Ta oblast nije sistemski uređena. Te predmete policija ne bi trebala tako lako dostavljati Tužilaštvu, a pogotovo za djela za koja je propisana kazna do pet godina - kaže Burzić. Naravno, druga je stvar kada je riječ o teškim krivičnim djelima po nepoznatom izvršiocu, a gdje Tužilaštvo, zajedno sa policijom, radi na pronalasku izvršioca krivičnog djela.
Rad policije Naime, prema riječima glavne tužiteljice, za krivična djela za koja je propisana kazna zatvora do pet godina, policija ima ovlaštenja da preduzima sve radnje bez saglasnosti tužioca, dužni su samo obavijestiti tužioca o radnjama koje su poduzeli. - Znači, kada je prijavljeno djelo po nepoznatom počiniocu za krivično djelo do pet godina, policija ima odriješene ruke da radi i traga za tim počiniocem bez saglasnosti tužioca. To do sada nije rađeno. Ja ću pokušati da i to riješimo. No, to je sistemsko pitanje koje se treba riješiti kod svih tužilaštava. U Kantonu Sarajevo to je veoma naglašeno zbog broja stanovnika i zbog broja prijava. Građani moraju biti svjesni da to nije stvar nerada Tužilaštva, odnosno jeste u dijelu što nisu dobili tužilačku odluku, a sada će dobiti - pojasnila je Burzić.
S obzirom na to da policija ima ovlasti da rješava krivična djela za koja je kazna propisana do pet godina i kada bi to i radili, tužioci bi imali mnogo više vremena da se posvete težim krivičnim djelima, za koja je predviđena strožija kazna. - Od tih spisa, za koje policija ima ovlasti da ih radi, a ne radi, u Tužilaštvu je zagušenje. Dovoljna vam je ova cifra 134.000. Da mjesečno radimo po 4.000 samo tih predmeta, da ne radimo ništa drugo, zamislite koliko bi nam godina trebalo. No, ti se predmeti nisu radili i oni su stajali. Neki se, zaista, nisu mogli raditi, ali neke policija nije radila iako je mogla, jer se, jednostavno, išlo linijom manjeg otpora.
Moj plan je da se to pročisti, da se uradi trijaža tih spisa i da svi ti predmeti koji su ušli u zastaru, jer se počinilac krivičnog djela nikada nije pronašao, završe, a onda da se organizira posao tako da policija ne dostavlja Tužilaštvu krivična djela za koja je predviđena kazna do pet godina, jer može da ih radi sama. To ću ja, kao glavni tužilac Kantona Sarajevo, da uradim - kazala je na kraju razgovora Dalida Burzić, glavna tužiteljica Tužilaštva Kantona Sarajevo.
Ljudi su rizikovali i svoj zivot, ne zbog banke i njenih para nego su radili ono za sto su placeni. Koliko to rade dobro ili ne, nije moje da sudim, ali uvijek je lakse pametovati a kad treba reagovati u tramvaju dok nekoga zlostavljaju svi imaju preca posla.
Udahni malo, saberi se, procitaj sta pises, pa se vrati.
Jašta je. Ko i moja Xsara 
