Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
black wrote: ↑07/02/2025 10:16
kako to u proizvodnji ide, jel po principu 'jedna vreca za mog Bakira' ...jel imaju npr dvije linije nutele, ili dvije/vise fabrika ...
U jednoj tvornici se radi jedna receptura u drugoj druga. Nama obično dolaze proizvodi namjenjeni za jugistočnu Europu.
Proizvod se pokušava prilagoditi kupcu. Ako Bosanac jede baklavu u kojoj ima kg šećera onda normalno da će Bosancu poslati slađu.
A iskreno meni je nutela koja se prodaje u BiH bolja od one koja se prodaje u Njemačkoj. Ova kod nas je kremastija.
black wrote: ↑07/02/2025 10:16
kako to u proizvodnji ide, jel po principu 'jedna vreca za mog Bakira' ...jel imaju npr dvije linije nutele, ili dvije/vise fabrika ...
Jednostavno. Danas se prozivodi za ove, sutra za one. Nema potrebe za dvije ili vise linija, samo se mijesaju drugaciji sastojci za odredjeno trziste.
Bolan to se pobije ispred dijasporskih autobusa za njemacku Nutelu, Ariel i Niveu.
nemoj tako, "njemačka" Nutella ima 49% šećera, a "naša" 50%. Ova ovdje je zbog toga automatski smeće i treba koštati cenkija niže
Sjedimo mi tako na kafi u nicaZe real madrid, neka je sira ekipa ne znam sve ljude, elem pokrenu se ova tema, kad lik mrtav hladan izjavi da "ima štelu kod Kantićevog vozača" da mu istovari Nutele i Ariel iz Njemačke pred kućom.
Gledam i ne vjerujem sta frajer prica.
black wrote: ↑07/02/2025 10:16
kako to u proizvodnji ide, jel po principu 'jedna vreca za mog Bakira' ...jel imaju npr dvije linije nutele, ili dvije/vise fabrika ...
Jednostavno. Danas se prozivodi za ove, sutra za one. Nema potrebe za dvije ili vise linija, samo se mijesaju drugaciji sastojci za odredjeno trziste.
nemoj tako, "njemačka" Nutella ima 49% šećera, a "naša" 50%. Ova ovdje je zbog toga automatski smeće i treba koštati cenkija niže
Sjedimo mi tako na kafi u nicaZe real madrid, neka je sira ekipa ne znam sve ljude, elem pokrenu se ova tema, kad lik mrtav hladan izjavi da "ima štelu kod Kantićevog vozača" da mu istovari Nutele i Ariel iz Njemačke pred kućom.
Gledam i ne vjerujem sta frajer prica.
Tushili su ti vozaci i neku Nutoku
Ovo je bilo nekad 2018/19 prije kovida sigurno
istu sam priču čuo ali s tunjevinama rio mare
Rio Mare tunjevina je nedavno testirana na zivu, i ispalo je da u njoj ima najvise zive od svih koncervi tune. A najskuplja.... Ovo mi rece jedan doktor.
Dozer wrote: ↑07/02/2025 10:23
Jednostavno. Danas se prozivodi za ove, sutra za one. Nema potrebe za dvije ili vise linija, samo se mijesaju drugaciji sastojci za odredjeno trziste.
I sta ako pogresna serija zavrsi u Njemackoj?
Nece, ne brini.
Vidi se da nikad nisi imao nikakvog doticaja sa proizvodnjom bilo cega.
Drag si mi stvarno ali je tako.
Vidi se da nikad nisi imao nikakvog doticaja sa proizvodnjom bilo cega.
Drag si mi stvarno ali je tako.
Da se proizvodi kod nas, pa i nekako, ali tesko da ce se to desiti negdje u EU. Postoji mogucnost, logicno, ali je sigurno risk management tu da to kontrolise maksimalno.
black wrote: ↑07/02/2025 10:16
kako to u proizvodnji ide, jel po principu 'jedna vreca za mog Bakira' ...jel imaju npr dvije linije nutele, ili dvije/vise fabrika ...
Ide tako što imaš fabriku u Italiji i fabriku u Slovačkoj. Iz Italije ide za države prvog reda, iz Slovačke za države drugog reda.
Vidi se da nikad nisi imao nikakvog doticaja sa proizvodnjom bilo cega.
Drag si mi stvarno ali je tako.
Da se proizvodi kod nas, pa i nekako, ali tesko da ce se to desiti negdje u EU. Postoji mogucnost, logicno, ali je sigurno risk management tu da to kontrolise maksimalno.
Vidi se da nikad nisi imao nikakvog doticaja sa proizvodnjom bilo cega.
Drag si mi stvarno ali je tako.
Da se proizvodi kod nas, pa i nekako, ali tesko da ce se to desiti negdje u EU. Postoji mogucnost, logicno, ali je sigurno risk management tu da to kontrolise maksimalno.
Vjeruj da nisi svjestan koliko grijesis.
Pa danas sve rade kompjuteri. Ljudski faktor u fabrikama hrane je sveden na ubacivanje sastojaka i sortiranje gotovog proizvoda. Sve izmedju rade masine pod kontrolom kompjutera. Koliki duduk mora biti onaj sto viljuskarom razvozi palete po skladistu, pa da fuli prostor oznacen sa, recimo, "BiH"?
Jbg, kako se nikad ne zajebu pa u BiH posalju ono za Njemacku?
black wrote: ↑07/02/2025 10:16
kako to u proizvodnji ide, jel po principu 'jedna vreca za mog Bakira' ...jel imaju npr dvije linije nutele, ili dvije/vise fabrika ...
Ide tako što imaš fabriku u Italiji i fabriku u Slovačkoj. Iz Italije ide za države prvog reda, iz Slovačke za države drugog reda.
black wrote: ↑07/02/2025 10:16
kako to u proizvodnji ide, jel po principu 'jedna vreca za mog Bakira' ...jel imaju npr dvije linije nutele, ili dvije/vise fabrika ...
Ide tako što imaš fabriku u Italiji i fabriku u Slovačkoj. Iz Italije ide za države prvog reda, iz Slovačke za države drugog reda.
black wrote: ↑07/02/2025 10:16
kako to u proizvodnji ide, jel po principu 'jedna vreca za mog Bakira' ...jel imaju npr dvije linije nutele, ili dvije/vise fabrika ...
Ide tako što imaš fabriku u Italiji i fabriku u Slovačkoj. Iz Italije ide za države prvog reda, iz Slovačke za države drugog reda.
Obrazloženje
Nekoliko istraživanja provedenih u različitim državama članicama pokazalo je da neki proizvodi na jedinstvenom tržištu EU-a, ovisno o zemlji u kojoj su kupljeni, imaju jasno drugačiji sastav u pogledu recepture, upotrijebljene osnovne sirovine ili njezinog omjera u proizvodu, unatoč tomu što su ime brenda, dizajn pakiranja i marketing naizgled jednaki. Štoviše, ne može se isključiti mogućnost da se ti rezultati dvojne kvalitete proizvoda ne odnose samo na hranu i piće, već i na robu široke potrošnje poput deterdženata i higijenskih potrepština.
Prema pravnoj studiji koju su proveli stručnjaci Pravnog fakulteta Sveučilišta Palackého u Olomoucu, pitanje dvojne kvalitete u različitim državama članicama ili različitim regionalnim i lokalnim tržištima očituje se u sljedećim praksama:
• proizvođač na tržište plasira proizvode različitih okusa i sastava, odnosno proizvode s različitim glavnim sastojcima, ali s istim ili sličnim, (za potrošača) nerazlučivim izgledom pakiranja,
• proizvođač na tržište plasira proizvode različite kvalitete, ali s istim ili sličnim, (za potrošača) nerazlučivim izgledom pakiranja,
• proizvođač na tržište plasira proizvode različite težine, ali s istim ili sličnim, (za potrošača) nerazlučivim izgledom pakiranja,
• prilikom plasiranja novog proizvoda na određeno tržište, proizvođač upotrebljava proizvod bolje kvalitete (npr. veća količina mesa ili bolja kvaliteta sastojaka u proizvodu) kako bi privukao pažnju potrošača i „naučio” potrošača da kupi/prihvati proizvod; međutim, nakon određenog vremena, nastane „promjena u receptu” bez ikakve vidljive promjene u pakiranju proizvoda, osim njegova sastava napisanog malim slovima na poleđini pakiranja.
Proizvođač provodi sve navedene prakse, a da pritom ne ukaže potrošaču jasno, nedvosmisleno, transparentno i bez zavaravanja da je proizvod zamijenjen proizvodom različitog sastava, težine, kvalitete ili drugog povezanog obilježja.
Stoga, potrošač jedne zemlje, koji boravi na teritoriju druge, dolazi u situaciju da ne može biti siguran u to da proizvod čija obilježja poznaje iz svoje matične zemlje odgovara proizvodu koji kupuje u zemlji u kojoj trenutno boravi.
Stajalište izvjestiteljice
Izvjestiteljica je počela pomno pratiti pitanje dvojne kvalitete 2011. godine nakon što je istraživanje, koje je provela Udruga za zaštitu potrošača Republike Slovačke, pokazalo da se sastav šest brendiranih prehrambenih proizvoda i njihove cijene znatno razlikuju među sedam država članica EU-a. Nakon objave istraživanja izvjestiteljica se prvi put obratila Komisiji s pitanjem smatra li Komisija da je dvojna kvaliteta problem koji utječe na funkcioniranje jedinstvenog tržišta i zaštitu potrošača.
Izvjestiteljica je 2015. godine bila suorganizator istraživanja Sveučilišta kemijske tehnologije u Pragu koje je usporedilo kvalitativna obilježja 24 proizvoda s maloprodajnog tržišta Češke i Njemačke s ciljem procjene njihove sukladnosti. Znatne razlike otkrivene su u jednoj trećini uzoraka (na primjer, glavni sastojak jednog od proizvoda prodanog u Češkoj Republici bilo je strojno okošteno meso peradi, dok je na njemačkom tržištu, taj proizvod sadržavao svinjsko meso). Istraživanjem se također dovela u pitanje važnost često korištenih argumenata o različitim okusima i cjenovnim preferencijama u različitim zemljama, zbog toga što su cijene ispitanih proizvoda bile gotovo nepromijenjene i prema certificiranoj procjeni senzornog ocjenjivanja, proizvodi i njihov okus nisu odgovarali tržištima kojima su se trebali prilagoditi.
Namjera izvjestiteljice nipošto nije unificirati proizvode na jedinstvenom tržištu, zahtijevati od proizvođača da promijene sastav svojih proizvoda ili odrediti točan sastav pojedinih proizvoda. Štoviše, izvjestiteljica je također svjesna da na konačni sastav proizvoda mogu utjecati objektivni čimbenici.
Međutim, izvjestiteljica je uvjerena da bi načelo jednakog pristupa visokokvalitetnoj robi na jedinstvenom tržištu bez diskriminacije trebalo biti istinsko pravo svih Europskih građana. U suprotnom, temelj funkcioniranja jedinstvenog tržišta i povjerenje potrošača u jedinstveno tržište mogli bi biti ozbiljno narušeni.
Izvjestiteljica pozdravlja nedavne inicijative za rješavanje tog pitanja koje je najavila Komisija, osobito njenu predanost izradi zajedničkih metodologija ispitivanja na europskoj razini. S obzirom na činjenicu da je dvojna kvaliteta proizvoda povezana s funkcioniranjem jedinstvenog tržišta, jasno je da je potrebno prikupljati podatke na razini Europe i odrediti zajednički pristup. To je razlog zbog kojeg je izvjestiteljica već 2013. godine Rezolucijom Europskog parlamenta o novom planu za europsku politiku zaštite potrošača predložila da Komisija provede temeljitu istragu o pitanju dvojne kvalitete kako bi se procijenilo postoji li potreba za prilagodbom postojećeg zakonodavstva Unije.
Izvjestiteljica naglašava da bi potrošač trebao biti jasno i transparentno obaviješten da je proizvod koji je kupio ili koji prepoznaje iz druge države članice drugačiji kako bi se izbjeglo zavaravanje potrošača i njegovog ukupnog dojma o kupljenom proizvodu. Također je važno da se poveća osviještenost potrošača o proizvodima, njihovim obilježjima i sastavu.
Prema mišljenju izvjestiteljice, prodaja proizvoda koji potrošač lako percipira kao identičan proizvodu koji se prodaje u drugim dijelovima EU, ali koji je namjerno drugačijeg sastava nepoštena je praksa i stoga bi trebala biti neprihvatljiva. Izvjestiteljica stoga vjeruje da je dodavanje dodatnog oblika nepoštene poslovne prakse na popis u Prilogu I. Direktivi o nepoštenoj poslovnoj praksi najučinkovitiji način za rješavanje očitih slučajeva dvojne kvalitete u čitavoj Europskoj uniji.