Maxxtro wrote:Zbog cega? Koliko hiljada otprilike? Je li i stotine dovoljno? Ako nije, zasto nije? Kojim kvantitativnim metodama si dosao do ove brojke? Ili je ovo ofrljoke? Ako je to tvoj osjecaj, zasto bi se iko drugi trebao osloniti na njega, kada nije nicim potkrijepljen?Smrcak15 wrote: na hiljade primjera
Tipa...? Vec si u startu pao.Smrcak15 wrote:tipadefinisi' brojcane poveznice'!
365 puta dan--korespondira 365 cijelih obrtaja zemlje oko svoje ose tokom jednog kruzenja oko sunca, sto je 365 cijelih dana tokom jedne solarne godine.
12 puta mjesec- 12 mjeseci u jednoj godini.
pa antonimi
andjeli-sejtani 88 puta
ovaj svijet-buduci svijet 115 puta
musko-zensko 24 puta
vjerovanje-nevjerovanje 25 puta
rijeci koje imaju poveznice
opijati se- vino 6 puta
prijestolje-kraljevstvo 20 puta
pa onda kromozomi zivotinja u broju slova
simetrije izmedju broja ajeta i sura
kodiranje osobina zeljeza sa velikim ciframa, 5100km dubina gdje se nalazi tvrda zeljzna jezgra, pa onda tacka toljenja 1538 stepeni, pa onda tacka kljucanja 2862 stepeni itd
pa onda nagovjestaji buducih dogadjaja.
pa ajeti koji imitiraju orkuzenje.
Prstenaste konstrukcije sura i ajeta.
i mnogo toga jos da ne nabrajam dalje
Smrle: A, B i C su ociti primjeri za D!
Neko normalan: Ok, de definisi prvo D pa da vidimo je li A, B i C zadovoljavaju kriterije.
Smrle: Pa D ti je ono tipa A, B, C itd. da ne nabrajam dalje
Je li ima mozda nesto od ovoga sto nisi stigao nabrojat, a sto jos nisi nasao u Kur'anu? Ili je ovaj logicki krug zatvoren?![]()
Ako ima, sta sve jos? Zasto to a ne nesto drugo?
Dalje, moras biti precizniji u definisanju ovih pojedinacnih poveznica. Kazes recimo nagovjestaj buducih dogadjaja. Sta se smatra nagovjestajem? Bilo kakva kombinacija brojeva koji imaju bilo kakve veze sa tim nekim buducim dogadjajima? Kakve kombinacije i koje veze? Moze ovo malo konkretnije?
Nije nista od ovoga pretjerana pedantnost, ovo su fakat sve validna pitanja na koja se mora odgovoriti da bi uopce mogli pricati o nekoj vrsti dokaza. S druge strane, fascinantno je vidjeti sta jedan analfabet smatra naucno potkrijepljenim dokazom, kako zamislja da naucnici dokazuju stvari, kakvi su standardi i metode kojih se pridrzavaju.
Kolika knjiga, ili je velicina nebitna? Je li velicina knjige u zavisnosti sa onim brojem primjera gore? Kojoj zavisnosti?Smrcak15 wrote:jedan knjiga a ne vise knjiga, znaci razlika je raditi uzorak na samo jednu knjigu i na 100 knjiga, statisticki veca je vjerovatnoca da nesto potrefis u 100 knjiga nego samo u 1 knjizi.Definisi 'uzak prostor'
zato kazem uzak prostor, gdje su akumulirane brojcane poveznice i to sa velikim ciframa.
Veliki brojevi, iliti brojevi sa puno cifara. Nauci razliku izmedju cifre i broja. Djeca u osnovnoj je vec znaju.Smrcak15 wrote:cifre sa vise hiljadaDefinisi 'velike cifre'
naprimjer na jednoj strani 6236 na drugoj strani isto tako 6236
na jednoj strani 6555 na drugoj 6555.
itd
ili ovo za zeljezo 5100, 1538 , 2862 itd
Zanemaricu na trenutak da je ova definicija besmislena. Zbog cega ovo implicira da se radi o namjernom dizajnu, a da je nemoguce da je slucajnost u pitanju? Kako se dokazuje namjera?Smrcak15 wrote:Kratka formula sta je slucajnost a sta namjerni dizajn
Informacija (Produkt) > informacija(dijelovi)
eh sad idem na veci nivo, kad ti kazem DAN
to je manja informacija nego kad ti spomene dan 365 puta, , jer ako ti samo kazem rijec DAN, ti ces kontati, sta dan, je li ovaj dan, koji dan, o kojem danu pricas itd??
ali kada kazem 365 dana, to je veca informacija nego jedna rijec Dan, samim tim spominjanje rijeci Dan 365 puta to je veca infomracija nego 1 rijec Dan. sto opet ukazuje po formuli Informacija (Produkt) > informacija(dijelovi) da je to namjerno kodirano tako.
Informacija (Produkt) > informacija(dijelovi)
slova A, D, N < 1 rijec DAN < 365 rijeci Dan
Rekao si gore ako imamo puno knjiga, da je statisticki gledano, moguce da se nesto od ovoga potrefi u jednoj od njih. Sto implicira, da barem za jednu od stotine vrijedi upravo ova formula gore. Je li se i u takvoj knjizi radi o namjernom dizajnu?
Ne moras se zamarati, samo su u pitanju centralni koncepti kada govorimo o bilo kakvom statistickom istrazivanju.Smrcak15 wrote:ja najbolje ne shvatam deifniciju nulte hipoteze da bi primijenio to ova brojcana cuda Kuranajos cekam definiciju nulte hipoteze, vrstu statistickog testa, distribucija koji uzimas u postavci, velicina uzorka itd
sto se tice statistickog testa radio ga je shabir ally sa biblijom, kada je sporedio neke stvari sa Kuranom.
kakvu distribuciju u postavci ?
Smrcak15 wrote:validno je samo sporediti slicne knjige sa Kuranom, u ovom slucaju Biblija...jer Biblija je postojala za vrijeme Kurana, i za nju se govori da je bozanska knjiga, samim tim je kandidat sa testiranje.Kako je dokazao, koje metode je koristio, navedi primjere. Ako bi se to kojim cudom ispostavilo razumnim zakljuckom (hint: nece), tada imamo uzorak od ukupno 2 (rijecima DVIJE) knjige. Jesi li kad cuo za neko statisticko istrazivanja sa velicinom uzorka 2?
jedini mozda validni komaparator Kuranskim cudima brojeva je knjiga Biblija, pa ako strucnjaci za bibliji nisu uspjeli da dokazu da Biblija ima kodirane tekstove ovakve kao Kuran....onda mogu sa pravom da kazem da jedino Kuran ima ovo i ni jedna druga knjiga nema ovo.
jer pazi sad ovo, nije validno porediti knjigu koja je napisana u 20 vijeku od nekog pismenog covjeka, koji postoji sansa da kaze zelim svoju knjigu kodirati brojcano, i to uradi.....to se ne moze sporediti sa Kuranom, nije valjana komparacija. a zasto??
pa zato sto je ogromna razlika kada pismen covjek pise kodiranu brojcano knjigu u 20 vijeku gdje nauka dosta toga potvrdila sa knjigom iz 7 stoljeca koja dolazi preko nepismenog covjeka iz pustinje a koja tvrdi da je od Boga objava, gdje nauka jos nije uzela maha kao zadnjih 200-300 godina.
Fino, kreni onda sa knjigama i rukopisima napisanim do nekog kasnog srednjeg vijeka, od kojih su na hiljade do danas sacuvani. Tada ljudi nisu puno vise znali nego oni iz 7 stoljeca. Ako mozes samo, navedi jos par detalja kako je to dokazao za Bibliju, zivo me interesuje.
stotine je dovoljno da bi mene uvjerilo.Zbog cega? Koliko hiljada otprilike? Je li i stotine dovoljno? Ako nije, zasto nije? Kojim kvantitativnim metodama si dosao do ove brojke? Ili je ovo ofrljoke? Ako je to tvoj osjecaj, zasto bi se iko drugi trebao osloniti na njega, kada nije nicim potkrijepljen?
interesantna pojava kvazi matematicara koji pita analfabetu da mu pojasnjava stvariJe li ima mozda nesto od ovoga sto nisi stigao nabrojat, a sto jos nisi nasao u Kur'anu? Ili je ovaj logicki krug zatvoren?![]()
Ako ima, sta sve jos? Zasto to a ne nesto drugo?
Dalje, moras biti precizniji u definisanju ovih pojedinacnih poveznica. Kazes recimo nagovjestaj buducih dogadjaja. Sta se smatra nagovjestajem? Bilo kakva kombinacija brojeva koji imaju bilo kakve veze sa tim nekim buducim dogadjajima? Kakve kombinacije i koje veze? Moze ovo malo konkretnije?
Nije nista od ovoga pretjerana pedantnost, ovo su fakat sve validna pitanja na koja se mora odgovoriti da bi uopce mogli pricati o nekoj vrsti dokaza. S druge strane, fascinantno je vidjeti sta jedan analfabet smatra naucno potkrijepljenim dokazom, kako zamislja da naucnici dokazuju stvari, kakvi su standardi i metode kojih se pridrzavaju.
ima masa jos stvari, sta bi trebao sve da ti ovdje jedno po jedno iznosim iz knjige od 100 i nesto stranica???Ako ima, sta sve jos?
kolika god da je. nevazno, nek ide i na 2000 stranica svejedno, ipak je to mal prostor naspram mnostva knjiga u svijetu.Kolika knjiga, ili je velicina nebitna? Je li velicina knjige u zavisnosti sa onim brojem primjera gore? Kojoj zavisnosti?
veliki brojeviVeliki brojevi, iliti brojevi sa puno cifara. Nauci razliku izmedju cifre i broja. Djeca u osnovnoj je vec znaju.
ja ne znam da li treba da ti crtam pored toliko objasnjenjaZanemaricu na trenutak da je ova definicija besmislena. Zbog cega ovo implicira da se radi o namjernom dizajnu, a da je nemoguce da je slucajnost u pitanju? Kako se dokazuje namjera?
Rekao si gore ako imamo puno knjiga, da je statisticki gledano, moguce da se nesto od ovoga potrefi u jednoj od njih. Sto implicira, da barem za jednu od stotine vrijedi upravo ova formula gore. Je li se i u takvoj knjizi radi o namjernom dizajnu?
zbog cega implicira da se radi o namjernom dizajnu?? pitas nakon sto sam pojasnjavao.
ako se nadju mnoge brojcane poveznice na malom prostoru gdje su veliki brojevi ukljuceni to samo po sebi izbaciva slucajnost, osim ako ti mislis da moze se imati na hiljade slucajnosti u jednoj te istoj knjizi.
Sad nakon tvog pitanja da ja tebe pitam, dali se moze imati na hiljade slucajnosti u jednoj te istoj knjizi?
evo nek ti on kaze svojim rijecima kako je testirao Bibliju
Fino, kreni onda sa knjigama i rukopisima napisanim do nekog kasnog srednjeg vijeka, od kojih su na hiljade do danas sacuvani. Tada ljudi nisu puno vise znali nego oni iz 7 stoljeca. Ako mozes samo, navedi jos par detalja kako je to dokazao za Bibliju, zivo me interesuje.

