Haj'mo malo o kulturi ... ma, uuuđite slobodno ... :-)))

Kulturna dešavanja, predstave, izložbe, festivali, obrazovanje i budućnost mladih...

Moderator: Chloe

Post Reply
User avatar
Challenger__
Posts: 26509
Joined: 25/03/2012 09:31
Location: In weiter Ferne, so nah!
Contact:

#2376 Re: Haj'mo malo o kulturi ... ma, uuuđite slobodno ... :-)))

Post by Challenger__ »

petunija wrote:
Challenger__ wrote:Imao sam uvid u snimke pariske simfonijske probe "Tri pisma iz Sarajeva" Gorana Bregovića. Šok u najavi.
Remek djelo bez presedana.

_____
Ovo?
http://www.kosmo.at/goran-bregovics-neu ... -sarajeva/
- Ono na šta te mogu uputiti je kratak izvod "Pisama" sa probe Francuskog nacionalnog orkestra, što je već uradila PiuPiu:
piupiu wrote:Evo s FB stranice, proba ...

https://www.facebook.com/goranbregovic/ ... =2&theater

Ovo drugo iz Saint-Denis-a nisu "Pisma"; ona do sada nisu javno izvođena.

________


Džoni. "Pisma". Da li ti je ovo malo dovoljno da napišeš svoju impresiju...?
User avatar
Challenger__
Posts: 26509
Joined: 25/03/2012 09:31
Location: In weiter Ferne, so nah!
Contact:

#2377 Re: Haj'mo malo o kulturi ... ma, uuuđite slobodno ... :-)))

Post by Challenger__ »

Ako ko vidi Gorana neka za sarajevsku premijeru optira da Džoni bude dirigent, ko-dirigent. Džoni i niko drugi.

_______
User avatar
Vipera berus
Posts: 21996
Joined: 02/02/2010 10:48
Location: Još uvijek u opancima...

#2378 Re: Haj'mo malo o kulturi ... ma, uuuđite slobodno ... :-)))

Post by Vipera berus »

piupiu wrote:
petunija wrote:Hvala @piu, ali pošto nisam na fejsbuku ... :(
E, bem mu miša. Ne vidim da ima na YouTubeu, a ovaj na FB je zaštićen ili ga ja ne znam skinuti. :(

Kratko je - dvije i po minute ... ali ima snimak koncerta s orkestrom iz St Denisa koji je fenomenalan!

https://www.facebook.com/goranbregovic/ ... 509484679/
Ne moraš biti na FB da bi odgledala, samo klikni na link i kad ti ponudi da se registruješ ili uloguješ, klikni na Not Now

...i rahat odgledaj video :-)
User avatar
Vipera berus
Posts: 21996
Joined: 02/02/2010 10:48
Location: Još uvijek u opancima...

#2379 Re: Haj'mo malo o kulturi ... ma, uuuđite slobodno ... :-)))

Post by Vipera berus »

piupiu wrote:
A, ovaj glas?

http://www.youtube.com/watch?v=4ZIFhJ6fyzk
Da budeš ga ''mećala'' :lol:

Ivan Rebroff, (rođen kao Hans-Rolf Rippert, Spandau, 31. srpnja 1931. - Frankfurt am Main, 27. veljače 2008.), bio je njemačko-ruski pjevač. Roditelji su mu bili njemačko-židovskog podrijetla. Rebroff je bio prvenstveno poznat po svom izvanrednom vokalnom rasponu od četiri i pol oktave u rasponu od soprana do bas registara , što je zapisano u Guinnessovoj knjigi rekorda 1993.
Studirao je pjevanje na ''Hochschule für Musik und Theater Hamburg'' u Hamburgu i pobjedio na glazbenom natjecanju studenata svog sveučilišta 1958. Bio je poznat po pjevanju ruskih narodnih pjesama, ali i po izvedbama opera, lagane klasike i narodnih pjesama iz mnogih drugih zemalja. Nastupio je na preko 6000 koncerta u svojoj skoro 50-godišnjoj karijeri.
Ivan Rebroff je sebe opisao kao međunarodnu "vezu između istoka i zapada".
User avatar
petunija
Posts: 4114
Joined: 07/05/2009 09:22
Location: United States of Balcan

#2380 Re: Haj'mo malo o kulturi ... ma, uuuđite slobodno ... :-)))

Post by petunija »

Hvala svima :thumbup:
Taman napišem post, kliknem "submit" a ono mi se prekine internet :evil: prestala i pisati zbog toga, samo čitam, kad mi se ukaže prilika :(
User avatar
Krokodajl
Posts: 8276
Joined: 27/01/2016 12:36

#2381 Re: Haj'mo malo o kulturi ... ma, uuuđite slobodno ... :-)))

Post by Krokodajl »

Image

Na današnji dan 1945 osnovan je UNESCO (United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization) kao krovna organizacija u sklopu UN-a. Njen osnovni cilj jest da doprinese miru i sigurnosti kroz podržavanje saradnje među nacijama kroz obrazovanje, nauku i kulturu kao metode pospješivanja univerzalnog poštovanja pravde, zakona, ljudskih prava i osnovnih ljudskih sloboda.

Jedna od uloga koju UNESCO ima jeste i zaštita svjetskih kulturnih i prirodnih spomenika kao i nematerijalne baštine. Nažalost mnoga mjesta svjetske baštine su danas ugrožena, kako ona prirodna tako i ona kulturna. Svjedoci smo propadanja velikog koraljnog grebena, ali u posljednje vrijeme mnogo više se priča o materijalnoj baštini koja je ugrožena ratnim sukobima, prvenstveno ona na prostoru bliskog istoka.

Na listi ugrožene baštine nalazi se ukupno 12 spomenika kulture sa prostora zemalja bliskog istoka koji su ugroženi ratnim sukobima koji se tamo odvijaju i to, 6 mjesta iz Sirije, 3 iz Iraka i 3 iz Jemena. Kao osoba koja mnogo prati zbivanja u Siriji i kao neko ko ovu zemlju, njen narod i njenu kulturu neizmjerno poštuje osvrnut ću se na ugrožene spomenike Sirije, a Irakom i Jemenom ako hoće neka se pozabavi neko ko bolje poznaje tematiku tih zemalja.

Sirija

Antički grad Alep

Uvršten na UNESCO listu svjetske baštine na 10-oj sesiji 1986. godine. Prostor ovog spomenika kulture obuhvata centar starog grada Alepa koji se inače smatra najstarijim kontinuirano naseljenim naseljem na svijetu. Karakteristike starog dijela Alepa su uske ulice, natkriveni sokaci i bezistani, mnogobrojni karavansaraji kao i velike begovske rezidencije. Prije rata oko 120 000 stanovnika Alepa je živjelo u ovom spomeniku kulture, od 2012. godine pa do danas ovaj dio grada je kontinuirano izložen sukobima između vladinih i pobunjeničkih snaga budući se linije razgraničenja protežu uzduž i poprijeko starog dijela grada.

Image

Fotografija starog grada od prije rata

Neke od poznatijih građevina koje se nalaze u ovom dijelu grada su: Alepska Citadela iz prvog milenija prije nove ere, al Šibani crkva i sjemenište iz 13. stoljeća, Hanka al Farafira; sufijska tekija iz 1237 godine, mnoge medrese, hanovi, tekije i kapije kao i mnoge crkve i džamije od čega je najznačajnija ona Velika džamija u Alepu (Omejidska džamija) izgrađena 715. godine.

Citadela

Građevina koja je simbol Alepa, izgrađena u prvom milenijumu prije nove ere na polu-umjetnom brežuljku u centru grada, dograđivana u srednjem vijeku u 13- stoljeću a teška razaranja je doživjela u nekoliko zemljotresa od čega je najrazorniji bio onaj iz 1822 godine. Danas je Citadela na prvoj liniji borbi i koristi se kao vojni objekat od strane vladinih snaga zbog dominantne pozicije u starom dijelu grada, svakodnevno je izložena granatiranjima te je preživjela nekoliko oštećenja.

Image

Citadela

Image

Glavni ulaz u Citadelu koji se može pronaći na mnogim fotografijama kao i simbolima Alepa

Velika (Omejidska) džamija

Izgrađena 715 godine mada je današnji oblik poprimila u periodu između 11 i 14 stoljeća, prepoznatljiva po svom minaretu iz 1090 godine kao i prostranom popločanom dvorištu i mnogobrojnim fontanama koje su stanovnici Alepa stoljećima koristili za abdeste i molitve.

U Aprilu 2013 godine bila je svjedkok teškog razaranja pri čemu je u potpunosti uništen i njen prepoznatljivi minaret, i danas je izložena sukobima jer se nalazi u neposrednoj blizini linija.

Image

Eksterijer džamije slikan iz vana sa prepoznatljivim minaretom, fotografija od prije rata

Image

Fotografija iz dvorišta džamije neposredno nakon urušavanja minareta od posljedica bombardovanja

Antički grad Bosra

Nalazi se na jugu Sirije u provinciji Dara'a, na listu svjetske baštine uvršten na četvrtoj sesiji 1980 godine. U antičkom periodu Bosra je bila značajan centar Rimskih provincija, grad je u prošlosti imao i 80 000 stanovnika što ga je činilo jednim od najnaseljenijih gradova bliskog istoka. Grad je veoma značajno arheološko nalazište a najprepoznatljiviji simbol ovog spomenika kulture je Rimski amfiteatar iz drugog stoljeća. Grad je pretrpio manja oštećenja jer se nalazi podalje od linija sukoba, trenutno se nalazi pod kontrolom pobunjeničkih frakcija pa tako kod UNESCO-a postoji bojazan od pljačke arheoloških artefakata što i jeste jedan od glavnih razloga uvrštenja na listu ugroženih spomenika kulture.

Image

Rimski amfiteatar u Bosri

Antički grad Damask

Uvršten na listu svjetske baštine na trećoj sesiji 1979 godine. Prepoznatljiv po brojnim spomenicima iz Rimskog perioda kao i perioda ranog Islama. Grad je pretrpio manja oštećenja jer se ne nalazi direktno na prvim linijama sukoba ali je ugrožen neselektivnih granatiranjima iz okolnih predgrađa, prije svega su ugroženi mnogobrojni bezistani koji su primamljiva meta za gađanje.

Kao i u Alepu starim gradom dominira Velika (Omejidska) džamija izgrađena u 8. stoljeću. Za razliku od imenjakinje u Alepu Šamska džamija je prošla bolje te je pretrpila tek neznatna oštećenja.

Image

Dvorište Omejidske džamije u Damasku

Al Hamidija bezistan.

Image

Najveći i najznačajniji bezistan u Damasku, dug 422 metra, nalazi se u neposrednoj blizini Omejidske džamije, pretrpio neznatna oštećenja ali u nekoliko navrata su civili gubili živote u neselektivnom granatiranju na ovaj spomenik kulture.

Image

Hram Boga Jupitera u Damasku

Zaboravljeni gradovi (na listi UNESCO-a uvršteni kao Antička sela sjeverne Sirije)

Na listu uvršteni u samo praskozorje rata, na 35-oj sesiji 2011 godine. Riječ je o skupini od 700 naselja od kojih 40 služe kao primjer tipičnih naselja ranog bizantskog perioda. Naselja su građena u periodu 1 do 7 stoljeća a postepeno su napuštana od 8 do 10 stoljeća. Sela su bila naseljena kršćanskim življem tako da su i najznačajniji arheološki ostaci uglavnom crkve. Veliki broj sela se nalazi pod kontrolom Islamističkih grupa koje su osim uništavanja ovih crkava pribjegle i pljačkanju artefakata koji su se potom mogli naći na crnom tržištu.

Neke od najznačajnijih građevina sa ovog prostora su.

Image

Crkva svetog Simeona

Image

Bazilika Harab Šams

Image

Ruševine grada Sedžila


Krak des Chevaliers

Na listu baštine uvršten na 30-oj sesiji 2006 godine. Predstavlja najvažniji i najbolje očuvani srednjovjekovni dvorac. Prve zidine datiraju iz 1031 godine i izgradili su ga Kurdski vojnici, u tom periodu se tako i nazivao Hisn al Akrad (Dvorac Kurda), 1142 godine vojvoda od Tripolija, Rejmond II poklanja dvorac vitezovima reda Ivanovaca koji su u periodu 1142 - 1170 ovaj dvorac renovirali u izgled po kojem je ostao prepoznatljiv i danas.
Dvorac je pod vitezovima ostao za vrijeme Križarskih ratova do 1271 kada su ga osvojili Mamluci. Dvorac je u periodu 2012 - 2014 bio poprište borbi između vladinih i pobunjeničkih snaga, 2014 godine vladine snage su u potpunosti uspostavile kontrolu nad širim područjem Kusejra (provincija Homs) gdje se ovaj dvorac nalazi. Početkom ove godine započeti su planovi o obnovi dvorca u koje je uključen i UNESCO. Dvorac nije pretrpio znatna oštećenja te je većim dijelom ostao u prvobitnom obliku.

Image

Krak des Chevaliers od prije rata

Image

August 2013, trenutak kada je jedan projektil pogodio dvorac pri čemu je izazvao požar

Palmira

Zadnji ali možda i najprepoznatljiviji simbol Sirije, stradanja ali i kulturni spomenik o kojem se najviše pričalo. Na listu svjetske baštine uvrštena na četvrtoj sesiji 1980 godine. Život u Palmiri datira još iz drugog milenijuma prije nove ere, spoj različitih kultura i običaja je formirao jedinstvenu Palmirsku kulturu, dovoljan pokazatelj o autohtonosti Palmire je i činjenica da su žitelji ovog antičkog grada formirali i vlastito Palmirsko pismo.
Grad je 2015 godine pao u ruke tzv. Islamske Države koja je uništila i opljačkala mnoge dijelove ovog bisera pustinje kako ga mnogi zovu. 2016 godine Sirijska vojska je u opsežnoj akciji vratila kontrolu nad prostorom Palmire i na sreću Sirijaca ali i cijelog svijeta utvrdila da su uništenja i oštećenja mnogo manja nego što se strahovalo, od tada uz pomoć UNESCO-a Sirijska vlada radi na projektu rekonstrukcije Palmire.

Image

Amfiteatar u Palmiri, pretrpio manja oštećenja u periodu 2015-2016

Image

Velika kolonada u Palmiri, pretrpila određena oštećenja od strane ISIL-a

Image

Hram Boga Bel, fotografija iz 2010 godine

Image

Hram Boga Bel, fotografija iz 2016 nakon što je Sirijska vojska ušla u grad, hram je u potpunosti uništen od strane ISIL-a, ostao je samo ulaz.
User avatar
petunija
Posts: 4114
Joined: 07/05/2009 09:22
Location: United States of Balcan

#2382 Re: Haj'mo malo o kulturi ... ma, uuuđite slobodno ... :-)))

Post by petunija »

Iznervirah se na raznim diskusijama, dođem ovdje da vidim nešto lijepo, kad ono... :( koja tuga :(
User avatar
piupiu
Posts: 16761
Joined: 05/01/2008 05:08

#2383 Re: Haj'mo malo o kulturi ... ma, uuuđite slobodno ... :-)))

Post by piupiu »

Krokodajl wrote:Hoćete priču ? :D

Evo jedna friška, sad mi kroz glavu proleti :D
Ima l' kakva ljubavna, o lijepom svijetu punom ljubičica i bubamara, što bi rek'o medo? :D :kiss:
User avatar
piupiu
Posts: 16761
Joined: 05/01/2008 05:08

#2384 Re: Haj'mo malo o kulturi ... ma, uuuđite slobodno ... :-)))

Post by piupiu »

petunija wrote:Iznervirah se na raznim diskusijama, dođem ovdje da vidim nešto lijepo, kad ono... :( koja tuga :(
Da. Veliki, udruženi (anti)civilizacijski zločin jednoćelijskih organizama i 'civilizacijske elite'. :twisted:
User avatar
piupiu
Posts: 16761
Joined: 05/01/2008 05:08

#2385 Re: Haj'mo malo o kulturi ... ma, uuuđite slobodno ... :-)))

Post by piupiu »

Aaaaaa, voljem, voljem... Ma, on je meni tako sav kičast, nego tražih Oči čarnaje, mogla sam i ovu, ne znam šta mi bi... :D

User avatar
piupiu
Posts: 16761
Joined: 05/01/2008 05:08

#2386 Re: Haj'mo malo o kulturi ... ma, uuuđite slobodno ... :-)))

Post by piupiu »

PULSE: Pekićevo Besnilo ili dijagnoza oboljenja ljudskog roda
Pri analiziranju književnog dela, a ograničavajući se na domaću književnost, jedan od težih zadataka je adekvatno predstavljanje bilo kojeg dela iz opusa Borislava Pekića. Prosto, nakon čitanja Pekića osećate se nedoraslim i inferiornim da bilo šta napišete, a da to ne izgleda kao puka trivijalnost. Druga stvar – ako volite samu književnost, iz poštovanja prema istoj osećaćete i neku vrstu straha od sopstvene nespremnosti i nesposobnosti da odgovorite zadatku predstavljanja neke knjige koja uživa status kultne i koja svojim kvalitetom, a naročito kvalitetom onoga koju je napisao, podjednako privlači pozitivne kritike od strane samih kritičara, ali i od čitalaca.

U eri interneta, kada se biografija svake javne ličnosti može pojaviti pred vama posle samo nekoliko klikova, smatramo suvišnim detaljnije iznošenje suvoparnih biografskih podataka. Ukratko, Borislav Pekić bio je književnik, dramski pisac i scenarista, rođen u Podgorici. Takođe bio je istinski(!) disident, osuđen od strane komunističkog režima na 15 godina zatvora, a oslobođen je posle 5 godina, pomilovanjem. Golgota kroz koju je prolazio tokom života odražava svo ludilo društva u kojem se, na njegovu nesreću, našao. Bio je dopisni član SANU i jedan od osnivača Demokratske stranke 1990. godine. Neka od njegovih najpoznatijih dela su Zlatno runo, Godine koje su pojeli skakavci, Vreme čuda, Kako upokojiti vampira, kao i Besnilo po kome je možda i najpoznatiji među širim čitalačkim krugovima, a koje predstavlja deo trilogije prožete fantastikom.

Činjenica je da je Besnilo jedan od romana kojima je Pekić napravio izlet u žanrovsku književnost. Iako je ovo roman koji izdavači etiketiraju kao triler/horor, daleko od toga da je ovo jedan od onih romana koji bi, zahvaljujući sopstvenom dometu i (ne)kvalitetu, mogao da se nađe na kiosku kao poklon uz neki lifestyle magazin namenjen dokonim domaćicama i pseudo-intelektualcima koji će, družeći se s knjigom u pauzi između tv sapunice i rijalija, sebe smatrati elitom i prosvećenim delom društva. Ovde je žanrovska odrednica iskorišćena kao sredstvo da se ispriča nešto. A to nešto je veliko, višeslojno, kompleksno. Upravo postojanje ovakvih romana poput Besnila je i jasan pokazatelj svog besmisla koje se ogleda u konzervativnom shvatanju, od strane uštogljenog dela tzv. akademske kritike, da je žanrovska književnost samo zabava za široke narodne mase.

Već posle prvih pročitanih poglavlja Besnila ono na šta pomislite je da pisac raspolaže sa neverovatnom količinom informacija o temi o kojoj piše. U jednoj od svojih izjava piščeva supruga je tvrdila da je Borislav raspolagao sa mnogo više informacija o temi koju je izabrao kao centralnu za neko od njegovih dela, nego što je to želeo da pokaže. Time shvatate da on nije imao, za neke pisce, karakterističnu crtu egocentrične potrebe za nekom vrstom samopromocije u očima čitalaca, ili bar ne naročito naglašenu.

I pored prethodno napisanog o poklanjanju naročite pažnje od strane pisca naizgled nebitnim detaljima – u ovom konkretnom romanu: redu vožnje metroa i aviona, načinu organizacije aerodromskih službi i planom aerodroma – čitalac će garantovano od samog početka biti uvučen u radnju iz koje neće moći da se izbavi do poslednje pročitane stranice. I nekoliko dana potom. Isto tako, Pekić dovodi u sklad mnogobrojna filozofska pitanja koja se provlače kroz roman, s jedne strane i, s druge strane, održavanje, za ovaj žanr karakteristične, konstantne napetosti kojoj ste prinuđeni da se predate. Možda upravo na ovom jednostavnom primeru uspešnog koegzistiranja, naizgled, nepomirljivih krajnosti se i ogleda sva genijalnost i umeće pisca.

Radnja romana je smeštena u londonski aerodrom Hitrou pogođen epidemijom mutiranog virusa besnila, kao produkta neuspelog eksperimentisanja tokom procesa genetskog inženjeringa. Spletom nesrećnih okolnosti, dakle, pukom slučajnošću zaraza je pogodila baš londonski aerodrom na kome su se, isto tako slučajno našli akteri romana, ni ne sluteći u kojoj meri su im životni putevi međusobno uslovljeni.

Obožavatelji Reda, čak i ako nisu policajci, drže da je svet logička tvorevina, uređena po nekom planu po kome isti uzroci izazivaju iste posledice. Zločin dovodi do istrage, istraga do kazne. Što se to događa najčešće ali ne uvek, po nekima, ponekad ali ne često, po drugima – ne remeti logičku lepotu plana. Plan je O.K. Samo ga se događaji zbog nečeg ne drže. Većina, u stvari, baš i ne liči na nešto što je osobito pametno zamišljeno. Ako i jeste, ne ponaša se po redu letenja logike. Za mnoge se slobodno može reći da su posledica magične lutrije, kojom caruje Slučaj s ludačkom kapom na glavi.

Besnilo predstavlja apokaliptičnu viziju tzv. civilizovanog sveta koji, u interakciji sa kriznom situacijom, skida sa sebe sve maske ispod koje se milenijumima unazad krije ništa drugo do onaj praiskonski životinjski instikt za pukim preživljavanjem u kome vlada jedino zakon jačeg. Pod pritiskom opasnosti od smrtonosnog virusa čitav aerodrom – stavljen pod karantin sa mnogobrojnim putnicima u njemu – predstavlja civilizaciju u malom. Ta ista civilizacija, uljuljkana iluzijom o sopstvenoj sigurnosti proistekloj iz zablude o njenoj intelektualnoj (i svakoj drugoj) nadmoći nad prirodom preko noći odbacuje apstraktne konstrukte poput pripadnosti naciji, veri, rasi, nastale kao posledica vekovima vršene indoktrinacije i okreće se isključivoj borbi za lični opstanak. Čak i u nekim pojedinačnim slučajevima kada pomislimo da je porodica osnovni nukleus, nedeljiv i nepobediv, neki od likova romana nas ubede da pod plaštom borbe za dobrobit svojih voljenih se zapravo kriju sebični interesi i nemoć tih istih pojedinaca da se izbore sa sobom samima. Solidarnosti, a lojalnosti naročito – ni u tragovima.

Pekić je ovim romanom otvorio mnogobrojna pitanja. Jedan od osnovnih jeste i antagonistički stav čoveka prema prirodi. U tom smislu, napravljena je paralela između ljudske evolucije i evolucije „civilizacije u malom“ na aerodromu. Taj proces evolucije teče od saznanja o nemoći nad prirodnim pojavama i posledičnog šoka, preko prilagođavanja čoveka sopstvenom okruženju, do kranjeg prilagođavanja prirode njegovim interesima. Ovo je ništa drugo nego odraz čovekovog arogantnog stava o sopstvenoj superiornosti a Pekićev nacistički naučnik u romanu – koji je svojim neuspelim eksperimentom uzrokovao krizu na aerodromu – predstavlja otelotvorenje danas preovlađujuće ideje o neophodnosti podjarmljivanja prirode i njenih resursa sebičnim interesima u funkciji tehnološkog prosperiteta ljudskog roda koji optimisti nazivaju civilizacijom.


Oštra piščeva kritika totalitarizma, svih ideologija i, uopšte, svih „krupnih“ tema – u kojima pojedinci, iz osećaja sopstvene nesigurnosti, ugroženosti i inferiorizma traže sopstveno mesto pod suncem i potrebu za samopotvrđivanjem – ogleda se baš kroz neke karikaturalnene i parodične epizode u romanu, a koje uvek predstavljaju efikasno sredstvo za obračun sa ovakvim pojavama.

Besnilo predstavlja čitavu galeriju likova čiji se životi međusobno uslovljavaju i prepliću a svaki od tih likova je kao deo jednog velikog mozaika u kome svaki od njih predstavlja neizostavni deo celine. Jedan od segmenata u kome je Pekić pokazao svoj talenat je predstavljanje mnogobrojnih likova na takav način da se svaki od njih pred vama prikazuje u jasnoj slici, svaki sa sopstvenim osobenostima, svojom pričom, životom i profilom ličnosti da ne postoji mogućnost da se u bilo kom trenutku tokom čitanja relativno obimnog romana izgubite u svim tim imenima ili budete prinuđeni da se vraćate par stranica unazad kako bi se podsetili „koja je priča“ nekog od likova.

Ponovo se vraćamo na početak članka i naglašavamo da je zaista teško napisati bilo šta o samom Pekiću ili njegovom stvaralaštvu, a da u vama ne ostane osećaj nedorečenosti. Pre svega, prikazom nekih od osnovnih motiva Besnila, želeli smo da bar malo doprinesemo da neke mlađe generacije čitalaca, možda nedovoljno upoznate sa ovim piscem, načine prvi korak i upoznaju se sa Borislavom Pekićem. A Besnilo je možda i prava karta za ulaz u svet njegovog stvaralaštva iz koga ćete teško izaći, a postoji opasnost i da sve što naknadno pročitate poredite sa delima iz opusa ovog sjajnog pisca, a to već može predstavljati problem.

Za P.U.L.S.E Uroš Popović

http://pulse.rs/pekicevo-besnilo/#comment-43049
Po mom mišljenju jedna od najboljih knjiga (relativno) savremene južnoslovenske književnosti. Na nju me podsjeti ovaj krokodajlov post o Siriji i UNESCU...
User avatar
hadzinicasa
Posts: 13620
Joined: 08/11/2005 16:08
Location: u tranziciji

#2387 Re: Haj'mo malo o kulturi ... ma, uuuđite slobodno ... :-)))

Post by hadzinicasa »

ovo zvuci kao.... "moja solja caja" :D (neduzni posmatraci nek' okrenu glavu)

sad jos moram nac' knjigu
e brate, vazda nekakav srklet. iti pijupiju ceprkas vazda nekakve novotarije. dosta vise.
User avatar
Krokodajl
Posts: 8276
Joined: 27/01/2016 12:36

#2388 Re: Haj'mo malo o kulturi ... ma, uuuđite slobodno ... :-)))

Post by Krokodajl »

piupiu wrote:
Krokodajl wrote:Hoćete priču ? :D

Evo jedna friška, sad mi kroz glavu proleti :D
Ima l' kakva ljubavna, o lijepom svijetu punom ljubičica i bubamara, što bi rek'o medo? :D :kiss:
Šta to biješe, šta to biješe ljubav ? I bar na tren biti zaljubljen... eh :D

Nema takvih dijela u mom opusu, nikad nisam volio romantizam, za mene umjetnost počinje od realizma, dobro nisam skroz pobornik apatije ali šta ja znam, nije život roze pa tako ni umjetnost ne bi trebala biti. Nema više ni bubamara, sada ove neke kineske bubamare se namnožile neke orange :-x a ljubičice... eh, jedina pjesma sa cvijećem koja mi pada na pamet.

Opet su jutros procvali, po polju makovi crveni...

A vjerujem da ni to nisi tražila :D

A eto, ja sam realnost, a medo je umjetnik, neka on napiše kakvu lijepu, o nekom drugom svijetu punom ljubavi, cvijeća, bubamara, bez babaroga, sa nasmijanom djecom i leptirićima :-D :-D :kiss:

Nikad mi ni Goethe nije pasao, mladi Verter se ubi zbog ljubavi, i Ana se ubi zbog ljubavi, opasna je ljubav stvar, pogotovo za onog ko je ne može kontrolisati, a Stranac opet u svoj svojoj apatiji opstade (dobro ubiše i njega :lol: :lol: ) treba negdje pronaći mjeru.

Valjda bi onda mjera bila, ljubiti i varati ? :zoka:

Dobro i neke vrste realizma su dosta "opasne".

Socrealizam - stil Sjeverna Koreja

Image

Gdje ovdje pronaći ikakav cvijet osim na muralu :(
Last edited by Krokodajl on 16/11/2016 17:09, edited 1 time in total.
User avatar
piupiu
Posts: 16761
Joined: 05/01/2008 05:08

#2389 Re: Haj'mo malo o kulturi ... ma, uuuđite slobodno ... :-)))

Post by piupiu »

hadzinicasa wrote:ovo zvuci kao.... "moja solja caja" :D (neduzni posmatraci nek' okrenu glavu)

sad jos moram nac' knjigu
e brate, vazda nekakav srklet. iti pijupiju ceprkas vazda nekakve novotarije. dosta vise.
Blaženi Internet! :D :kiss:
User avatar
piupiu
Posts: 16761
Joined: 05/01/2008 05:08

#2390 Re: Haj'mo malo o kulturi ... ma, uuuđite slobodno ... :-)))

Post by piupiu »

Krokodajl wrote:Šta to biješe, šta to biješe ljubav ? I bar na tren biti zaljubljen... eh :D

Nema takvih dijela u mom opusu, nikad nisam volio romantizam, za mene umjetnost počinje od realizma, dobro nisam skroz pobornik apatije ali šta ja znam, nije život roze pa tako ni umjetnost ne bi trebala biti. Nema više ni bubamara, sada ove neke kineske bubamare se namnožile neke orange :-x a ljubičice... eh, jedina pjesma sa cvijećem koja mi pada na pamet.

Opet su jutros procvali, po polju makovi crveni...

A vjerujem da ni to nisi tražila :D

A eto, ja sam realnost, a medo je umjetnik, neka on napiše kakvu lijepu, o nekom drugom svijetu punom ljubavi, cvijeća, bubamara, bez babaroga, sa nasmijanom djecom i leptirićima :-D :-D :kiss:

Nikad mi ni Goethe nije pasao, mladi Verter se ubi zbog ljubavi, i Ana se ubi zbog ljubavi, opasna je ljubav stvar, pogotovo za onog ko je ne može kontrolisati, a Stranac opet u svoj svojoj apatiji opstade (dobro ubiše i njega :lol: :lol: ) treba negdje pronaći mjeru.

Valjda bi onda mjera bila, ljubiti i varati ? :zoka:

Dobro i neke vrste realizma su dosta "opasne".

Socrealizam - stil Sjeverna Koreja

Gdje ovdje pronaći ikakav cvijet osim na muralu :(
Eh, eh, pa sad, nisam tražila Džejn Ostin. :mrgreen:

Nejma boljih pisaca ljubavnih romana od Tolstojevskog, opasna je ta ljubavna stvar, 'nako kierkegaardska - ne valja kad voliš, ne valja kad ne voliš!!! :D :lol:
User avatar
Krokodajl
Posts: 8276
Joined: 27/01/2016 12:36

#2391 Re: Haj'mo malo o kulturi ... ma, uuuđite slobodno ... :-)))

Post by Krokodajl »

Džejn Ostin, nedjelom uz "blic žena" 3,50 KM i random knjiga od nje i drugih tih "cmok cmok - kme kme" pisaca :D :D
Bilo jednom "orkanski visovi" tad sam kupio blic ženu, knjigu nisam pročitao ali sam prelistao magazin, mogu reći da ženski magazini imaju kud i kamo ozbiljniju tematiku od muških magazina :D

Opaska Autora - Pod muškim smatram ozbiljne muške magazine ne ove što se bave ženskom anatomijom :D
User avatar
medvjed23
Posts: 30194
Joined: 16/07/2010 13:49
Location: https://poezijaisve.blog/
Contact:

#2392 Re: Haj'mo malo o kulturi ... ma, uuuđite slobodno ... :-)))

Post by medvjed23 »

piupiu wrote:
Krokodajl wrote:Hoćete priču ? :D

Evo jedna friška, sad mi kroz glavu proleti :D
Ima l' kakva ljubavna, o lijepom svijetu punom ljubičica i bubamara, što bi rek'o medo? :D :kiss:
ima u gornjoj priči kolača, ako ništa :D jest da bi bilo ljepše kad bi oko kolača hodale bubamare, letjeli leptiri i trčkarala razdragana djeca <3 al dobro, nije ni ovako loše
User avatar
Challenger__
Posts: 26509
Joined: 25/03/2012 09:31
Location: In weiter Ferne, so nah!
Contact:

#2393 Re: Haj'mo malo o kulturi ... ma, uuuđite slobodno ... :-)))

Post by Challenger__ »

piupiu wrote:Da. Veliki, udruženi (anti)civilizacijski zločin jednoćelijskih organizama i 'civilizacijske elite'. :twisted:
Da,da...

_____

Krokodajl

:thumbup:
User avatar
¤ jelena ¤
Posts: 5158
Joined: 18/05/2010 20:04
Location: BD

#2394 Re: Haj'mo malo o kulturi ... ma, uuuđite slobodno ... :-)))

Post by ¤ jelena ¤ »

Vipera berus wrote:
John Cleese wrote:
¤ jelena ¤ wrote: postoji jedna prelijepa solo pjesma koju pokušavam pronaći na netu, ali ne ide. Stihovi su Matoševi, ''Suza'', a melodija....divna.
To je sve što znam. :| :D

Eto, ako slučajno nabasaš na pomenutu pjesmu, moliću da je postaviš ovdje...

Unaprijed zahvalna, buduća članica hora, Jela - mecosopran, dramski. :D

P. S. Pjesmu je možda komponovao Nikola Hercigonja, ali nisam sigurna... ovo nagađam po sjećanju...
NeJma :|

Otpjevao bih ti ja to, da imam barem notni zapis... ali da jos i komponujem - mrsko mi, izvini :| :D :lol: :run:
JELOOOO!
MoRe l' ova :D
Nije komponovao Hercigonja, al' da ne bi mor'o Cleese komponovati... :-?

Kompozitor: Josip Ivanković
Autor teksta: Antun Gustav Matoš
Aranžer: Josip Ivanković
Album: Pjevaj kad duša boli (1989.)
Ooo, Vipi, more, jašta neg more i ta verzija... hvaala. :-D :stolica1:

Ma, ta će Kliz, ne zna je ni na internetu nać, a kamoli iskomponovat. :D :run:
User avatar
¤ jelena ¤
Posts: 5158
Joined: 18/05/2010 20:04
Location: BD

#2395 Re: Haj'mo malo o kulturi ... ma, uuuđite slobodno ... :-)))

Post by ¤ jelena ¤ »

piupiu wrote:
arzuhal wrote:Ne znam na kojoj temi da pitam, na malo ih raja čita i kultiviše, pa da ne ispadnem snob, al: jel ko kupio zadnji Školegijum? Kaka je knjiga? Jelena?
To nema u mojoj trafiKi. :D

Al' u Jelinoj ima 100%. :)
Ima garant, al ja ne stigoh da zavirim i kupim. :cry: Hajd pogledaću ovih dana pa ako ugrabim, javim...

Na sajtu piše da je posljednja Čehov... ali ništa ne znam dok ne skoknem do ove moje trafike... :oops:
John Cleese
Posts: 42925
Joined: 25/05/2010 18:30

#2396 Re: Haj'mo malo o kulturi ... ma, uuuđite slobodno ... :-)))

Post by John Cleese »

¤ jelena ¤ wrote:Ma, ta će Kliz, ne zna je ni na internetu nać, a kamoli iskomponovat. :D :run:
E nek' si mi rekla :| :D
John Cleese
Posts: 42925
Joined: 25/05/2010 18:30

#2397 Re: Haj'mo malo o kulturi ... ma, uuuđite slobodno ... :-)))

Post by John Cleese »

Challenger__ wrote:Džoni. "Pisma". Da li ti je ovo malo dovoljno da napišeš svoju impresiju...?
Ma... ocekivano eklekticno - ne bih dalje komentirao :)

P.S.
Na 1:43 cujem gadnu kakofoniju... makar bila i proba - duvaci opasno fušere... :| :D :lol: :run:
Post Reply