Nurudin wrote:arzuhal wrote:Nurudin wrote:Da...ali je ibn Arebi , koji je bio učenik ibn Rušda, ponovo uveo neoplatonizam u islamsku filozofiju.
Smrću ibn Rušda , na čijoj je dženazi bio Arebija k.s. , kažu , simbolično prestaje to doba Aristotelove filozofije.
Da. I tu nekako i počinje doba civilizacijskog nazadovanja islamskog svijeta, kulturološkog pada i iščeznuća znanosti. Ostat će nekoliko islamskih velikana tesavufa, od tada do danas, koji će razvijati autentičnu sufijsku misao kroz poeziju i filozofiju (uključujući tu i Šejhu-l-ekbera, kadasallahu sirrehu), ali to će biti samo jedno krilo koje će mnogobrojni epigoni umrtviti stvarujući močvaru neshvatljivog misticizma i pseudosufizma koji će u svojim izmaglicama ugušiti um, kritičku misao, želju za razvojem znanosti, itd.
Jao paralele

Šta tačno znači "nazadovanje" ? Kraj osvajanja i urušavanje imperije zasnovane na feudalnom sistemu
potlačenih . Nisu ni prvi ni zadnji
Pominješ nešto što ja nisam pomenuo: nije tu riječ o padu nekakve imperije.
Islam nije okrenut od ovog svijeta, svijeta prirode, svijeta pojavnosti, nije indiferentan spram njega (kao što je neka druga vjera ili učenje) niti ga smatra đavoljim pa da se suspreže od njega. Također, nije ni upućen tek na njega, znaju se ciljevi, prednosti i vrijednosti (kada su ahiretski ciljevi u pitanju). Čuo si za zlatno doba islamskog svijeta, za prevode koji su se plaćali zlatom, slijevanje znanstvenika i učenika iz cijelog svijeta u Bagdad i Kordobu, razvoj matematike, fizike, astronomije, medicine, kemije...
Raditi na razvoju ovog svijeta, ovog pojavnog svijeta, raditi na njegovom izučavanju, promišljanju, otkrivanju principa i zakonitosti prirodnog svijeta - sve je to ono za što možemo kazati a što si ti nazvao, kada si govorio o "političkom djelovanju selefija-vehabija" - djelovanjem
prema vani. Kada se ostavilo to
djelovanje prema vani a primat umnogome počeo davati
djelovanju prema unutra (a jedno drugo ne isključuje), dakle putu čišćenja srca, traganju za "početnom tačkom", putu samospoznaje - tako je došlo da napuštanja bavljenja ovim svijetom i
nestanka prirodnih znanosti u islamskom svijetu i njegovog pada. Primat na izučavanje prirode, civilizacijsku baklju razvoja čovječanstva je preuzeo neko drugi a muslimani su ostali da...pa da čiste duše, glačaju srca i dolaze do frapantnih spoznaje o Ja i Ti. Bilo i nargila, kahve i tako...
Naravno, iz toga isključujem velikane tesavufa, autentične mislioce i iskrene pregaoce, kao što već rekoh, ovdje mislim primarno na silne epigone, na one brojne pseudoučitelje i sljedbenike tesavufa i sufizma koji su nekako - opet bedački da kažem i prispodobim - uvjerili muslimane da je bolje da, od njih 10, svako od njih pojedinačno sjedne sam sa sobom i bavi se svojom vlastitom dušom, njenim čišćenjem i čudesnim tajnama srca i univerzuma koji se u njima ogleda, nego da njih 10 zajedno skoče pa iskopaju jarak koji će predstavljati civilizacijski iskorak za njihovo seoce kada dažd udari i seoska rijeka nadođe...
Poređenje, kao što rekoh, nije najsretnije, al'...otprilike...
Uglavnom: razum je prezren svakako,
ta niko nije spoznao Allaha filozofijom Grka, neće ti razum kazati o Njemu, Njega misao ne može obujmiti! kažu sufijske pjesme, zar ne? I pravo vele!
Da. Ali to prije svega važi za same velikane, ta sam je ibn Arebi pisao u predgovoru svog djela:
haram je čitati ovo ko nije od nas.. Neće raja razumjet sve, razumjet će nešto, pogubit će se, zalutat, napatit, neće znat dokle je došla, gdje da ide, kako... Quod licet Jovi, non licet bovi. Kada se sića ostavila jasnosti Aristotela, fizike i logike, a prihvatila, fol, da stigne podno planine Qaf osvjetljenim bogazima i prečacima svojih srdaca, izgubila je sve...
I, voila, eto nas tu: ni vala nešto dunjaluka ni vala nešto čistijeh duša i izglačanih srca. Cvrc.
PS.
Neka se ovo što napisah smatra samo mojim proširenim odgovorom i pojašnjenjem prethodnog svog posta, odnosno pobližim određenjem na šta sam mislio kada sam rekao to o civilizacijskom padu islamskog svijeta. Ne želim, naime, da odvodim temu u nekom drugom pravcu, da previše polemišem i sl.
