Forum Klix.ba

Dervencanka1939 wrote: ↑02/11/2023 22:44 Za prepoznavanje

@Muha će

HelaS wrote: ↑02/11/2023 22:55

Dervencanka1939 wrote: ↑02/11/2023 22:44 Za prepoznavanje

@Muha će

Mlini--danas valjda Nadmlini

Strossmayerova, 1963.

Šerijetska sudačka škola,

Kraljevina SHS.

Dženaza Ali-beg Firdusa.

Dervencanka1939 wrote: ↑03/11/2023 06:08 Strossmayerova, 1963.

kapa do poda fotografu nema sta

Djeca na ulici.

Austro-Ugarska Monarhija.

Fabrika ćilima.

Austro-Ugarska Monarhija.

Dervencanka1939 wrote: ↑04/11/2023 06:00 Fabrika ćilima.

Austro-Ugarska Monarhija.

Ima li još "živih" ćilima iz ove Ćilimare...

Sarajevo oko 1920.

HelaS wrote: ↑04/11/2023 06:01

Dervencanka1939 wrote: ↑04/11/2023 06:00 Fabrika ćilima.

Austro-Ugarska Monarhija.

Ima li još "živih" ćilima iz ove Ćilimare...

U Zemaljskom muzeju. Mislim da su čak neki od izloženih sad na izložbi "Pod nebom vedre vjere" u Collegium Artisticumu.

Dervencanka1939 wrote: ↑04/11/2023 06:11 Sarajevo oko 1920.

Iz Tabaka u Halače, lijevo Abadžiluk

Također sa izložbe "Pod nebom vedre vjere" - rahmetli Ešref Kovačević, sarajevska institucija.

Od njega sam naučio Kur'ansko pismo (inače je autor po mnogima najbolje sufare), a možemo s ponosom reći i da je naša familija dala svoj skroman doprinos da, i u ratnim uslovima, uspije završiti jedinstveno kaligrafsko djelo - prijepis Kur'ana. Jedinstven po tome da ni jedna riječ ne prelazi iz jednog reda u drugi, tako da i oni kojima arapski jezik nije maternji i ne razumiju ono što uče, ne prave pauze pri izgovaranju tamo gdje ne treba i gdje u tekstu sure nije označeno da treba napraviti pauzu.



Ešref Kovačević: Posljednji prepisivač Kur'ana

https://www.biserje.ba/esref-kovacevic- ... ac-kurana/

"...
Pored velikog broja kaligrafskih kompozicija, stotina učenika kojima je prenio znanje, najveći poduhvat Ešrefa Kovačevića je prijepis Kurʼana. Pored zahtjevnog posla prepisivanja mushafa, zanimljive su okolnosti pod kojima se odlučio na ovaj svojevrstan projekat. Naime, Kovačević je prepisivanje mushafa započeo tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu ʼ90-ih godina, a pored toga pratila ga je bolest koja je usporavala kaligrafski posao. Nakon višemjesečnog pregalaštva završio je prepisivanje Časne Božije knjige. Vođen željom da njegov mushaf dopre do velikog broja ljudi, Ešref Kovačević 1995. godine daje na uvid svoj prijepis mushafa u sjedište IRCICA-e (Research Centre for Islamic History, Art and Culture) u Istanbulu. Nakon što se rukovodstvo IRCICA-e uvjerilo u časne namjere Ešrefa Kovačevića i hvalevrijedan projekat, preuzelo je odgovornost štampanja. Nužno je skrenuti pažnju da Kovačević za svoj poduhvat nije tražio novčanu naknadu, nego jedino obećanje da izdanje njegova prijepisa neće biti prodavano, već poklanjano. Izdavač je ispunio obećanje.

Nakon uvida u Kovačevićev rukopis razvidno je da se ne oslanja na osmanski standardni mushaf (ajet ber kenar), odnosno shvatamo da “ovaj rukopis Kur’ani Kerima pruža nam ono što ne možemo naći ni u jednom drugom rukopisuˮ. U jedinstvenom pristupu Ešrefa Kovačevića otkriva se njegova tendencija da arapski tekst bude čitljiv, a ne estetiziran. On je u u harfove mushafa utkao iskustvo nekoliko stotina učenika koje je podučavao arapskim slovima, i kojima je arapsko pismo učinio pristupačnijim. Kovačević je sam navodio da je prijepis Kurʼana namijenio ljudima kojima arapski jezik nije maternji, “od Bosanca do Japancaˮ.

Zahvaljujući Kovačeviću, u Bosni i Hercegovini je islamska kaligrafija doživjela renesansu, čemu danas svjedoči nekoliko aktivnih kaligrafa koji kao zvijezdu vodilju i svog uzora vide upravo njega. On je prvi nakon nekoliko stoljeća oživio tradiciju prepisivanja mushafa, te postao posljednji prepisivač mushafa u Bosni i Hercegovini. Nadati se, ne i posljednji." (zadnji?)

Konak, 1905.

Nad-Kovači, 1907.

Kraljevina SHS, 1937.

Kod Višegradske kapije, oko 1910.

Za identifikaciju.

Austro-Ugarska Monarhija.

1950te.

Strossmayerova, 1936.

Trebevic, 1915.

Baščaršija,

Kraljevina SHS.

Prizor sa Baščaršije,

Austo-Ugarska Monarhija.