Opetja033 wrote:madner wrote:Meni je konstiutivnost naroda itekako upitna, podvala ustava iz '74. Sve do tada je postojao samo jedan narod koji je imao vise etnija. Konstitivnost daje drugima prozor za rusenje tadasnje Republike, jer svaka Republika je bila Republika samo jednog naroda. Crnogorskog, Srpskog, Hrvatskog (ti nastavi niz)
Mrsko mi sada googlati, ali opet sam poprilicno siguran da u ranijem ustavu nije bilo navedeno da je BiH republika bosanskog ili bosanskohercegovackog (kako nakaradno) naroda.
Ali evo, sve i da se slozim sa tobom - opet dolazimo pred jedan te isti problem, bilo da ga gledamo iz ugla bosanstva bilo iz ugla bosnjastva. Sta sa Srbima i Hrvatima? Ono sto ja govorim jeste da, iako su srpstvo i hrvatsvo noviji pojam u BiH, ljudi koji se danas smatraju Srbima i Hrvatima to nisu. Ti bi ih gurnuo u Bosance, ja u Bosnjake ali nikome ne mozes nametnuti ono sto on ne osjeca. To bi mi najbolje trebali da znamo. Zato sam maloprije i napisao da na ovo pitanje gledamo isto, samo sto propagiramo dva razlicita imena. Siguran sam da nema ni najmanje razlike izmedju tvoje definicije Bosanca i moje definicije Bosnjaka.
Evo meni nije bilo mrsko:
Tumacenje
Danas narodi Bosne i Hercegovine kroz svoje jedino političko predstavništvo, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine, hoće da njihova zemlja... bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina, u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata"

. Ovdje je, dakle, naglasak na "ravnopravnosti i jednakosti" što će se ostvariti u "slobodi i bratstvu" pripadnika sva tri naroda u Bosni i Hercegovini. Upotrebom riječi "narodi" (u množini), misli se na sva tri bosanska naroda u njihovom etničkom značenju. Na drugom mjestu u Rezoluciji riječ "narod" upotrijebljena je u jednini, dakle, u njenom političkom značenju, misleći na Bosance i Hercegovce, državni narod Bosne (i Hercegovine) neovisno od njegove etničke pripadnosti: "
Narod Bosne i Hercegovine danas predstavlja jedino Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja za Bosnu i Hercegovinu i Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije
1946:
2. Položaj naroda i narodnosti u Ustavu iz 1946. godine Ustav Narodne Republike Bosne i Hercegovine donesen 31. januara 1946. godine 13) definira Bosnu i Hercegovinu da je ona "narodna država republikanskog oblika" 14) . Ustav pojam "narod" upotrebljava u njegovom političkom značenju, a pojam "narodnost" u njegovom etničkom značenju. U članu 2. Ustava govori se o Bosni i Hercegovini, da se ona izražavajući slobodnu volju svoga naroda bez razlike na narodnosti i vjeroispovijesti, a na osnovu prava na samoopredjeljenje, uključujući pravo na otcjepljenje i na ujedinjenje s drugim narodima, ujedinila na osnovu načela ravnopravnosti sa Srbijom, Hrvatskom, Crnom Gorom, Makedonijom, Slovenijom, u zajednicu, saveznu državu - Federativnu narodnu republiku Jugoslaviju.
Dakle, pravo na samoopredjeljenje je imala Narodna republika Bosna i Hercegovina, izraženom slobodnom voljom njenog naroda, dakle, političkog, odnosno državnog naroda Bosne i Hercegovine, a državni narod Bosne i Hercegovine mogu biti samo Bosanci (i Hercegovci), bez obzira kojoj narodnosti (srpskoj, muslimanskoj, hrvatskoj ili drugoj) i vjeroispovijesti pripadali. Dakle, pravo na samoopredjeljenje ni 1943. godine nisu imale narodnosti pojedinačno, kao etničke zajednice, u Bosni i Hercegovini, već Bosna i Hercegovina kao država voljom njenog bosanskog naroda, dakle Bosanaca, bez obzira na narodnost i vjeroispovijest. Za narodnosti Ustav garantira ravnopravnost "u svemu" 15) , ne nabrajajući posebno ime svake narodnosti za sebe kao što je to učinjeno u Rezoluciji i Deklaraciji ZAVNOBiH-a