Hakiz wrote:
To ti je kao kada porediš enciklopediju i Wikipediu.
U encikopediji možeš provjeriti ko je autor informacije/teksta, ko je urednik, kakve kvalifikacije i jedan i drugi imaju (sve to piše u impresumu enciklopedije, pa ako piše da je autor diplomirao tu oblast na Cambrigu ili Oxfordu ili na Sorbonni, možeš u tim školama provjeriti je li to istina) i na osnovu toga imati povjerenje u pročitanu informaciju. Pa je, na primer, jedno vrijeme, urednik Enciklopedije leksikografskog zavoda SFRJ bio Miroslav Krleža. A tako su i Britannica i Larousse stvorile ugled. I još ih imam, to jeste oko 30 knjiga, tomova, raznih enciklopedija.
Ko od nas zna ko je napisao informaciju na Wikipediji, ko je uredio tu oblast, koje su kvalifikacije ljudi kojima bi trebali vjerovati kada čitamo Wikipediu?
ma, dobro, ja to vec drukcije gledam, to je jednostavno postalo dio tehnoloske/internetske pismenosti. biranje, provjeravanje i klasificiranje izvora informacije.
wikipedia meni itekako ima svoje mjesto i vrijednost i dosta ljudi koji to volonterski odrzavaju imaju kvalifikacije, obrazovani su ili su pasionirani, vrlo informirani, ljubitelji oblasti. postoji odredjeni proces obrade i objave podataka. idi promijeni da bog ne postoji, da je hitler bio antifasita ili da je ronaldo najbolji igrac svih vremena i u vrlo brzom roku ce to biti izbrisano i prepravljeno. usprkos ustaljenom nekom misljenju da je to lose, svako moze napisati sta zeli na wikipediji, ali bas zato nesto ocito netacno nece opstati. bice prepravljeno.
wikipedia je meni neki prvi,instantni (ako je ovo uopce i rijec, ne znam), brzinski, povrsni, izvor informacije. kad se ko rodio/umro, u kojem klubovima je igrao igrac, osnovne i kratke definicije meni nepoznatog pojma ili koncepta, crtice nekih dogadjaja iz povijesti, tako to. vrlo je, sto bi rekle kolege englezi, convenient i rado je koristim. stavise, dam i koji dolar kad zakukaju na baneru gore. no, wikipedia nije izvor za postati strucnjak u nekom polju, za citirati u magistarskom radu ili za koristiti kao singularni izvor u formiranju misljenja o kompleksnom/slozenom pitanju. za to, kao i za sve ostalo u zivotu, trazis podrobnije i visestruke izvore.
problem jedino moze nastati da britanike i visestruki izvori pocnu nestajati, a wikipedia postane standard i jedan od rijetkih izvora informacije. mislim da ti je jasno sta poentiram ovdje.
p.s.
kad si vec spomenuo enciklopedije i kad smo vec kod totalnog fijaska stampanih medija u prvobitnom odnosu prema internetu, britannica GODINAMA nije dozvoljavala nikakav besplatan online pristup, cak ni prvi pasus definicije ili pojma, nista, dok ne platis neku bezobraznu, pretjeranu i totalno uvjetima neprilagodjenu sumu. i tako dok su oni zivjeli u tom nekom svom imaginarnom svijetu i sanjali kako ce na internetu za pristup naplacivati samo malkoc manje od cijene fizicke enciklopedije 30 tomova, izgubili su primat. gotovo. da su bili manje pohlepni i omogucili pristup za prihvatljivu i simbolicnu sumu, mozda bi i prezivjeli kao primarni enciklopedijski izvor na engleskom govornom podrucju. sada britannicu mozes slobodno i besplatno cekirati, cak im je i membership vrlo pristupacan, ali mladje generacije ih ne zarezuju bas.
A više posjeta, bolja pozicija za marketing 
