Forum Klix.ba

emigrazione wrote: ↑02/06/2026 19:08 Ne kontam sa ovom cijenom stanova kako nema ono stotine samoubistava ili tako nešto slično, hvala bogu ne moram razmišljati o tome, ali ovo fakat nije normalno mislim kako će mladi bračni par npr. ikad imati svojnu nekretninu sa ovim cijenama...

Ja sam bio pod dojmom da mladi idu vani?

svak nadje rsješenje

Ja ne kontam zaista jeste li vi realni? Kakvi ba mladi i problem kupovine nekretine? Neka imaju po 2k platu, uzet ce bez problema nekretninu. Dalje, ne mora uzimati nekretninu za 400k, moze napraviti kucu za 200-250k van grada. Ustvari aposlutno je nebitna cijena, mladi bracni par moze uzeti garosnjeru do 150k, i onda raditi, sticati i kada se ukaze potreba i mogucnost kupiti veci stan.

No kod nas je problem, prostrani dnevni sa ogromnim prozorima/portalima, kuhinja sa pozlatom, kupatilo sa jakuzijem, dvije velike spavace, spesatl ormari, led i sunce rasvjeta, uber klima koja te ceska, roletne koje pricaju deset jezika....znaci sve to mora da ide, ljudi zaboravili sta znaci nesto sticati radom, odricanjem etc.

Ni ja ovu kuknjavu ne shvatam, dvoje neka ima u Sarajevu po 1800KM platu, dignu kredit 1500KM na 20 godina mogu kupiti za 300.000KM stan 52-55 kvadrata. To je sto i vecina radi, pa sanker/konobar ima u Sarajevu platu 1500KM, voditelj nabavke 2000KM, skaldistar ima 1500KM+, vozac B kategorije ima 2000KM+, ... necu da spaominjem ljude koji su se malo izgradili u struci i imaju 10-15 godina iskustva.

u zadnjih 20 godina kupovina stana nikad nije bila priuštljivija prosječnom stanovniku.
Osim možda kratkog perioda 2017-2018.

Gekon wrote: ↑03/06/2026 13:57 Ni ja ovu kuknjavu ne shvatam, dvoje neka ima u Sarajevu po 1800KM platu, dignu kredit 1500KM na 20 godina mogu kupiti za 300.000KM stan 52-55 kvadrata. To je sto i vecina radi, pa sanker/konobar ima u Sarajevu platu 1500KM, voditelj nabavke 2000KM, skaldistar ima 1500KM+, vozac B kategorije ima 2000KM+, ... necu da spaominjem ljude koji su se malo izgradili u struci i imaju 10-15 godina iskustva.

Problem je sto su kod nas ljudi malo razmazeni gdje bi ako ikako moze kvadrat biti 3 hiljade a da nekretnina bude u glavnim opstinama a da u isto vrijeme ne osjeti mjesecnu ratu. Kao da kupuju TV a ne nekretninu

Negdje se mora malo stegnuti ili dodati gas u karijeri da ti primanja budu veca. Pogotovo je jos lakse ako su u pitanju 2 osobe

Gekon wrote: ↑03/06/2026 13:57 Ni ja ovu kuknjavu ne shvatam, dvoje neka ima u Sarajevu po 1800KM platu, dignu kredit 1500KM na 20 godina mogu kupiti za 300.000KM stan 52-55 kvadrata. To je sto i vecina radi, pa sanker/konobar ima u Sarajevu platu 1500KM, voditelj nabavke 2000KM, skaldistar ima 1500KM+, vozac B kategorije ima 2000KM+, ... necu da spaominjem ljude koji su se malo izgradili u struci i imaju 10-15 godina iskustva.

Jebeno je zivjeti sa dvije tisuce, a kredit je na 15-25g nikad docekati te pare

Pandakonda wrote: ↑03/06/2026 15:01

Gekon wrote: ↑03/06/2026 13:57 Ni ja ovu kuknjavu ne shvatam, dvoje neka ima u Sarajevu po 1800KM platu, dignu kredit 1500KM na 20 godina mogu kupiti za 300.000KM stan 52-55 kvadrata. To je sto i vecina radi, pa sanker/konobar ima u Sarajevu platu 1500KM, voditelj nabavke 2000KM, skaldistar ima 1500KM+, vozac B kategorije ima 2000KM+, ... necu da spaominjem ljude koji su se malo izgradili u struci i imaju 10-15 godina iskustva.

Problem je sto su kod nas ljudi malo razmazeni gdje bi ako ikako moze kvadrat biti 3 hiljade a da nekretnina bude u glavnim opstinama a da u isto vrijeme ne osjeti mjesecnu ratu. Kao da kupuju TV a ne nekretninu

Negdje se mora malo stegnuti ili dodati gas u karijeri da ti primanja budu veca. Pogotovo je jos lakse ako su u pitanju 2 osobe

Bas na ovom forumu se svi zivo cude kako se raja odluci za tibru i nina stan, placaju (pricam o 2016-2020g) kvadrat po 1,5kkm
Gdje ces u tibru a u valtera perica ima stanova

Jedna Njegoševa,
Bez odricanja, nema sticanja.

Matematika:

1. Konobar 1.800.
2. Zaposlena u Bingu 1.800

Primanja ukupno: 3.600

Kredit - 1.500

Ostane im 2.100

Potrošačka korpa: 3.340,70 (2 odraslih + 2 djece).
Pošto u momentu mladi bračni par nema djece, hajmo ponderisat njih dvoje sa 70% učešća, a djeci dodijeliti po 15%.
Dakle, troškovi BP: 3.340,70 x 70% = 2.338,49 KM
Naravno, smisao sklapanja braka bi trebao biti sticanje potomstva, pa ćemo dodati još 15%: 3.340,70 KM x 85% = 2.839,60 KM

Tu bi trebalo dodati i trošak vrtića, za mnoge parove.

Tržište je podivljalo zbog nedostatka investicionih alternativa za one koji imaju ogromne sume kapitala, i ne da im se držati isti na štednji. Stopa povrata na štednju ne može doseći i neće visinu povrata na ostala investicijska ulaganja.
Nekoliko je rješenja: povećanje stanogradnje, da ponuda premaši potražnju, da se omoguće atraktivnije investicijske prilike na tržištu (SASE?), ili da se kompletno tržište polomi u momentu kad potražnja umre. Prvi šok bi izazvao i bolji nadzor države u ovom pogledu, jer garantujem da je % stanova u najmu za koji se ne plaća porez ogroman. Ovdje bi država trebala nastupiti drakonski i zveknuti visoku poreznu stopu na prihode od najma, da destimulira investiranje u nekretnine. Brzonarastajuća penzijska populacija ne mijenja puno toga u jednačini.
Pitanje je sada koliko je onih koji su spremni plaćati kvadrat za 500, 800, 1000 KM manje nego što sada jeste, jer je ojačala kupovna moć definitivno.

Međutim, cijene žoharistana izgrađenih 50-60tih prošlog vijeka sve sa po 6.000 KM-7.000KM/kvadrat su sve samo ne normalne cijene na tržištu.

Matematike za bračni par u nastojanju da formiraju porodicu, u ovom trenutku nema. Nema ni državne politike, strategije. Ostaje vjerovatno da će dosta ljudi ostati na zemlji svojih predaka (ili otići vani), a stanje bi bilo kud i kamo bolje, kada bi ojačala privreda ostalih gradova.

kinvart wrote: ↑04/06/2026 10:47 Međutim, cijene žoharistana izgrađenih 50-60tih prošlog vijeka sve sa po 6.000 KM-7.000KM/kvadrat su sve samo ne normalne cijene na tržištu.

Sta nesto cini cijenom normalnom ili nenormalnom na trzistu?

Mrzim retorička pitanja. Cijena je najviše odraz ugrađenih očekivanja učesnika. A očekivanja su toliko široka, i ne postoji jedna zajednička osnova da ih se definiše.
Nema tu objektivnosti.
Na stranu moja socijalna osjetljivost, smatram da nešto što će se raspadat kroz 20 godina i biti staro 100 godina, ne vrijedi kreditne žrtve, patnje i odricanja danas.
S aspekta socijalne osjetljivosti, mršno bih kompletnu pohlepu i manipulisanje u tom sektoru. Al svašta bih ja nešto...

Nesto vrijedi onoliko koliko je neko spreman platiti. I to je to, jednostavno.

nekim zgradama ce sad 100 godina i oni traze po 7-8k po m2

kinvart wrote: ↑04/06/2026 13:05 Mrzim retorička pitanja. Cijena je najviše odraz ugrađenih očekivanja učesnika. A očekivanja su toliko široka, i ne postoji jedna zajednička osnova da ih se definiše.
Nema tu objektivnosti.
Na stranu moja socijalna osjetljivost, smatram da nešto što će se raspadat kroz 20 godina i biti staro 100 godina, ne vrijedi kreditne žrtve, patnje i odricanja danas.
S aspekta socijalne osjetljivosti, mršno bih kompletnu pohlepu i manipulisanje u tom sektoru. Al svašta bih ja nešto...

Tržište ne zanima naša percepcija vrijednosti. Prodajna cijena nastaje tamo gdje se susreću ponuda i potražnja. Stvarna vrijednost neke stvari nije ono što mi vjerujemo da vrijedi, nego ono što je kupac spreman da plati.

Da, ali da država zvekne veći porez na najam, ne bih baš rekao da bi još uvijek bilo primamljivo nekim ljudima da investiraju novac u tom sektoru.
Postoje mjere koje utiču na pomjeranje presjeka krivulja... I pitanje da li treba? Nekima ne, nekima da. Meni itekako da. Pozdrav!

A sta cemo ako ljurima koji vode drzavu pase sadasnje stanje, jer imaju para i stanova koje rentaju

kinvart wrote: ↑04/06/2026 13:24 Da, ali da država zvekne veći porez na najam, ne bih baš rekao da bi još uvijek bilo primamljivo nekim ljudima da investiraju novac u tom sektoru.
Postoje mjere koje utiču na pomjeranje presjeka krivulja... I pitanje da li treba? Nekima ne, nekima da. Meni itekako da. Pozdrav!

Porezi neće smanjiti cijene najamnine niti cijene kvadrata, istina smanjuje se broj praznih stanova ali cijene ne padaju

Najpoznatiji slučaj koji je solidno analiziran: https://cdhowe.org/publication/ripple-e ... ng-market/

Vancouver je 2017. uveo porez na prazne stanove a analize pokazuju:
broj praznih stanova je značajno pao,
više stanova je završilo u dugoročnom najmu,
nije bilo značajnog uticaja na prosječnu najamninu,
nije bilo značajnog uticaja na izgradnju novih stanova.

Ova studija procjenjuje pad praznih stanova za oko 21%, ali bez mjerljivog efekta na prosječnu rentu.

kinvart wrote: ↑04/06/2026 13:24 Da, ali da država zvekne veći porez na najam, ne bih baš rekao da bi još uvijek bilo primamljivo nekim ljudima da investiraju novac u tom sektoru.

Daj primjer gdje je porez doveo do bilo kakve pozitivne stavke za one koji kupuju/unajmljuju nekretninu?

adnante wrote: ↑04/06/2026 14:12

kinvart wrote: ↑04/06/2026 13:24 Da, ali da država zvekne veći porez na najam, ne bih baš rekao da bi još uvijek bilo primamljivo nekim ljudima da investiraju novac u tom sektoru.

Daj primjer gdje je porez doveo do bilo kakve pozitivne stavke za one koji kupuju/unajmljuju nekretninu?

Kako očekuješ jednostavan odgovor?

Ignoriši kupuju, jer nijednom nisam spomenuo kupovinu nekretnina.

Ovoliku količinu investiranja u nekretnine imamo jer šalju signal ulagaču da su najpovoljnije. Nema alternativa u slučaju domaćih investitora. 10ak dionica donosi dividendu. Investicionih prilika nema, i većina je preselila u svijet nekretnina.
Dijaspora drži značajan broj nekretnina koje iznajmljuju. Izbjegavam generalizaciju, ali sudjeluju u izbjegavanju poreza, što im ne bi nikada moglo proći u zemlji u kojoj prebivaju. Nije loša stopa povrata od 800 KM/mjesečno na stan koji košta 222.000 KM. 4,32%, toliko nemaju ni gore na štednju, a ne vidi se ni na porezu na bogatstvo.U mojoj zgradi stanove drži 5-6 ljudi iz Švedske i ako uzmem u obzir da se gore kirija oporezuje s 30%, a recimo u Bosni nema godišnjeg poreza na posjedovanje nekretnine, sigurno im nije loše držati nekretnine u Bosni kao dio portfolija.

Da se vratimo na najamninu. Prvi signal povećanja najamnine, bio bi pokušaj da se prevali teret najamnine na zakupoprimca. Nema savršenih uvjeta na tržištu i ne znači da bi to uspjelo svakom. Konačna cijena se formira između onih spremnih platiti više i onih spremnih snalaziti se s praznom nekretninom i traženjem novih podstanara. Gdje će se kriva prepoloviti? Ne znam, ali znam da bilo koje povećanje utiče na ovih 4,32% na dole, a kamata na štednju je oko 2,70%. Gdje dolazi psihološka granica spremnosti da se patiš s raznim podstanarima, štednjom koja ti donosi novac bez ikakvog truda, u uslovima prinosa koji su svakako niži od inflacije - za to je potrebna jedna posebna dobra bosanska analiza, a ne Vancouver okolnosti.

Za početak, samo dati državi što joj pripada. Veća fiskalna disciplina: svi trenutni najmovi moraju biti oporezovani, koliki god da su.

Hajd sad daj ti meni primjer kako ovo utiče negativno na one koji iznajmljuju? Bez generalizacija. Jedan zaključak iz jedne perspektive ne donosi ništa. Nije ista situacija s kirijom za jednog programera koji je pročitao Kyosakijevu knjigu i ima side earnings i Edina Džeke koji ima 30+ nekretnina u Sarajevu.

...

Groot wrote: ↑04/06/2026 14:56 Nisi poceo od pretpostavke da ovdje 80% ovih koji rentaju ne placaju porez niti su prijavili negdje da rentaju. Sve ostalo nakon toga onda nema smisla. Prvo to rijesiti pa cemo dalje.

Ko? Ja?
Ne prestajem o tome pisat (prethodni post):
Za početak, samo dati državi što joj pripada. Veća fiskalna disciplina: svi trenutni najmovi moraju biti oporezovani, koliki god da su.

Imam čak ideju za Poreznu. Vrlo je jednostavna. Povuče se podatak iz katastra o vlasništvu nekretnina po JMB i sudari se s CIPS podacima o prijavljenim prebivalištima na adresi.

kinvart wrote: ↑04/06/2026 15:00 Imam čak ideju za Poreznu. Vrlo je jednostavna. Povuče se podatak iz katastra o vlasništvu nekretnina po JMB i sudari se s CIPS podacima o prijavljenim prebivalištima na adresi.

Odlicna ti je ideja. Narocito posto u katastru nekretnina nema upisanih stanova, a i pitanje je moze li se upariti ciips baza i baza nekretnina jer su razlicite nadleznosti.

Svako povecanje troskova ljudima koji izdaju stanove ce se samo prenijeti na one koji rentaju. Ne moze drzava staviti granicu koliko mozes rentati stanove ili prodavati. Neki dan na Facebooku stan se prodaje 400k, ljudi pisu treba zvati ispekciju da reaguje, kakva inspekcija, ljudi totalno odvojeni od realnosti, misle mogu upravljati koliko ce neko rentati stan, prodavati stan ili auto. Trziste samo sebe regulise i nije moguce drukcije osim ako necemo da se vratimo u sistem komunizma / socijalizma ali mislim da to niko nece