Forum Klix.ba

belfy, kao i obicno imas pravo, ali bilo koja veca trauma u bilo kojem periodu zivota mijenja nas zivotni tok, cesto na losije, i mozda mi i nismo svjesni nedostatka koje nam je jedno takvo zivotno iskustvo napravilo, ali to ne znaci da je sve uredu sa nama, samo zato sto smo zaboravili tu traumu
koliko god mozak bjezao od traume ona ostaje zabiljezena i cak i najbezazleniji poticaj moze biti dovoljan da se ista nanovo prezivi kad se sjecanje vrati, a opasnost od sjecanja uvijek postoji
ti si se ovdje svezao samo za jednu recenicu, bez zelje za sirom slikom...no to je tvoje pravo

tvoj drugi dio posta, isto mislimo, ipak priznajem to me nije utjesilo...pruziti pomoc tek onda kad neko bude dovoljno svjestan da mu ista treba i sam trazi je u neku ruku sebicno...cemu rasipati energiju ako neko sam sebi ne zeli pomoci...previse sebicno...ja ne bih odustajala tako lako, osobu treba i navesti da shvati da joj je pomoc/podrska potrebna kako bi zapocela koracati naprijed...kako sam imas obicaj reci, uvijek moze bolje

789. Smiren i postojan um

Jedan od velikih problema sa kojim se meditanti sreću tokom meditacije na dah jeste ideja da pri tome ne bi trebalo da imaju misli. A kad se misao ipak pojavi, smatraju je ometanjem, preprekom. I tada nastaje bitka unutar uma. Isto je sa fizičkim bolom: pretvaraju ga u borbu. Svim silama se upinju da dostignu smiren i stabilan um. Ali ako um postane smiren i postojan na prirodan način, kroz blagonaklonost, a ne na silu, tada je takav smiren um lakše i održati takvim.

Zanimljivo je da u okviru plemenitog osmostrukog puta, koji je Buda izložio kao način na dostignemo slobodu od patnje, sabranost dolazi pre samadhija (koncnetracije). To jasno pokazuje koliko je važno naučiti da budemo sabrani, naučiti da budemo svesni, da zaista znamo šta se događa iz trenutka u trenutak. Iz toga prirodno dolazi samadhi. Dakle, praktično, kad pokušavamo da naučimo da budemo svesni svoga daha, možemo ujedno pokušati da budemo svesni svega onoga što se događa u našem umu i telu. Čak i ako shvatite da um nije skoncentrisan, da nije miran, već sama činjenica da to znate, da to prihvatate, potpuno menja situaciju.

Ja živim u jednom centru za meditaciju na Šri Lanki i u njemu je naglasak na tome kako da kao ljudi sa svim obavezama nezaređenih integrišemo meditaciju u svakodnevni život. Kada budistički monasi dođu ovamo da meditiraju, ponekad ih ohrabrujem da odu dublje u koncentraciju, zato što imaju priliku za to, jer nekad žive u džungli, na osamljenom mestu, gde zaista mogu da prodube svoju koncentraciju, da prodube samadhi. Ali kada sam sa laicima poput vas, ne naglašavam toliko ulazak u duboku koncentraciju ili samadhi.

Jer vremenom sam se uverio da laici koji dođu u Centar ponekad dostignu duboko stanje koncentracije dok su ovde, jer je ovo vrlo tiho i mirno mesto, pogodno za razvoj koncentracije. Ali kada odu odavde i nađu se na trgu obližnjeg grada, njihova koncentracija se izgubi, njihov mir se izgubi. Zbog toga, sada pokušavam da naglašavam važnost svesnosti i učenja da radimo sa svim ometanjima, učenja kako da se nosimo sa emocijama koje se pojavljuju u raznim situacijama. Dakle, kada su u Centru, ohrabrujem ljude da rade sa emocijama koje stvaraju patnju u svakodnevnom životu, da se sprijatelje sa njima i istražuju ih. Ako to uspeju da nauče tokom boravka u Centru, onda kada odu mogu da nastave da sa njima rade u bilo kojoj situaciji u životu.

Godwin Samararatne

bizet wrote:belfy, kao i obicno imas pravo, ali bilo koja veca trauma u bilo kojem periodu zivota mijenja nas zivotni tok, cesto na losije, i mozda mi i nismo svjesni nedostatka koje nam je jedno takvo zivotno iskustvo napravilo, ali to ne znaci da je sve uredu sa nama, samo zato sto smo zaboravili tu traumu
koliko god mozak bjezao od traume ona ostaje zabiljezena i cak i najbezazleniji poticaj moze biti dovoljan da se ista nanovo prezivi kad se sjecanje vrati, a opasnost od sjecanja uvijek postoji
ti si se ovdje svezao samo za jednu recenicu, bez zelje za sirom slikom...no to je tvoje pravo

tvoj drugi dio posta, isto mislimo, ipak priznajem to me nije utjesilo...pruziti pomoc tek onda kad neko bude dovoljno svjestan da mu ista treba i sam trazi je u neku ruku sebicno...cemu rasipati energiju ako neko sam sebi ne zeli pomoci...previse sebicno...ja ne bih odustajala tako lako, osobu treba i navesti da shvati da joj je pomoc/podrska potrebna kako bi zapocela koracati naprijed...kako sam imas obicaj reci, uvijek moze bolje

.... i za malu princezu,

Sad će opet ispast ja naopak, stalo mi samo da zezam pošten svijet

Ali nije tako, ja se samo ne slažem sa onim što mislim da je pogrešno, grijeh bi bio da kažem da se slažem, a ne slažem, grijeh bi bilo da lažem.

Nego što se tiče psihičkih trauma, ja fakat ne vidim zašto bi se tu jedno staro filozofsko učenje stavljao ispred nauke, jer Psihologija je objasnila, i nastanak traume, i njeno održavanje a i njeno "izliječenje".

Traumatični događaj ostavlja trajne posljedice na našu psihu, i ako se to traumatično iskustvo ne "preradi" prije nego što se potisne u podsvijest, trauma će nas mučiti cijeli život. Traumatični događaji su uzrok fobija, "bezrazložnog" straha od nekih situacija, osoba, stvari... Da bi se zaštitili od štetnog uticaja traume, potrebno je da o njoj pričamo neposredno nakon što se desila, i dok god imamo potrebu da o njoj pričamo, potrebno je da imamo nekoga kome toliko vjerujemo da mu možemo reći da smo se u određenom trenutku osjećali bespomoćno i prestravljeno, postiđeno išta smo tada mislili, jer ako traumu potisnemo prije nego je "preradimo" i "oslobodimo" se onog negativnog što nam je donijela, kasnije će nam vrlo teško biti da to učinimo, jer nova iskusta će prekrivati staro i traumi će vrlo teško biti da se probije na površinu, iz podsvijesti u svijest, i onda ćemo cijeli život biti zarobljenici traume, imaćemo teškoće da se nosimo sa sličnim događajima, ili doživljajima, koji su traumu izazavali, borićemo se strahom govoreći sebi " Pa nema razloga da se boljim nečega čega se rijetko ko boji".

Great Cornholio wrote:
Nego što se tiče psihičkih trauma, ja fakat ne vidim zašto bi se tu jedno staro filozofsko učenje stavljao ispred nauke, jer Psihologija je objasnila, i nastanak traume, i njeno održavanje a i njeno "izliječenje".

I mnogo prije moderne psihologije to "staro filozofsko učenje" (koje ima 2500 godina direktne veze sa filozofijom, samospoznajom u Sokratovskom smislu, mudrošću, poimanjem makrokosmosa (univerzuma) i mikrokosmosa (ljudskog bića) je obuhvatilo, razumjelo i objasnilo suštinu ljudskog bića, njegovo mjesto u svijetu i njegov potencijal, i onaj destruktivni i onaj pozitivni/afirmativni u odnosu na samu pojavu života, ljudskih bića kao njegove manifestacije i drugih živih bića kao i na neraskidivu povezanost svih fenomena na planeti kao i u cijelom univerzumu ....

Dovoljno za početak,

fatamorgana wrote:

Great Cornholio wrote:
Nego što se tiče psihičkih trauma, ja fakat ne vidim zašto bi se tu jedno staro filozofsko učenje stavljao ispred nauke, jer Psihologija je objasnila, i nastanak traume, i njeno održavanje a i njeno "izliječenje".

I mnogo prije moderne psihologije to "staro filozofsko učenje" (koje ima 2500 godina direktne veze sa filozofijom, samospoznajom u Sokratovskom smislu, mudrošću, poimanjem makrokosmosa (univerzuma) i mikrokosmosa (ljudskog bića) je obuhvatilo, razumjelo i objasnilo suštinu ljudskog bića, njegovo mjesto u svijetu i njegov potencijal, i onaj destruktivni i onaj pozitivni/afirmativni u odnosu na samu pojavu života, ljudskih bića kao njegove manifestacije i drugih živih bića kao i na neraskidivu povezanost svih fenomena na planeti kao i u cijelom univerzumu ....

Dovoljno za početak,

E vala da je tako onda bi oni budistički svećenici našli načina kako da žive među svijetom, ili oženjeni , a da ostanu smireni i vazda prema svima prijateljski raspoloženi.

Great Cornholio wrote: Traumatični događaj ostavlja trajne posljedice na našu psihu, i ako se to traumatično iskustvo ne "preradi" prije nego što se potisne u podsvijest, trauma će nas mučiti cijeli život. Traumatični događaji su uzrok fobija, "bezrazložnog" straha od nekih situacija, osoba, stvari... Da bi se zaštitili od štetnog uticaja traume, potrebno je da o njoj pričamo neposredno nakon što se desila, i dok god imamo potrebu da o njoj pričamo, potrebno je da imamo nekoga kome toliko vjerujemo da mu možemo reći da smo se u određenom trenutku osjećali bespomoćno i prestravljeno, postiđeno išta smo tada mislili, jer ako traumu potisnemo prije nego je "preradimo" i "oslobodimo" se onog negativnog što nam je donijela, kasnije će nam vrlo teško biti da to učinimo, jer nova iskusta će prekrivati staro i traumi će vrlo teško biti da se probije na površinu, iz podsvijesti u svijest, i onda ćemo cijeli život biti zarobljenici traume, imaćemo teškoće da se nosimo sa sličnim događajima, ili doživljajima, koji su traumu izazavali, borićemo se strahom govoreći sebi " Pa nema razloga da se boljim nečega čega se rijetko ko boji".

S ovim se potpuno slažem, to je potvrđeno od raznih i raznovrsnih grana, pravaca i škola moderne psihologije .... npr. i homeopatije ili bioenergetike (A. Lowen, Reich-ov učenik sa preko 40 godina kliničke prakse) ....

Vidiš fata, i sam znaš da je nemoguće uvijek ostati miran, nemoguće je nekada ne naljutiti se na nekoga. Potrebno je nekome reći "Ljut sam na tebe jer me povređuješ, ili si me povrijedio", a to onaj Satijev svećenik ne savjetuje, on pokušava da nametne neku ideologiju po kojoj treba reagovati neprirodno, nikad se ni nakoga naljutiti ili nekoga okriviti za patnje koje nam je nanio.

Great Cornholio wrote:

fatamorgana wrote:

Great Cornholio wrote:
Nego što se tiče psihičkih trauma, ja fakat ne vidim zašto bi se tu jedno staro filozofsko učenje stavljao ispred nauke, jer Psihologija je objasnila, i nastanak traume, i njeno održavanje a i njeno "izliječenje".

I mnogo prije moderne psihologije to "staro filozofsko učenje" (koje ima 2500 godina direktne veze sa filozofijom, samospoznajom u Sokratovskom smislu, mudrošću, poimanjem makrokosmosa (univerzuma) i mikrokosmosa (ljudskog bića) je obuhvatilo, razumjelo i objasnilo suštinu ljudskog bića, njegovo mjesto u svijetu i njegov potencijal, i onaj destruktivni i onaj pozitivni/afirmativni u odnosu na samu pojavu života, ljudskih bića kao njegove manifestacije i drugih živih bića kao i na neraskidivu povezanost svih fenomena na planeti kao i u cijelom univerzumu ....

Dovoljno za početak,

E vala da je tako onda bi oni budistički svećenici našli načina kako da žive među svijetom, ili oženjeni , a da ostanu smireni i vazda prema svima prijateljski raspoloženi.

Očito je da opet pokazuješ elementarno nepoznavanje materije ... još u doba Sakjamunija postojali su takozvani "domaćini" koji su dosegli isto prosvjetljenje kao i Buda kao i monasi a nisu bili zaređeni nego imali, brak, djecu, radili su ....
Nije neophodno zarediti se da bi se praktikovao budizam, to sam ti već objasnio ali ti se ili ne sjećaš ili ne želiš da se sjećaš.
Postoji u budizmu također "figura" laičkog monaha, osobe koja živi svjetovnim životom kao i svi drugi ljudi, radi, oženjen ili ne no pri tom slijedi stazu prosvjetljenja i pomaže nesebično drugima na životnom putu i koji se trude da budu prema svima kako kažeš "prijateljski raspoloženi" - boddhisattva ...

Budi bar malo pošten i obrazli pa ne širi dezinformacije i vlastito neznanje,

Great Cornholio wrote:Vidiš fata, i sam znaš da je nemoguće uvijek ostati miran, nemoguće je nekada ne naljutiti se na nekoga. Potrebno je nekome reći "Ljut sam na tebe jer me povređuješ, ili si me povrijedio", a to onaj Satijev svećenik ne savjetuje, on pokušava da nametne neku ideologiju po kojoj treba reagovati neprirodno, nikad se ni nakoga naljutiti ili nekoga okriviti za patnje koje nam je nanio.

Slažem se, normalno je da se normalno ljudsko biće i naljuti no budizam uči upravo to kako te nekontrolisane impulse ljutnje, bijesa koji uvijek dolaze bez pitanja i dozvole obuzdati, ukrotiti (ne potisnuti kako mi to obično radimo) kako ih istinski osvijetliti, transformirati tu negativnu, rušilačku energiju u pozitinu, afirmativnu energiju za život i sve živo ...

To što kažeš da je rekao "Satijev svećenik" (on nije nikakav Satijev svećenik prije svega) da on nešto nameće nije apsolutno tačno, u budizmu nema nametanja već samo voljno prihvatanje i to kao posljedica vlastite spoznaje i slobodne volje ...

opet ti je dosadno?

Znači, ima i tih budizama koliko ti Bog 'oće

Postoji nešto što se naziva ljudskom prirodom, normalno je da se čovjek naljuti kad ga neko želi povrijediti, oteti mu nešto, svaliti neku krivicu na njega, spriječiti ga u činjenju nečega, e sad mudrost je naljutiti se na prave osobe i kontrolisati ljutnju, nije mudro pokušavati da ugušiš ljutnju u potpunosti. I Isus je u nekim prilikama bio ljut, a ja više vjerujem Njemu nego Budi, a vjerujem i jednoj psihijatrici , koja nam je držala vježbe iz Osnova neurologije sa medicinskom psihopatologijom , i koja nam je rekla da su male povremene svađe normalne, nije normalno ako se čovjek naljuti a ljutnju ne ispolji, jer onda rizikuje da odreaguje potpuno nekontrlisano, jer neiživljena ljutnja se akumulira, pa ako se povremeno ne prazni može doći do eksplozije koja može neki odnos u potpunosti prekinuti.

Great Cornholio wrote:Znači, ima i tih budizama koliko ti Bog 'oće

Postoji nešto što se naziva ljudskom prirodom, normalno je da se čovjek naljuti kad ga neko želi povrijediti, oteti mu nešto, svaliti neku krivicu na njega, spriječiti ga u činjenju nečega, e sad mudrost je naljutiti se na prave osobe i kontrolisati ljutnju, nije mudro pokušavati da ugušiš ljutnju u potpunosti.

Slažem se ...a sad ti nama fino objasni zašto ti svoju ljutnju i frustracije kanališeš pretežno na ovu temu .... očito je da samo kontriraš bez istinskog zanimanja da nešto više shvatiš ili naučiš o budizmu kako ti je spočitala i bizet ....

Tvoje pravo, no ponašajući se tako ne predstavljaš Isusa kojeg braniš i zastupaš u dobrom svjetlu ... kao ni sebe samog .
Da te podsjetim da Isus nije bio prznica, kontraš, nevaspitan ...

fatamorgana wrote:

Great Cornholio wrote:Znači, ima i tih budizama koliko ti Bog 'oće

Postoji nešto što se naziva ljudskom prirodom, normalno je da se čovjek naljuti kad ga neko želi povrijediti, oteti mu nešto, svaliti neku krivicu na njega, spriječiti ga u činjenju nečega, e sad mudrost je naljutiti se na prave osobe i kontrolisati ljutnju, nije mudro pokušavati da ugušiš ljutnju u potpunosti.

Slažem se ...a sad ti nama fino objasni zašto ti svoju ljutnju i frustracije kanališeš pretežno na ovu temu .... očito je da samo kontriraš bez istinskog zanimanja da nešto više shvatiš ili naučiš o budizmu kako ti je spočitala i bizet ....

Tvoje pravo, no ponašajući se tako ne predstavljaš Isusa kojeg braniš i zastupaš u dobrom svjetlu ... kao ni sebe samog .
Da te podsjetim da Isus nije bio prznica, kontraš, nevaspitan ...

Čini ti se da sam ljut i frustriran, čini ti se da sam prznica, kontraš i nevaspitan, i čini ti se da je isus bio budista, kao što si ti, ili neko drugi, jednom prilikom izjavio.

Great Cornholio wrote:
Čini ti se da sam ljut i frustriran, čini ti se da sam prznica, kontraš i nevaspitan, i čini ti se da je isus bio budista, kao što si ti, ili neko drugi, jednom prilikom izjavio.

Ne čini se samo meni, no ipak, očito je,

isus je bar po onome kako je opisan u "svetim" spisima bio pozitivan, suština njegovog učenja je bila ljubav (ljubi bližnjeg ...) i opraštanje (oprosti sedam puta sedamdeset) ... saosjećajno i prilično budistiĆki, zar ne ...

fatamorgana wrote:

Great Cornholio wrote:
Čini ti se da sam ljut i frustriran, čini ti se da sam prznica, kontraš i nevaspitan, i čini ti se da je isus bio budista, kao što si ti, ili neko drugi, jednom prilikom izjavio.

Ne čini se samo meni, no ipak, očito je,

isus je bar po onome kako je opisan u "svetim" spisima bio pozitivan, suština njegovog učenja je bila ljubav (ljubi bližnjeg ...) i opraštanje (oprosti sedam puta sedamdeset) ... saosjećajno i prilično budistiĆki, zar ne ...

Ja mogu "napadati" i kad nisam ljut

Nego, ja te vala nikad ne bih banovao, bez obzira što tvoji nastupi izgledaju kao da su sve ono što si meni "prišio", a ti eto malo više prakticiraj ono što propovjedaš, pa ćemo vidjet je l' budisttička misao mudra ili ne, kad je čovjek čita izgleda kao da je pametna

Nego, odoh nešto uraditi, lijep pozdrav svima, pa se čujemo ...

Great Cornholio wrote: Ja mogu "napadati" i kad nisam ljut

Zašto onda napadaš?

Nego, ja te vala nikad ne bih banovao, bez obzira što tvoji nastupi izgledaju kao da su sve ono što si meni "prišio", a ti eto malo više prakticiraj ono što propovjedaš, pa ćemo vidjet je l' budisttička misao mudra ili ne, kad je čovjek čita izgleda kao da je pametna

Biti budista ne znači sutjeti skrušeno i podnositi tvoje seruckanje i besmisleno kontriranje na temi,

Nego, odoh nešto uraditi, lijep pozdrav svima, pa se čujemo ...

Super, uradi vala i nešto lijepo, pa javi ako uspiješ,

fatamorgana wrote:

Great Cornholio wrote: Ja mogu "napadati" i kad nisam ljut

Zašto onda napadaš?

Nego, ja te vala nikad ne bih banovao, bez obzira što tvoji nastupi izgledaju kao da su sve ono što si meni "prišio", a ti eto malo više prakticiraj ono što propovjedaš, pa ćemo vidjet je l' budisttička misao mudra ili ne, kad je čovjek čita izgleda kao da je pametna

Biti budista ne znači sutjeti skrušeno i podnositi tvoje seruckanje i besmisleno kontriranje na temi,

Nego, odoh nešto uraditi, lijep pozdrav svima, pa se čujemo ...

Super, uradi vala i nešto lijepo, pa javi ako uspiješ,

Pa ne napadam, ja otvoreno kažem da se ne slažem s nečim, da nešto smatram pogrešnim, ja nit sam pasivan, nit sam agresivan, ja sam asertivan.
Jedna je istina, i kad je ona u pitanju tu nisam tolerantan. Ti misliš da je znaš, ja mislim da je znam, bujrum da se raspravljamo - ako ti to smatraš agresivnošću, bezobrazlukom ili nevaspitanosšću, onda imaš duple standarde, jer isto tako se ti ponašaš kad kritikuješ vjernike po raznim temama.

Ja za razliku od tebe, ne koristim vulgarne riječi, niti išta pišem sitnim slovima

Slažem se sa ovim drugim, ne treba se plašiti reći ako se s nečim ne slažeš, jer nije mir taj koji će donijeti promjene na bolje, "mač" je taj kojim se promjene ostvaruju. Saosjećanje i topla riječ "pali" kod dobrih ljudi kojiema treba podrška, kod onih koji su bezobrazni i sigurni da govore istinu pali samo "mač".

Radio sam malo kućanske poslove, i stig'o čak i da sataraš napravim, nisam ja te sreće, ko neki, pa da mi seljani ručak donose

Great Cornholio wrote:
Pa ne napadam, ja otvoreno kažem da se ne slažem s nečim, da nešto smatram pogrešnim, ja nit sam pasivan, nit sam agresivan, ja sam asertivan.

Lijepo od tebe, pa idi onda malo peglaj i po drugim temama ili otvori ako imaš muda temu o adventizmu ... lako je seruckati u gostima ....

fatamorgana wrote:

Great Cornholio wrote:
Pa ne napadam, ja otvoreno kažem da se ne slažem s nečim, da nešto smatram pogrešnim, ja nit sam pasivan, nit sam agresivan, ja sam asertivan.

Lijepo od tebe, pa idi onda malo peglaj i po drugim temama ili otvori ako imaš muda temu o adventizmu ... lako je seruckati u gostima ....

Od drugih sam "digao ruke", mislim da za vas još ima nade
Pa ima tema i o adventizmu, i tamo smo se raspravljali

Great Cornholio wrote: Slažem se sa ovim drugim, ne treba se plašiti reći ako se s nečim ne slažeš, jer nije mir taj koji će donijeti promjene na bolje, "mač" je taj kojim se promjene ostvaruju. Saosjećanje i topla riječ "pali" kod dobrih ljudi kojiema treba podrška, kod onih koji su bezobrazni i sigurni da govore istinu pali samo "mač".

Opet pojednostavljeno i naivno tumačenje "navodnih" isusovih riječi ....

Kod tebe bi palio samo mač opomene pred ban ili ban na neko vrijeme, onda bi se sigurno dozvao tobe ...

druze cornholio, fatamorgana je u pravu. ja ne mislim da si svadjalica, ali je preocito da si smarac . kontriras samo radi kontriranja, nema to puno veze sa istinama i raspravljanjem. vise ljudi ti je ukazalo na to, pa bi bilo lijepo i korisno, ne toliko radi drugih koliko radi sebe, da porazmislis o tome.

Great Cornholio wrote:

fatamorgana wrote:
Lijepo od tebe, pa idi onda malo peglaj i po drugim temama ili otvori ako imaš muda temu o adventizmu ... lako je seruckati u gostima ....

Od drugih sam "digao ruke", mislim da za vas još ima nade
Pa ima tema i o adventizmu, i tamo smo se raspravljali

Ti si stvarno teži slučaj,

fatamorgana wrote:

Great Cornholio wrote: Slažem se sa ovim drugim, ne treba se plašiti reći ako se s nečim ne slažeš, jer nije mir taj koji će donijeti promjene na bolje, "mač" je taj kojim se promjene ostvaruju. Saosjećanje i topla riječ "pali" kod dobrih ljudi kojiema treba podrška, kod onih koji su bezobrazni i sigurni da govore istinu pali samo "mač".

Opet pojednostavljeno i naivno tumačenje "navodnih" isusovih riječi ....

Kod tebe bi palio samo mač opomene pred ban ili ban na neko vrijeme, onda bi se sigurno dozvao tobe ...

Što bi rekao Isus " Ti kaza".

A u pravu si, ne držimo se teme, i to je jedini, barem ja ne vidim niti jedan drugi, opravdani razlog zbog kojeg bi ja mogao biti banovan.

Hajde da to ne činimo više

Ja smarač i težak slučaj:sad: Dobro, dobro, molićete vi mene da se vratim, šmrc, šmrc

Laku noć

Great Cornholio wrote:
A u pravu si, ne držimo se teme, i to je jedini, barem ja ne vidim niti jedan drugi, opravdani razlog zbog kojeg bi ja mogao biti banovan.

Hajde da to ne činimo više

Tebe izgleda mati i otac nisu nimalo obrazu naučili ....