stari izrazi

[djana h]

Rashrndano?

[pustopoljina]

odìšćiliti-znam samo za to...kad pustis nekoga da odìšćili- izgusta, izigra se, zasiti se...
ove ostale ne znam.

rashrndano- odsluzilo, otralo kasiku, rasklimano,izradjeno...

[Ferid-beg]

odìšćiliti-znam samo za to...kad pustis nekoga da odìšćili- izgusta, izigra se, zasiti se...
ove ostale ne znam.

Da, tačno je, sinonim odišćiliti, odišćeliti u bosanskom jeziku ima značenje omeračiti, oćejifiti, priuštiti sebi nešto za čime se žudi, uživti u nečemu...

Sinonim odišćiliti, odišćeliti formiran je od riječi išćil = ono na što se čovjek opredijeli, što izabere...
odnosno od išćiliti = izabrati, tako što je ispred išćiliti dodan bosanski nastavak od. Zbog toga ovu riječ, kao i hiljade sličnih, koja je po svojem porijeklu orjentalizam, razumiju samo stnovnici Bosne i Hercegovine, Sadžaka..., odnosno Bošnjaci u prvom redu.

Riječi išćil i išćiliti objašnjene su u jednom od gore vidljivih postova.

[Text Surfer]

odakle potice rijec ABA, u znacenju OTAC,BABO,TATA

[Ferid-beg]

odakle potice rijec ABA, u znacenju OTAC,BABO,TATA

Ne znam da li se ovo „aba“ kao oznaka za oca čuje negdje u Bosni i Hercegovini.

Sve oznake za oca: babo, baba, babaja, babajko, babuka potiču od staroperzijskog papa.

U arapskom jeziku je to ebu i abu kojima se označava otac a ovo se dodaje uz nečije ime.

Gore spomenuto „aba“ kao oznaka za oca vjerovatno je od „baba“ stim što je početno „b“ izgubljeno, izostavljeno.

Što se tiče sinonima „tata“, kao oznake za oca, ona ne potječe od turskog „ata“ što takođe znači otac. Ovo „tata“ se susreće kod hrišćanskih naroda a nastalo je na isti način kao i staroperzijsko „papa“.

U perzijskom jeziku postoji jos jedan sinonim za oca a to je „pèder” (izgovara se sa akcentom kakav je, na primjer, u riječi „bèdem“. Ovaj sinonim za oca prisutan je i u turskom jeziku, međutim, riječ „pèder” kao oznaka za oca nije se "odomaćila" ni u jednom od južnoslovenskih jezika.

Riječ peder , kao oznaka za homeseksualca dolazi od grčke riječi pedos što znači dijete... Međutim, pogriješno je ovom riječju označavati homoseksualca jer osoba koja seksualno zlostavlja djecu je pedofil a ova riječ je nastala također od grčkog pedos = dijete.

Inače sinonimi: babo, baba, babaja, babajko, babuka susreću se samo u bosanskom jeziku. Od njih su i bosanske izvedenice: babovina i babaluk = očevina, naslijeđe od oca, s tim što se sinonimom „babaluk“ u nekim dijelovima Bosne označava i tast, punac, ženin otac.

[afrika2010]

sinonim za oca a to je „pèder”

nisam ni znao da sam peder

[Text Surfer]

ABA se zna cuti po BiH u znacenju oca...a to je to onda, vjerovatno od baba ili abu i sl.

[Ferid-beg]

Evo ponovo malkice kviza. Kako se drugačije može kazati:

čaša -

tanjir -

tiganj -

šolja za kahvu -

flaša -

[IHAVEDREAM]

Ako se nekome dobro "Razterdzumani".......Nije tesko shvatiti.

Terdzumaniti.......

[IHAVEDREAM]

Evo ponovo malkice kviza. Kako se drugačije može kazati:

čaša -

tanjir - Sahan, pjat

tiganj - tava,

šolja za kahvu -Cikara,(fildzan je nesto drugo)

flaša -

-Bocun

[IHAVEDREAM]

[quote="Ferid-beg"]Evo ponovo malkice kviza. Kako se drugačije može kazati:

čaša -

tanjir - Sahan, pjat

tiganj - tava,

šolja za kahvu -Cikara,(fildzan je nesto drugo)

flaša - Bocun

[eluna]

pročitah prvih 20-ak stranica, pa preskočih evo do par posljednjih jer je već ponoć ..... i vidim da su postovi odmakli daleko od teme starih izraza ...... okrenulo se uglavnom orijentalistici, valjda zato što germanizmi imaju zasebnu temu no, ja sam odrastala sa svim tim izrazima (a i sa svim slavljima, pa čak i sa pesahom i sa jurjevom) .... iako je ova tema poslužila da neki nauče i šta su NEKE STVARI, ALATKE, POMAGALA itd. koje su nam koristile nane i bake, i to u različitim zakucima ove nam države

pa evo da i ja štagod spomenem

MUTVAK je u ravničarskim sjevernim dijelovima Bosne uvijek bio LJETNA KUHINJA koju je vrlo dobro opisao neko negdje na stranici 5 do 7

ZEMAN nije vrijeme, vakat je to, zeman bi predstavljao nešto kao NAČIN I STIL ŽIVOTA, životni standard kako to danas zovemo

ANTERIJA je poseban oblik mantila/šinjela ..... postoji i muška i zenska anterija, muška je kraća i uglavnom je nošena na način da se jedan kraj prebaci preko jednog ramena, a drugi se kraj provuče ispod suprotnog pazuha, a kopča se na prsima, preko prsluka .... Ženska anterija najviše sliči današnjem dugom mantilu ili kaputu, a različit vez poticao je što iz različitog kraja, što iz različitog socijalnog statusa .... za sve starinske balkanske nošnje postoje pravila kako se izrađuju nošnje bogatih i siromašnih, pa zatim nošnje djevojaka i udatih žena, ili udovica, a postoje i razlike u izradi muških nošnji

.... u onih prvih dvadesetak stranica ne vidjeh da je iko spomenuo riječ AHBAB - jaran .....

... ali se zato o šišu pričalo nadugo i naširoko a i mene su te priče vratile u djetinjstvo, kad moja nana usred avgusta sabah zorom potpali vatru samo zbog šiša i kahve, pa čeka dobra dva sata da joj se vatra razgori i da ona nju fino namjesti, pa onda na ciči vručini, i povrh svega sa šamijicom na glavi, sjedne pred šporet jedno 3 debela sahata da bi ispržila kiogram kahve - jer to se cica, ne more na brzinu ko vi moderne mlade , pa onda do duboko u noć hladi sveta zrna ..... a sutro ujutro, opet sabah zorom potpali vatru, i dok proključa voda u ibričiću samelje kahvu, i kad istu zakuha, iznese MANGALU na'vliju, stavi malo onog žara pod ibričić a na žar koji klinčič, ili još bolje, ako je prispio, ANDUZ (negdje ga zovu i aMduz) ...... e onda ne miriše samo kuća i avlija, neg' i vascijela mahala

a tek Turgulje?? zna li neko šta su???

a da je nemoguće sakupiti baš sve naše izraze na jedno mjesto pokazuje i sljedeći primjer

tokom nekog intervjua koji sam prevodila, novinar je više puta upotrijebio jednu riječ koju sam svaki put prevela drugačije, tj. njemu je zapelo za uho da svaki put kad spomene tu riječ moj prevod zvuči drugačije - i valjda je pomislio da ne prevodim pravilno, pa smo zadjenuli raspravu ...... na konstataciju da u engleskom jeziku jedna riječ označava više pojmova, a u našim jezicima više riječi označava jedan te isti pojam, čovjek me upita "pa dobro, sa koliko riječi možete kazati toalet" ......... na što dobije odgovor "zavisi koga pitaš, i gdje se u Bosni nalaziš .... jer, mene su načili da je to VC, moja nana je to zvala ĆENIFA, a neki drugi ljudi ZAHOD, pa onda HALA, BANJA, TOALET, KUPATILO ....." ..... i tu me prekinuo pokretom ruke ....... Seven is enough! zakolutao jadan čovjek očima .... kad vi za tako jednostavnu stvar imate više od sedam riječi, dalje ne smijem ni da pitam .....

i treba pročitati sve stranice ovog foruma .... i treba djeci dati da ih čitaju ...... jer "usmena predaja znanja" je ipak najbolja ......... što napisa jedan tamo negdje na početku, kad su u pitanju stari izrazi, i ja više vjerujem dedi od 80 godina nego bilo kome drugom ko se time bavi od '92 pa na ovamo ..... jer i moja nana je govorila kaHva, maHrama, ali nikada za nikada nije rekla dvorHana .... samo dvorana ......

[Ridjobrki]

@dream: bocun je tegla koliko ja znam, flaša je boca

@feridbeg: taj ''peder'' bi po meni bilo logičnije da dolazi od ''pater'' ili da obje riječi imaju zajednički korijen

@eluna:

[Ferid-beg]

@eluna

uljepšala si mi dan sa ovim tvojim oglašavnjem. Molim te da nastaviš pisati na temu našet jezičkog bogatstva.

Ja se bavim orjentalizmima u jeziku bosanskom, odnosno orjentalizmima u južnoslovenskim jezicima pa ću dati neka dopunska objašnjenja za neke sininime koje ti navodiš.

Riječ "zeman" lingvistički prikazan i sa primjerima iz književne baštine, izgledao bi ovako:

zèman, -ána, m (ar.) < tur. zeman < ar. zäm‹n.
- vrijeme; Zeman kule po ćenaru gradu / zeman gradi zeman razgrađuje; Da je snijeg, nije mu zemana; Gdje si Nuho, ovoliko zemana.

Tvoj zapis o kahvenom šišu je prelijep i sa tvojim dopuštenjem želim ga pozajmiti i upotrijebiti u jednoj dužoj priči o šišu. Jer, sama riječ šiš ima više značenja. Evo nekih od njih:

šiš, m (tur.) < tur. şiş
- naprava za prženje kahve: duguljast bubnjić od crvenog lima, nasađen na željezni štap, u kome se, okretanjem nad vatrom, prži kahva.
- gvozdeni ražanj: željezni štapić na kome se (kao na ražnju) peku na žaru komadići mesa.
- vrsta starinskog oružja: šiljasta željezna šipka sa tri zubca na vrhu kao bodež za probadanje pancijer-košulja; Ne udri ga britkom ćordom, / na njemu su pipke od čelika, / van udri ga šišom zeniem, / udri njega šišom nakomica.
- derviski šiš: metalna jabuka s jedne strane produžena u šiljast bodež. Kod nekih derviških redova ovaj šiš uptrijebljavaju prilikom obreda na ovaj način: derviš zavrti glavu unazad, stavi šiljati kraj šiša na jabučicu od grkljana i vrti šiš velikom brzinom.

šišćevap, -ába, šišćevab, -ápa, m (tur.-ar.) < tur. şişkebap, v. šiš i ćevab.
- vrsta ćevaba koji se pravi tako da se komadići mesa i glavice luka nanižu na željezne ili drvene štapiće i kuhaju se.

Turgulje su posebno slatke i krupne šljive. Negdje ih zovu i tergulje. Nije mi poznato porijeklo i nastanak ove riječi.

[eluna]

@eluna

uljepšala si mi dan sa ovim tvojim oglašavnjem. Molim te da nastaviš pisati na temu našet jezičkog bogatstva.

Ja se bavim orjentalizmima u jeziku bosanskom, odnosno orjentalizmima u južnoslovenskim jezicima pa ću dati neka dopunska objašnjenja za neke sininime koje ti navodiš.

Riječ "zeman" lingvistički prikazan i sa primjerima iz književne baštine, izgledao bi ovako:

zèman, -ána, m (ar.) < tur. zeman < ar. zäm‹n.
- vrijeme; Zeman kule po ćenaru gradu / zeman gradi zeman razgrađuje; Da je snijeg, nije mu zemana; Gdje si Nuho, ovoliko zemana.

Tvoj zapis o kahvenom šišu je prelijep i sa tvojim dopuštenjem želim ga pozajmiti i upotrijebiti u jednoj dužoj priči o šišu. Jer, sama riječ šiš ima više značenja.

slobodno ferid-beže .... ali moja priča o šišu je malo poduža jer me nana naučila kako da pržim kahfu u šišu i danas bi to znala da radim ...... a taj ti zahmet ima više bitnih stvarki

no, tema nisu orijentalizmi, a ni germanizmi naravno - dakle ne književni termini - nego izrazi koji su koristili naši stari a koji izrazi vrlo često u jednom podneblju označavaju jedno, a u drugom nešto drugo ... svakako da je lijepo znati i odakle potiču, i kako su se razvijali ti i zrazi, ali ti su podaci bitni ponekom zanesenjeku - amateru i svakom stručnjaku ..... nas ostale zanima da razmjenimo iskustva iz naših djetinjstava, da ne zaboravimo kako su nam nane, bake i djedovi živili, hodali, govorili

ah da moja je nana uvijek imala mačora u kući "da nešta kraj nje diše, običnije je" pošto je živila sama, a iz istog razloga voljela je i da sluša radijoN "ma nek' nešta čalaka" .....

[ladyada]

keva , kevica .........

[IHAVEDREAM]

keva , kevica .........

Bilo vec....
Djevojcica

[Ferid-beg]

keva , kevica .........

Ovo "keva, kevica" je uvrijedljiva, ponižavajuća... riječ kojom se označava žena ili žensko dijete. Sa riječju "keva" označava se, u stvari, pseto keruša, ženka od psa, ženka od kera. Sama riječ "keva" kao oznaka za pseto, ze kerušu, nastala je od glagola "kevtati, kevćati" što znači neprestano lajati, štektati. Poznato mi je da se ovo uvrijedljivo "keva" kao oznaka za ženu ili žensko dijete upotrijebljava u nekim dijelovima Istočne Bosne (Cerska) a vjerovatno se čuje i u nekim drugim dijelovima.

[švicarska]

iščil?

Izraz IŠČIL se u Sjvernoj Bosni odnosno u Posavini ( Gradačac) koristi kao pojam za želju, neki ćeif , nešto što si poželio uraditi , pojesti , otići i sl , npr.
ostade mi iščil na onaj kolač, a pitanje da li si odiščilio se može prevesti kao da li is oćejfio , da li si sebi ispunio želju.
A zna li neko šta je susak?

[imač kada]

susak je onaj "instrument" što se njime sipa kakva supa, čorba i sl..

[spreca]

susak je onaj "instrument" što se njime sipa kakva supa, čorba i sl..

nesto kao kutljaca



nabrnjaca(slatko)?

pelte(slatko) ?

Rasedija(slatko) ?

[Toto]

susak je onaj "instrument" što se njime sipa kakva supa, čorba i sl..

nesto kao kutljaca



nabrnjaca(slatko)?

pelte(slatko) ?

Rasedija(slatko) ?

poguzija ?

[spreca]

susak je onaj "instrument" što se njime sipa kakva supa, čorba i sl..

nesto kao kutljaca



nabrnjaca(slatko)?

pelte(slatko) ?

Rasedija(slatko) ?

poguzija ?

poguzija ko voli dobro pjesti a i dzabaluka

[Stari]

ako se ranijem pitanju misli na Resediju (Rasedija - Reshedija)

To znam sta je ... jeo sam je zadnji put prije 100 i kusur godina ..vrsta poslastice spravljena od Nisheste.


A Susak ?

Zar se tu ne radi o otoku u sjevernom jadranu ?

[Toto]

torotan