Forum Klix.ba

Svejedno, Honda skoro samo da se ispolira naspram ovoga.

rekoh vam ja davno da su novi auti jako tvrdi i otporni na sudare sa starijim autima....

evo slike novih 128-ica 60 km/h u zid...

Sudari se tako sa starim Saabom ili Volvom.....kako bi od Honde ostala zadnja tablica, a ti bi se pojeo gdje da nađeš masku i svjetlo za oldtimera

Ajd da se ne zezamo. Svaka čast tim autima u njihovo vrijeme, ali na polju bezbjednosti se mnogo napredovalo. Ne kažem da ne treba voziti stara auta jer u bilo kom autu treba biti pažljiv i normalan vozač. Ja volim stara auta, ali u nekim stvarima treba biti realan. Pri udesu me baš zaboli šta će biti sa prednjim dijelom, ali mi je veoma bitno šta bude sa kabinom. Kod starih auta se sva sila prenese u kabinu dok kod novijih sve naprijed istrpi a kabina ostaje skoro netaknuta.

Evo i vjerovatno najpoznatije simulacije udesa auta različitih generacija gdje noviji gradski mališan "uništi" sigurnu limuzinu starijeg datuma.

Ma ovaj žuti stojadin je ekstra prošao, samo nogu slomio, za auto tih godina nije mogao bolje ni proći...ova Honda je najmanje duplo teža od stojadina...

Vidi kako mu je volan otisao, ko kamion sada

Ipak otvorilo airbagove na hondi.

Lajavikrelac wrote:Sudari se tako sa starim Saabom ili Volvom.....kako bi od Honde ostala zadnja tablica, a ti bi se pojeo gdje da nađeš masku i svjetlo za oldtimera

I ja sam tako mislio, ali pogledah ovo:



EDIT: Momci izvinite, ne vidjeh da je citros vec stavio

rekoh vam ja davno na mnogim temama,novi auti se prave da budu sigurni,stariji su se pravili samo da prevoze putnike...nije prije bilo toliko udesa...vidjeo sam dosta udesa u kojima stariji ,ali veci auti bas stradaju u odnosu na novije i manje aute.

Danas vidjeh narančastog trileta na Pribojskim tablama.

Premda na njemu gotovo nikada nije sve funkcioniralo, ostao je u sjećanju kao onaj koji nikada nije izdao (hina.hr)

Fićo, fićek ili fića, najpopularniji auto druge polovice 20. stoljeća u Jugoslaviji i jedan od najistaknutijih simbola društvenog razvoja toga doba, počeo se proizvoditi ravno prije šezdeset, a „utrnuo“ prije trideset godina.

Iako je prvi domaći „Fiat 600“ proizveden 18. listopada 1955., a na isti datum se i prestao proizvoditi 1985. godine, nestrpljenje je natjeralo stotine njegovih fanova da redovitom godišnjem okupljanju u Kragujevcu daju dimenziju okrugle obljetnice četiri mjeseca prije nego se za to „napunilo vrijeme“.

Ondje se okupio veliki broj oldtimera iz svih bivših republika, u dvodnevnoj manifestaciji na kojoj su sudjelovale lokalne vlasti i turistička zajednica.

Na nizu internetskih foruma i društvenih mreža neprekidno se razmjenjuju informacije, dragosti i rezervni dijelovi – alnaser, razvodnik, felna, piksna, leptir-staklo i drugi – pa se stječe dojam da fićo i dalje živi.

U tri desetljeća, bivša tvornica oružja u Kragujevcu „izbacila“ je 923.487 fića u svih devet modela. No, zajedno s matičnom zemljom Italijom, te s Argentinom, Austrijom i Španjolskom, koje su također kao i Jugoslavija kupile licencu, proizvedeno je tri puta više „Fiata 600“, odnosno 2.695.197 primjeraka, preciziraju forumi. U to vrijeme bio je treći najprodavaniji auto u Europi, iza bube i Citroena 2CV.

Fićo je uistinu bio masovna pojava i dio života milijuna ljudi, ali povjesničari ističu da ga je, zapravo, cijeli njegov vijek pratila dvostruka sudbina. Kupnja licence od talijanskog Fiata bila je prvi komercijalni ugovor jedne zapadne tvrtke i socijalističke zemlje nakon Drugog svjetskog rata. Fićo je, tako, bio rezultat spoja napredne talijanske tehnologije i jugoslavenskog samoupravnog proizvođenja čiji se jaz nikada nije uspio prevladati. Ističe to povjesničar Marko Miljković u hrvatskom znanstvenom časopisu Narodna umjetnost.

Kad je fićo prvi put izložen na jednom međunarodnom sajmu, onome u Brnu 1961., posjetitelji su ga otvoreno ismijavali zbog loše izrade, iako je bio vozilo koje je pratilo tehnološke trendove Zapadne Europe, dok su se u istočnoeuropskim zemljama još čitavo desetljeće proizvodile samo tehnološki zaostale limuzine namijenjene visokim funkcionerima.

Neprivlačna ciglasto-crvena boja bila je neujednačeno nanesena, pa ni višekratna poliranja na sajmu nisu pomogla, a desni far je bio tako loše montiran da se između njega i stakla mogao staviti prst, prenosi Miljković dio deprimirajućeg izvješća jugoslavenskog delegata sa sajma u Brnu.

Posljedica je to velikog jaza između opće razine tehničkog znanja u tada dominantno poljoprivrednom društvu i potreba koje je suvremena tehnologija tražila. Kad je Crvena zastava sustigla tehnologiju, krajem toga desetljeća, originalni model Fiata 600 je zastario i u Italiji se već prestao proizvoditi.

To vjerno oslikava probleme cjelokupne tadašnje jugoslavenske industrije, jer je na tom ugovoru automobilska industrija, kao jedna od najsuvremenijih i najvećih industrijskih grana, bila naslonjena na brojne druge industrije poput strojarske, metalurgije, kemijske, tekstilne i drugih, zaključuje Miljković.
Društvena metafora

Fićo je imao motor male snage, a jednako je malo trošio goriva. Imao je najpovoljniju cijenu i lako se održavao. Prostor u kabini je bio skučen pa su se oni na stražnjem sjedištu morali pogrbiti, zbog malog prtljažnika imati torbu u krilu i gotovo se redovito nadvikivati s bukom.

Premda na njemu gotovo nikada nije sve funkcioniralo, ostao je u sjećanju kao onaj koji nikada nije izdao. Koristile su ga brojne službe poput hitne pomoći, policije, vojske i druge. Mnogi su imali s njim neposredno vozačko iskustvo kao sa svojim prvim automobilom ili preko auto-škole.

Toliko je prirastao svima da je postao predmet nostalgije te rječita metafora umjetničkih radova ali i „narodne“ memorije. U samostalnoj je Hrvatskoj zacijelo jedna od najisticanijih javnih slika ona crvenog osječkog fiće, koji se 1991. neštedimice ispriječio JNA tenku, kao David Golijatu. Spomenik koji je nedavno dobio upravo ga i prikazuje kao onoga koji gazi i pobjeđuje tenkove.

Upravo je u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti u tijeku izložba beogradskog umjetnika Mrđana Bajića na kojoj je fićo simbol što radničku klasu odvodi s povijesne scene, ili kako je Darko Rundek godinu dana prije fićine smrti napisao: „Radnička klasa odlazi u raj“. Taj se isti Rundek u drugoj pjesmi, koja govori o pripremama za odlazak na odmor na more, žali da „na kraju svašta fali, jer naš fićo je premali!“. A je li to točno, može svatko zaključiti kad pročita pjesnikov podsjetnik što je sve namjeravao ponijeti na put: drveni ugljen, roštilj, tri ligeštula, suncobran, peraje, maske, naočale za sunce, karte, tenisice, termosicu, Tarzana, Karla Maya, šlauf, badminton, japanke, loptu, šunku, špeka, fotoaparat i - veliki kanister s vinom!

Ouu, jeeeeeeeeeeeee

jel to cicak???

Lijepo su sređeni, ali meni se ne dopadaju proširenja prednjih blatobrana bez kompletnog abarth izgleda.

crveni je dobar ima i zadnja prosirenja,ali bijeli mi je bezze...

Crveni se prodaje, čini mi se. Meni su oba ukusno sređena.

bitanga_sa_otesa wrote:jel to cicak???

Naravno...

johntra wrote:

bitanga_sa_otesa wrote:jel to cicak???

Naravno...

ziku mu playboy nalje i kako je rikverc svjetlo probusio s gornje strane branika

specijalne dorade...
a naljepnica je hebačka...

johntra wrote:specijalne dorade...
a naljepnica je hebačka...

Evo za 6 KM sa dostavom da budes i ti isti taki hebac jos i boju da izaberes!

http://www.ebay.com/itm/PLAYBOY-BUNNY-V ... 19dafa2819

Hvala ti...mrsko mi dodatno objašnjavati zašto sam napisao da je hebačka...
ali, poznavajući tebe, tražit ćeš mi pojašnjenje...

johntra wrote:Hvala ti...mrsko mi dodatno objašnjavati zašto sam napisao da je hebačka...
ali, poznavajući tebe, tražit ćeš mi pojašnjenje...

Sala bolan!